U Sarajevu je okončano dvodnevno zasjedanje političkih direktora zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojem je razgovarano o trenutnoj situaciji u BiH.
Zaključke i detalje sa sjednice UO PIC-a novinarima je predstavio visoki predstavnik Valentin Inzko.
Prvog dana zasjedanja, kako je rekao, održana su dva tematska sastanka, od kojih je prvi bio posvećen situaciji na lokalnom nivou, prenose Vijesti.ba.
Sastanak sa (grado)načelnicima
– Odlučili smo da pozovemo lokalne čelnike da uzmu učešće na sastanku. Razgovarali smo sa gradonačelnicima i načelnicima nekoliko gradova i općina, kao i s predstavnicima saveza općina i gradova FBiH i RS – pojasnio je Inzko.
Kako je naveo, gradonačelnici i načelnici Tešnja, Teslića, Gradačca, Gradiške i Tomislavgrada informisali su političke direktore o situaciji u svojim lokalnim zajednicama.
– Ono što smo čuli od njih još više nas je uvjerilo da lokalna samouprava može biti vodeća snaga napretka, koja može pokrenuti pozitivne promjene i na višim nivoima vlasti. Bolja saradnja i koordinacija, te ubrzana implementacija reformi i usluga u najboljem javnom interesu su recept uspjeha – ocijenio je Inzko.
Politički direktori UO PIC-a su se, kako kaže, uvjerili i u neke međuvjerske primjere saradnje, kao što je slučaj iz Tešnja, gdje je jedan Bošnjak obnovio katoličku crkvu. Kao ohrabrujući i pozitivan primjer lokalne zajednice naveo je i Tomislavgrad, u kojem danas živi više stanovnika i ima više radnih mjesta nego prije 1991. godine.
Održan je još jedan sastanak, dodaje Inzko, izvan UO PIC-a, i to načelnica u Ambasadi Njemačke. Vrlo interesantna grupa u BiH, napominje Inzko, istakavši kako ih je nažalost premalo.
– Vi znate da vaše zakonodavstvo predviđa 40 posto učešća žena u vlasti – dodaje Inzko.
Drugi sastanak UO PIC-a bio je posvećen pitanju migranata i operativnom odgovoru na državnom nivou.
– Da bismo pokrili sve aspekte, razgovarali smo s ekspertima – Peterom Van der Auweraertom, koordinatorom IOM-a za Zapadni Balkan, Zoranom Galićem, direktorom Granične policije BiH (GPBiH), i Slobodanom Ujićem, direktorom Službe za strance u BiH. Neke od informacija su bile šokantne. Recimo, gospodin Galić ne može popuniti 500 neupražnjenih mjesta u GPBiH, tako da imate jednu osobu na 20-25 kilometara na granici. Kako onda oni mogu kontrolisati granicu? – pita se Inzko.
Veoma interesantan sastanak, ocjenjuje Inzko, djelimično i deprimirajući, ali pokazuje da je zaista cijela zemlja odgovorna da se nosi sa pitanjima migranata.
– Ovo je zaista dejtonsko pitanje, migracije i azil, koje je Dejton dao u nadležnost državi. To nije dužnost samo jednog entiteta ili jednog kantona. I RS i drugi kantoni, osim USK, moraju uraditi više, jer ovo su pitanja koja utječu na cijelu zemlju – poručio je Inzko.
Potrebno više finansijskih resursa
Prema njegovim riječima, nije nikakva tajna da najveću grupu u Beču, nakon Austrijanaca, čine Srbi.
– Mislim da su u puno zemalja svijeta Srbi isto tako bili dobro primljeni i da bi to trebalo da se recipročno pokaže i u ovom slučaju kada su izbjeglice došle u njihove krajeve – ističe Inzko.
Jedan od zaključaka diskusije, navodi, bio je i taj da institucijama na državnom nivou treba više finansijskih resursa da bi se mogle uspješnije i efikasnije nositi s teretom migrantske krize.
– Vi znate da je budžet “zaleđen” već sedam godina – 2012. nije bilo migrantske krize. Danas smo od italijanskog predstavnika čuli da je u Italiji budžet za migrante “eksplodirao” jer ih tamo ima puno. Isto je i ovdje. Dakle, ovo pitanje nije ni postojalo 2012., zato bi bilo sasvim logično da se budžet poveća, a ipak je “zaleđen” od 2012. – nastavlja Inzko.
Naglašava kako je važno pronaći način da BiH efikasnije izvršava svoje ustavne nadležnosti i odgovornosti vezano za pitanja koja se odnose na migrante, u tijesnoj saradnji sa drugim nivoima vlasti, prenose Vijesti.ba.
Potrebno je osigurati dovoljna budžetska sredstva da se pomogne državnim agencijama da poboljšaju efikasnost u rješavanju migracijskih pitanja.
– Naravno, lijepo je i ponosni smo što međunarodna zajednica finansira izgradnju ovih izbjegličkih centara u BiH, međutim zamislite kada EU ne bi dala 32 miliona eura za migransku krizu. To je ipak domaća odgovornost, a ne međunarodne zajednice – napomenuo je Inzko.
Ovog decembra, podsjeća visoki predstavnik, navršava se decenija otkako je Evropski sud za ljudska prava donio odluku u predmetu “Sejdić i Finci”.
– Naravno kasnije je bilo još odluka – “Pilav”, “Zornić”… Iz godine u godinu organi BiH ne implementiraju odluku u predmetu “Sejdić i Finci”. Iz godine u godinu BiH tretira neke građane kao manje jednake od ostalih i ova diskriminacija se mora okončati. UO PIC-a pozvao je političke i institucionalne lidere BiH da tu odluku provedu – naglasio je Inzko.
D.K.
(Vijesti.ba)
