Nakon 14 godina na čelu SDA ponovo Izetbegović?

Do izbora novog predsjednika Stranke demokratske akcije ostalo je pet dana. Samo su dva kandidata na tu poziciju – Bakir Izetbegović, koji trenutno obnaša funkciju zamjenika i Šemsudin Mehmedović, poslanik te stranke u državnom parlamentu.

Uprkos tome, već je gotovo izvjesno da će pobjedu odnijeti Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića, osnivača i prvog predsjednika SDA. I Bakir Izetbegović je prije nekoliko dana u jednom televizijskom intervjuu vrlo samouvjereno izjavio kako će se to desiti.

„Što se mene lično tiče, mislim da ću biti izabran i to potvrđuju konsenzusom organi stranke“, poručuje Izetbegović.

Izetbegovićevog protukandidata, Šemsudina Mehmedovića, u posljednjem trenutku su kandidovale tri opštinske organizacije stranke. On je do prije dvije godine bio potpredsjednik SDA, ali je položaj izgubio na Konvenciji stranke, ne priklanjajući se ni jednoj od stranačkih struja koje su u to vrijeme predvodili preminuli predsjednik SDA Sulejman Tihić i njegov zamjenik Bakir Izetbegović.

O tome zašto je prihvatio kandidaturu i šta očekuje od Kongresa, za RSE je izjavio:

„Ja sam čekao da vidim da li će se neko kandidirati da bude protukandidat gospodinu Izetbegoviću i, s obzirom da se to nije desilo, da bih sačuvao demokratski obraz stranke, ja sam dozvolio da me kandidiraju. Tu svoju kandidaturu obrazložio sam promjenama u načinu vođenja politike SDA. Ja mislim da će delegati na Kongresu dobro razmisliti svojom glavom, jer je očigledno da je SDA na jednoj velikoj raskrsnici. Ko god pobijedi neće moći ostati gluh i slijep na procese koji se dešavaju unutar SDA. Može biti izabran bilo ko, ali onda to može biti mala politička stranka bez političke snage i moći ukoliko na izborima ne dobije podršku, a ne može dobiti podršku ako radi nešto što nije dobro“, kaže Mehmedović.

Mogući unutarstranački potresi

Inače, već mjesecima je bosanskohercegovačka javnost nagađala ko će na „megdan“ Izetbegoviću. Najviše se spekulisalo sa imenom Adila Osmanovića, sadašnjeg potpredsjednika stranke. Osmanović je važio za vrlo bliskog saradnika preminulog Sulejmana Tihića i još uvijek se doživljava kao osoba koja ima jako stranačko uporište. No, nedavno je u medijima „procurila“ informacija kako su se navodno Osmanović i Izetbegović dogovorili da ovaj prvi odustane od kandidature, a zauzvrat će na Kongresu dobiti poziciju Izetbegovićevog zamjenika. Upitan da to prokomomentariše, Adil Osmanović je rekao:

„Ne postoji dogovor, postoje razgovori. Gospodin Izetbegović i ja smo dosta puta razgovarali, analizirali.“

Ni ovdašnji analitičari nemaju dvojbe ko će biti treći po redu predsjednik Stranke demokratske akcije.

Profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić kaže kako još uvijek unutar stranke postoje dvije političke partije – jedna koju je personifikovao Sulejman Tihić i jedan krug oko njega, koji je sada u manjini, i druga radikalno islamistička.

„I to ne samo islamistička. Ja mislim da je ona mješavina jednog islamističko-kriminalnog lobija i sve upućuje na to da bi ta struja unutar SDA mogla pobijediti“, ističe Kukić.

Na naše pitanje pitanje hoće li SDA, ukoliko Bakir Izetbegović bude izabran za predsjednika, „skrenuti u desno“ i šta bi to moglo značiti za Bosnu i Hercegovinu, Kukić odgovara:

„Ako se to dogodi, ja držim da SDA predstoje nešto jači unutarstranački potresi, pa čak, i mogućnost izdvajanja dijela SDA-ovog članstva u novu političku partiju. Ali, to isto za Bosnu i Hercegovinu, po mom sudu, znači nove muke, jer definitivno imamo etno-političku radikalizaciju i sve bliže smo devedesetim godinama. To nije ugodno tvrditi, ali sve upućuje da idemo u tom pravcu“, zaključuje Kukić.