Branko Lustig: Radio bih film o genocidu u BiH

Svjetski cijenjen i priznat hrvatski producent jevrejskog porijekla Branko Lustig, vlasnik najprestižnijih filmskih nagrada, dobitnik dva Oskara za filmove „Šindlerova lista“ i „Gladijator“, koji ovih dana boravi u Sarajevu, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je o holokaustu, genocidu, Jasenovcu, Srebrenici, potrebi da se oni ne zaborave…

Bijeli zid

Koliko je važno da se govori o zlim vremenima, ratovima, logorima i da se takva iskustva ispričaju generacijama koje dolaze?

– Nažalost, sve se manje snimaju filmovi o holokaustu. Imam osjećaj da se, kad umremo moji prijatelji koji su sa mnom bili u Aušvicu i ja, više neće govoriti ni o toj temi. Zato mi nastojimo prikazati što više takvih filmova, da je holokaust postojao i da se ne smije zaboraviti. Glavna poruka Festivala je da se “ne zaboravi i nikada više ne ponovi“. To nastojimo prenijeti djeci. Koliko će se oni sjećati, zavisi od toga koliko im govorimo. Naša djeca, nažalost, ne znaju šta je Jasenovac i da je tu najviše ubijeno bosanskih i hrvatskih Jevreja.

Preživjeli ste teške trenutke u logoru, poput ljudi koji su stradali u Srebrenici…

– Tvrdim da se u Srebrenici desio genocid. Međutim, uspomena na taj događaj ne treba biti samo bijeli zid s ispisanim imenima. Treba pričati djeci i ljudima o tome kako se ne bi zaboravilo, ali ni ponovilo. Prestali smo govoriti o Jasenovcu i za više od 50 godina desilo se isto u Bosni. To su strašne stvari. Teško se sjećati genocida, ali i ne sjećati. Ako se ne sjećamo, desit će se priča kao sa Srebrenicom, a, ako se sjećamo, preživljavamo opet strašne stvari koje smo iskusili.

Biste li radili film o Srebrenici?

– Bih ako bi bilo dovoljno novca. Ali, da bih radio ponovo film, morao bih opet tražiti novac. Vi u Bosni imate tako dobre scenariste, vi, ako hoćete raditi, ne trebate Branka Lustiga. Imate vrlo dobre ljude koji će u pravom momentu shvatiti da je došlo vrijeme da se radi. To je moment kad ljudi budu željeli film.

Odustao sam

 Koliko smo danas tolerantni kao društvo u vjerskom i kulturnom smislu?

– Mržnja prema Židovima prestala je kada je papa Ivan rekao da su Isusa razapeli Rimljani, a ne Židovi. Strašno je da se bilo koja vjera koristi za rasipanje mržnje. Svima govorim: volite se i poštujte među sobom. Ne treba gledati ko će sjesti pokraj koga u školskoj klupi niti ko je koje vjere, boje kože, je li neko musliman, hrišćanin, Rom ili Židov. Danas to ne treba biti važno. Međutim, u vremenu kada čovjek putuje po svemiru, ide na Mjesec i Mars, još govorimo o tome koje je neko boje kože i vjere.

Hagadu je sačuvao imam

– Za vrijeme rata u BiH Hagadu je sačuvao jedan imam. Naći će se opet čovjek dobrog srca. Hagada je preživjela mnogo godina, preživjet će još toliko. Prava kultura će uvijek preživjeti i naći će se način da se premoste problemi koji se javljaju u kulturnom životu cijele regije.

avaz

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close