-TopSLIDEBiHPolitika

Pirova pobjeda DF-a ili pravna anarhija u Federaciji BiH?

Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica kritizirale su Demokratsku frontu zbog narušavanja formirane vlade te, uopće, uzrokovanja nestabilnosti, dok su predstavnici ove stranke jasno kazali da ne žele učestvovati u nezakonitim aktivnostima, optužujući SDA i HDZ da im je jedini cilj postavljati stranački podoban kadar na mjesta rukovodilaca javnih preduzeća. Odluka Ustavnog suda Federacije BiH samo je moralna satisfakcija DF-u

Piše: Tarik Moćević
Novovrijeme.ba

Ustavni sud Federacije BiH ovog je mjeseca proglasio neustavnom Uredbu o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije BiH, kojom su ovlaštenja nad javnim preduzećima prebačena s ministarstava na Vladu Federacije.

Ustavni sud je u ovom predmetu odlučivao po apelaciji potpredsjednika FBiH Milana Dunovića, člana Demokratske fronte, koja je zbog donošenja ove Uredbe istupila iz vladajuće koalicije sa Strankom demokratske akcije i Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH u junu 2015. godine.

Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica kritizirale su Demokratsku frontu zbog narušavanja formirane vlade te, uopće, uzrokovanja nestabilnosti u Federaciji, dok su predstavnici ove stranke jasno kazali da ne žele učestvovati u nezakonitim aktivnostima, optužujući SDA i HDZ da im je jedini cilj postavljati stranački podoban kadar na mjesta rukovodilaca javnih preduzeća.

Situacija je bila jasna: u slučaju da su, kao i u dotadašnjoj praksi, o imenovanjima odlučivala ministarstva, DF bi direktno odlučivao o imenovanjima u javnim preduzećima koja su bila pod nadležnošću četiri ministarstva kojim je upravljao njihov kadar: Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (Reuf Bajrović), Ministarstvo trgovine (Aleksandar Remetić), Ministarstvo rada i socijalne politike (Milan Mandilović) i Ministarstvo životne sredine i turizma (Snježana Soldat).

Naravno, glavni predmet rasprave bila su elektroprivredna društva.

O navedenom pitanju se u novembru vodila i žestoka rasprava u oba doma Parlamenta FBiH, s obzirom na to da je sporna uredba bila u suprotnosti s dotadašnjim Zakonom o električnoj energiji FBiH te da je on morao biti izmijenjen.

Osnovna kritika opozocionih poslanika i delegata bila je da se zakon, kao viši pravni akt, ne može prilagođavati uredbi.

Bez šireg obrazlaganja motiva DF-a, činjenica je da su njegovi predstavnici bili upravu – Ustavni sud FBiH jasno je rekao da Uredba nije u skladu s Ustavom, odnosno da je nezakonita.
Ova odluka, međutim, predstavlja samo “moralnu satisfakciju”, kako je rekao Dunović.

“Odluka predstavlja zvaničnu potvrdu onoga na šta je Demokratska fronta stalno ukazivala u proteklih pola godine, odnosno potvrda neustavnog i nezakonitog rada Vlade FBiH. Praktične posljedice ovakve odluke Ustavnog suda FBiH pitanje je za Vladu. Moja je ustavna i moralna obaveza da vršim provjeru svih usvojenih zakona ili odluka”, poručio je potpredsjednik FBiH, reagirajući na presudu Ustavnog suda.

Vlada nije imala zvaničnih reakcija na presudu.

No, u međuvremenu je izvršila gotovo sva imenovanja u javnim preduzećima s većinskim vlasničkim udjelom Federacije BiH. Presuda Ustavnog suda, dakle, neće utjecati na imenovane rukovodioce javnih preduzeća.

Kako je za Novo vrijeme rekao profesor ustavnog prava Kasim Trnka, Vlada nije dužna učiniti ništa.
“Zakon je izmijenjen i imenovanja su učinjena u skladu sa zakonom. Ne vjerujem da će Vlada FBiH išta učiniti u vezi s tim”, prokomentirao je profesor Trnka.

U BiH ovakvi slučajevi ne iznenađuju. Građani su navikli na neprovođenje presuda ustavnih sudova u BiH, kako na entitetskom, tako i državnom nivou.

Također, ne trebaju iznenaditi ni ovakva politička previranja u FBiH, jer se od posljednjih izbora najmanje govori o konkretnom radu na poboljšanju života građana BiH.

Tako je zamršenija od prethodne bila situacija s apelacijom Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH Ustavnom sudu zbog zaštitite vitalnog interesa kad se radi o izmjenama Zakona o državnoj službi. Ustavni sud je, naime, odbio razmatrati zahtjev Kluba Srba, s argumentom da je za podnošenje apelacije potrebna dvotrećinska većina ukupnog broja delegata u Klubu naroda propisanog Ustavom; 17. apelaciju je, pak, podnijelo deset delegata, odnosno dvije trećine od faktičkog broja delegata Kluba Srba, koji iznosi 13 članova, s obzirom na to da Klub Srba nije konstituiran u punom sastavu.

Klub Srba je prihvatio ovu odluku, ali je njegov predsjednik Slaviša Šućur nakon toga postavio pitanje je li i aktuelni saziv Doma naroda uopće ustavan, jer je konstituiran sa 54 umjesto propisanih 58 delegata, pa doveo u pitanje sve usvojene odluke.

Odgovor pozicije bio je da se presuda odnosila isključivo na Klub Srba, a ne i na Dom naroda. Kako god, usvojeni zakoni su i dalje na snazi.

Dakle, u navedena dva slučaja dovedeni su u pitanje i zakonitost i ustavnost rada Vlade, ali i samog Parlamenta Federacije BiH.

U svakom slučaju, i Parlament i Vlada, u kojoj su prijašnja DF-ova mjesta preuzeli članovi Saveza za bolju budućnost, i dalje rade.

Sljedeće na redu su izmjene i dopune nedavno usvojenog Zakona o radu, a zbog kojeg se također najavljuju apelacije Ustavnom sudu u pogledu procesa njegovog donošenja.

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close