Pokornost prema Rusiji je “bruka za zemlju”

Putin je od demokratskih promjena u Srbiji boravio tri puta, ali „očekivanja od ove posjete daleko su veća“. Na putu za Milano, Putin stiže u Beograd da pozdravi „svoje srpske prijatelje“ i razgovara o Južnom toku.

(DW.DE)

„Euforija uoči Putinove posjete Srbiji“, piše Austrijska novinska agencija (APA), ističući kako je ruski predsjednik u Beogradu od 2000. godine boravio tri puta. „Ipak, stiče se utisak da su očekivanja od njegove posjete, ovoga puta daleko veće.“ Do Putinovog šestočasovnog boravka u Srbiji dolazi u prilično nezgodnom trenutku za domaćina, navodi se dalje u tekstu. „Jer Srbija sa EU pregovara o članstvu, a uz to već mjesecima pokušava da manevriše u zauzimanju pozicije o ukrajinskoj krizi – između Brisela i Moskve. Doduše, u fokusu razgovora sa Putinom biće ekonomska saradnja, pored ostalog i projekat izgradnje gasovoda Južni tok. Istovremeno, srpske vlasti pažnju javnosti usmjeravaju ka održavanju vojne parade u čast gosta iz Rusije.“

Euforija pred Putinov dolazak u Beograd.

APA podsjeća da je povod za dolazak Vladimira Putina i organizovanje vojnih počasti, obilježavanje 70. godišnjice oslobađanja Beograda od njemačkog okupatora tokom Drugog svejtskog rata. U tim borbama su učestvovale i sovjetske trupe. „Ne samo što će to biti prva vojna parada u Beogradu od 1985. godine, već i pomjeranje obilježavanja godišnjice zbog ruskog predsjednika za četiri dana je ono što upada u oči. Opozicija uporno insistira da se objave detalji o troškovima, ali odgovora nadležnih još uvijek nema. Kritičari su uglavnom složni oko toga da je organizovanje vojne parade u Putinovu čast nepotrebno, posebno ako se ima u vidu teška ekonomska situacija u kojoj se zemlja nalazi“, prenosi Austrijska novinska agencija, ističući kako će od novembra primanja zaposlenih u javnom sektoru biti smanjena za deset odsto, ali i penzije, jer Vladi Srbije ne preostaje ništa drugo nego da nastavi sa mjerama štednje.

Austrijski Standard donosi članak naslovljen „Sa predsjednikom u VIP loži“. U Srbiji će danas biti obilježeno 70 godina od oslobađanja Beograda, čime vlasti žele da podsjete na zapuštenu antifašističku tradiciju Srbije – tako glasi zvanično obrazloženje, navodi su članku i dodaje: „Proslava će biti upriličena četiri dana ranije, iako su snage Crvene armije Beograd oslobodile 20. oktobra, a ne 16.10. Ipak, ruski predsjednik je odlučio, da prije svog odlaska u Milano na Evropsko-azijski samit (ASEM) posjeti Srbiju i provede nekoliko sati sa svojim srpskim prijateljima.“

Protivnici organizovanja vojne parade i pomjeranja obilježavanja 70. godišnjice (ponajviše u redovima opozicije), nemaju ništa protiv Putinove posjete. Naprotiv, on je u Srbiji rado viđen gost, „ali je političko prilagođavanje istorijskih dešavanja jednako pokornosti prema Rusiji, a to je bruka za zemlju.“

Vučić kod Putina u julu ove godine.

Njemački mediji su još uvek okupirani incidentom, koji je doveo do prekida fudbalske kvalifikacione utakmice za Evropsko prvenstvo, između reprezentacija Srbija i Albanije. „Sukob između Srba i Albanaca, mnogo je kompleksniji od incidenta na fudbalskom terenu. U slučaju da ima onih kojima je čuveni Boj na Kosovu iz 1389. godine, do juče bio nepoznat, nakon posljednjih nereda u Beogradu, sigurno je jasno da mržnja između ova dva naroda nije izgubila na intenzitetu“, komentarišeVestfalen blat iz Bilefelda.

„Hrabro je raspravljati o tome, da li je stadion za jednu takvu političku izjavu. Jer to sigurno nije!“, navodi se dalje u komentaru. „Ono što se tokom kvalifikacione fudbalske utakmice dogodilo pokazuje i to šokantno, koliko je ukorijenjena agresija. Jedna zastava ‘velike Albanije’ je sasvim dovoljna da nas ‚leteća provokacija’ pod reflektorima stadiona u Beogradu, podsjeti na zaboravljeni sukob. Nije misija KFOR bez razloga jedna od najdužih, u kojoj učestvuju i vojnici Bundesvera. Već 15 godina je Njemačka sa svojim vojnicima u toj misiji najbrojnija. Spor oko statusa Kosova nije riješen, niti ga je moguće riješiti. Primarni cilj je zamrzavanje sukoba, ali nemira između albanske većine i srpske manjine, na sjeveru Kosova i dalje ima (…) Most u Mitrovici predstavlja granicu. Riječ je o simbolu podjele između etničkih grupa. Eskalacija na prekinutoj utakmici jasno pokazuje da se problem mržnje koji se prenosi sa generacije na generaciju, ne može lako riješiti. Neprijatelji ostaju neprijatelji. Ne samo na dalekom Kosovu. Pođite na neku regionalnu fudbalsku utkamicu, pa ćete vidjeti antipatijama na Balkanu nije došao kraj.“

Srbija se osjeća isprovociranom, piše Tagescajtung iz Berlina u članku naslova Zastava razdora: „Ipak se dogodilo nešto neočekivano, mada se u Beogradu tako nešto očekivalo. Zbog toga je utakmica između timova Srbije i Albanije okarakterisana kao događaj sa visokim bezbjednosnim rizikom. Još postoji zla krv između ova dva naroda zbog Kosova i položaja albanske manjine u Srbiji. Zbog toga albanskim navijačima nije bilo dozvoljeno da prisustvuju utakmice, baš kao što bi to bio slučaj sa revanš mečom u Albaniji. Uprkos pojačanim mjerama bezbjednosti do incidenta je ipak došlo“, piše TAZ.

Albanska zastava koja je probudila duhove.

Osvrćući se na posjetu Vladimira Putina Srbiji, list navodi kako je fudbalska utakmica podstakla teorije zavjere u zemlji, uoči dolaska važnog gosta iz Rusije. „Beograd je u vanrednom stanju zbog posjete ruskog predsjednika i održavanja vojne parade. U međuvremenu se govori i o tome, kako je albanska bespilotna letilica trebalo da spriječi dolazak Putina u Beograd. Danas se, u nekada glavnom gradu Jugoslavije, danas Srbije obilježava oslobađanje srpske prestonice u Drugom svjetskom ratu. Organizatori žele da podsjete na u velikoj mjeri zanemarenu antifašističku tradiciju zemlje. Tome se ne može ništa prigovoriti. Samo što partizani i vojnici Crvene armije Beograd nisu oslobodili 16, već 20. oktobra.“

Autor Jakov Leon