-TopSLIDEKultura

Pismo o pravdi i otvorenoj debati

Način na koji ćemo poraziti loše ideje je kroz izlaganje, argumentom i uvjeravanjem, a ne utišavanjem ili nadanjem da će same od sebe nestati, pišu američki pisci, novinari i intelektualci u otvorenom pismu objavljenom u Harper's magazinu

7. jula 2020. Harper's magazine objavio je na svojoj web-stranici „Pismo o pravdi i otvorenoj debati“. Pismo će biti objavljeno i u oktobarskom broju magazina. Potpisano od autora, novinara i historičara, pismo pozdravlja proteste za rasnu i socijalnu pravdu, ali osuđuje nedostatak otvorene debate i netoleranciju za oprečna mišljenja.

Naše kulturne institucije nalaze se u vremenima iskušenja. Snažni protesti za rasnu i društvenu pravdu dovode do velikog broja zahtjeva za reformu policije, zajedno sa opsežnijim pozivima za veću jednakost i inkluziju širom našeg društva, s posebnim naglaskom na visoko obrazovanje, novinarstvo, filantropiju i humanističke znanosti. Ovo prijeko potrebno suočavanje također je ojačalo novi set moralnih stavova i političkih obveza koje obično oslabljuju naše norme za otvorenu debatu i toleriranje različitosti u korist ideološkog konformizma. Dok pozdravljamo prvo dostignuće, u isto vrijeme dižemo glas protiv potonjeg. Nedemokratske snage jačaju širom svijeta i imaju saveznika u Donaldu Trumpu, koji predstavlja stvarnu prijetnju demokratiji. Otpor, međutim, ne smije prerasti u svojevrsnu dogmu ili prisilu – što desničarski demagozi već sada zloupotrebljavaju. Demokratska inkluzija za kakvu se mi zalažemo može biti dostignuta samo ukoliko dignemo glas protiv netolerantnog ozračja koje je pustilo korjenje na svim stranama.

Slobodna razmjena informacija i ideja, žila kucavica liberalnog društva, svakim danom postaje sve stegnutija. Dok je to nešto na što smo se navikli od radikalne desnice, osuđivanje se sve više proširilo u našoj kulturi: od netrpeljivost prema suprostavljenim mišljenjima, trenda javnog sramoćenja i izopćenja, do sklonosti uprošćavanja složenih političkih pitanja radi slijepe uvjerenosti u ispravnost svojih stavova. Mi poštujemo vrijednost jasnih, pa čak i zajedljivih suprotstavljenih govora sa svih krajeva. Danas, međutim, previše često čujemo pozive za hitru i oštru odmazdu kao odgovor na ono što se smatra prijestupom govora i misli. Ono što je još problematičnije je to što se institucionalne vođe, u paničnom pokušaju kontroliranja štete, odlučuju za nepromišljene i nerazmjerne kazne umjesto razmatranja reformi. Svjedoci smo otpuštanja urednika radi objavljivanja kontroverznih članaka, povlačenja knjiga radi navodne nevjerodostojnosti, zabranjivanja novinarima da pišu o određenim temama, ispitivanja profesora radi citiranja kniževnih djela na času, otpuštanja istraživača radi širenja recenziranih akademskih studija, i smjenjivanja vođa organizacija zbog nečega što je ponekad bila samo nespretna greška. Kakvi god bili argumenti vezani za svaki pojedinačni incident, ishod toga je postepeno sužavanje granica onoga što se može reći bez straha od odmazde. Već sada plaćamo cijenu u vidu sve veće nesklonosti riskiranju među piscima, umjetnicima i novinarima koji strahuju za svoje izvore zarade ukoliko se udalje od konsenzusa, ili im čak nedostaje žara u dogovoru.

Ova zagušujuća atmosfera će na kraju ugroziti najvažnije pokrete našeg vremena. Ograničavanje debate, bilo od strane represivne vlade ili netrpeljivog društva, uvijek oštećuje one koji nemaju moć i sve nas čini manje sposobnim za demokratsko sudjelovanje. Način na koji ćemo poraziti loše ideje je kroz izlaganje, argumentom i uvjeravanjem, a ne utišavanjem ili nadanjem da će same od sebe nestati. Odbijamo bilo kakav lažni izbor između pravde i slobode, jer one jedna bez druge ne mogu postojati. Nama kao piscima potrebna je kultura koja daje prostora za eksperimentiranje, riskiranje, pa čak i griješenje. Moramo sačuvati mogućnost neslaganja u dobroj vjeri bez strašnih posljedica po našu profesiju. Ukoliko ne budemo odbranili upravo ono o čemu ovisi naš posao, ne bismo trebali očekivati da će to javnost ili država učiniti za nas.

Kompletnu listu potpisnika možete pročitati ovdje.


Prevod: Amina Turudija/Prometej.ba

Foto: J.K. Rowling, Salman Rushie, Margaret Atwood i Gloria Steinmen su među 150 potpisnika

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close