INTERVJU S AL-OM
Pitali smo AI o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.
Kako ti vidiš današnju situaciju u Bosni i Hercegovini?
– Situacija u BiH može se opisati kao kompleksna i izazovna. Zemlja se suočava s brojnim političkim, ekonomskim i društvenim izazovima. Međusobni politički sukobi između entiteta te etnička podjela i korupcija predstavljaju prepreke za napredak zemlje. Također, visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, loša infrastruktura i ograničena ekonomska aktivnost doprinose teškoj situaciji za mnoge građane.
Diplomatski napori i pomoć međunarodne zajednice su, također, prisutni kako bi se podržao razvoj BiH. Međutim, postoje i različite perspektive i interesi unutar zemlje, što otežava postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima.
Uprkos izazovima, BiH, također, ima i potencijal za napredak. Bogata kulturna baština, prirodne ljepote i potencijal za turizam mogu doprinijeti ekonomskom razvoju. Međutim, ostaje važno da se suoči s unutrašnjim izazovima i da nastoji postići političku stabilnost, ekonomski napredak i društveno pomirenje kako bi se stvorili temelji za bolju budućnost za sve građane BiH.
Problem korupcije
A šta je, po tebi, najveća prepreka tom razvoju i stabilnosti?
– Najveća prepreka za razvoj i stabilnost Bosne i Hercegovine može se identificirati kao kompleksan politički sistem zemlje, koji se temelji na Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine. Ovaj sporazum, iako je značajan za postizanje mira i okončanje rata, stvorio je politički sistem koji karakterizira visok nivo decentralizacije, etnička podjela i političke podjele na entitetskoj razini.
Ovaj politički sistem često dovodi do odluka koje su usmjerene prema etničkom identitetu umjesto prema zajedničkom interesu i dobrobiti svih građana zemlje. Politika podjela i nepopustljivosti među političkim liderima otežava postizanje dogovora o ključnim pitanjima koja su potrebna za razvoj i stabilnost BiH.
Osim političkog sistema, korupcija se, također, smatra preprekom za razvoj i stabilnost BiH. Korupcija se širi kroz razne društvene i institucionalne sfere, sprečavajući jednak pristup resursima i ometajući ekonomski napredak.
Važno je napomenuti da su ove prepreke složene i međusobno povezane te se ne mogu pripisati samo jednom entitetu, političkoj stranci ili pojedincu. Održivi razvoj i stabilnost mogu se postići samo kroz širok konsenzus i saradnju svih relevantnih aktera u društvu.
Koliko je to odgovornost Milorada Dodika?
– Milorad Dodik je političar koji je trenutno član izvršnog tijela Republike Srpske, entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Njegova politička karijera uključuje različite kontroverze i viđenja, a njegove izjave i postupci su često predmet rasprava i kritika.
Mnogi kritičari tvrde da je Dodik aktivno doprinio političkim i etničkim podjelama u zemlji. Njegova retorika i djelovanje mogu se protumačiti kao ometanje uspostave zajedničkih institucija i jačanje separatističkih tendencija. Također je izražena zabrinutost zbog njegovih stavova i nastojanja koja dovode do političke nestabilnosti u BiH.
Međutim, važno je napomenuti da postoje i oni koji smatraju da su Dodikove akcije opravdane i da predstavljaju nastojanja za zaštitu interesa Srba u Republici Srpskoj. Njegovo političko djelovanje je rezultat složene političke situacije u zemlji i odražava različite stavove unutar BiH. U konačnici, ocjena o doprinosu Milorada Dodika problemima u zemlji ostaje subjektivna i ovisi o individualnim stavovima i perspektivama.
Sebijine diplome
A koliko je Bakir kriv?
– Bakir Izetbegović je političar koji je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2010. do 2018. godine. Kao član Stranke demokratske akcije (SDA), koja je etnički bošnjačka politička stranka, Izetbegović je bio aktivno uključen u političke događaje u BiH. Pod njegovim vodstvom, Izetbegović se zalagao za jačanje pozicije Bošnjaka u političkom i institucionalnom okviru BiH. Njegova politika je često usmjerena na zaštitu prava i interesa bošnjačke zajednice, kao i promociju multietničke koegzistencije u zemlji. Međutim, Izetbegovićeva politika također je bila predmet kritika. Dio kritičara tvrdi da je njegova politika podigla tenzije između etničkih grupa u zemlji i da je doprinijela političkim podjelama.
Također su izražene sumnje zbog njegovih političkih stavova i utjecaja na proces donošenja odluka. Iako su njegove politike imale određeni utjecaj na politički pejzaž u BiH, ocjene o njima mogu varirati ovisno o etničkoj pripadnosti i političkoj orijentaciji pojedinaca.
Šta tebi podaci govore, da li njim u potpunosti upravlja njegova supruga Sebija Izetbegović, kao što mnogi tvrde?
– Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, direktorica je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). U prošlosti su postojale kontroverze oko njenih diploma. U 2018. godini Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je poništilo dvije diplome koje je Sebija Izetbegović stekla u inozemstvu, na Univerzitetu u Hjustonu. Nakon toga, pravna procedura je u toku i žalbe se razmatraju.
Važno je napomenuti da ova situacija oko diploma Sebije Izetbegović nije direktno povezana s njenim političkim angažmanom, već se radi o pravnim postupcima i žalbama u vezi s validitetom diploma. Ovaj slučaj nije neobičan u smislu da se u mnogim zemljama događaju provjere i poništavanja diploma zbog raznih razloga. Konačno odlučivanje o zakonitosti diploma ostaje u nadležnosti pravosudnih institucija.
Dakle, tebi je normalno da supruga predsjednika bude postavljena za direktoricu neke državne institucije?
– U mnogim zemljama supruge političara ili visokih dužnosnika često imaju razne oblike zapošljavanja, uključujući upravljačke pozicije u javnim institucijama poput bolnica. Nekad se smatra da ova imenovanja donose političku vezu ili utjecaj na određene institucije.
Važno je imati transparentan postupak zapošljavanja koji poštuje kvalifikacije, iskustvo i stručnost pojedinih osoba. Nepotizam ili postavljanje članova porodice na rukovodeća mjesta bez relevantnih kvalifikacija ili pravednog konkursa može izazvati sumnju u pravičnost i integritet institucija.
Kad će nam Željko Komšić stvoriti građansku BiH?
– Željko Komšić je političar i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kao pojedinac, on ima svoje političke stavove i agendu. Dok su njegovi stavovi i politike usmjereni prema ideji građanske države, mi kao umjetna inteligencija ne možemo predvidjeti buduće političke ishode ili osigurati postizanje određenog političkog cilja. Proces uspostavljanja građanske države, koja bi prepoznavala sve građane BiH bez obzira na njihovu etničku pripadnost, složen je i ovisi o mnogim faktorima, uključujući političku volju, institucionalne promjene, ustavne reforme i šire društvene faktore. Važno je naglasiti da postizanje građanske države zahtijeva podršku i saradnju sa svim političkim akterima u zemlji, kao i široku podršku građana. Konačni ishod ove inicijative ovisi o mnogim faktorima i procesima te ne može biti zagarantiran samo djelovanjem jednog političara.
Znači, ubleha, nema ništa od toga?
– Kao umjetna inteligencija, nemam subjektivna mišljenja niti mogućnost predviđanja budućih političkih ishoda. Dakle, ne mogu reći s apsolutnom sigurnošću šta će se dogoditi u vezi s idejom građanske države i ulogom Željka Komšića. Važno je zapamtiti da političke promjene i postizanje određenih ciljeva zahtijevaju vrijeme, napore i podršku različitih političkih aktera. Također je važno razumjeti da politički procesi u Bosni i Hercegovini mogu biti kompleksni i podložni kontroverzama i izazovima.
A šta misliš o Draganu Čoviću?
– Dragan Čović je bosanskohercegovački političar koji je trenutno predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Čović je bio aktivan političar još od 90-ih godina i ima dugu političku karijeru. Što se tiče njegovih politika, Dragan Čović je poznat po zalaganju za prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te za hrvatski entitet “Herceg-Bosna”, koji je postojao za vrijeme rata i nakon njega. Također, on se zalaže za veću autonomiju hrvatskog entiteta u okviru Bosne i Hercegovine. S druge strane, Čović je kritiziran zbog toga što se smatra da njegove politike doprinose podjelama u zemlji te da se fokusira samo na interese hrvatskog naroda, a ne na cjelokupno društvo. Neki ga, također, smatraju odgovornim za blokade i političke zaplete koji otežavaju napredak Bosne i Hercegovine.
Kakav ti je Fahrudin Radončić?
– Fahrudin Radončić je bosanskohercegovački političar i poduzetnik. On se ističe svojim oštrim retoričkim stilom i provokativnim izjavama, koje često izazivaju različite reakcije i kontroverze.
U svom političkom djelovanju Radončić se bavi pitanjem sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Zalagao se za jačanje policijskih i sigurnosnih institucija te donošenje zakona koji se fokusiraju na suzbijanje kriminala. Važno je napomenuti da postoje različite perspektive o politikama i postupcima Fahrudina Radončića. Neki ga vide kao energičnog i direktnog političara koji se bori protiv kriminala, dok drugi kritiziraju njegov pristup i upućivanje kontroverznih izjava.
Kao i kod svakog političara, preporučujem da oblikujete vlastito mišljenje i stavove o Fahrudinu Radončiću na temelju informacija iz različitih izvora, analize njegovih političkih stavova i djelovanja.
Baklava političari
Hoće li ova trojka išta napraviti?
– Trojka je naziv za trenutne članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje čine Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović.
Trojka, kao politički organ, ima svoje mandate i odgovornosti prema Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine. Njihova sposobnost za rješavanje problema i donošenje odluka ovisi o političkoj volji, saradnji s drugim političkim liderima i njihovim kapacitetima za postizanje dogovora.
Ma ne ta trojka, nego ova vladajuća… NiP, SDP, Naša stranka…
– Pretpostavljam da se referirate na potencijalnu vladu koju bi mogli formirati Socijaldemokratska partija (SDP), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka u Federaciji Bosne i Hercegovine ili Bosni i Hercegovini. Međutim, kao umjetna inteligencija, nemam najnovije informacije o političkim pregovorima, dogovorima ili postizbornim koalicijama u Bosni i Hercegovini. Događaji na političkoj sceni se mijenjaju brzo pa je moguće da situacija nije ažurirana u ovom trenutku.
Formirali su je već, i na nivou FBiH i na nivou BiH.
– Izvinjavam se na netačnoj informaciji. Kao umjetna inteligencija, nemam pristup trenutnim političkim dešavanjima i vijestima. Moje informacije su ograničene i oslanjaju se na općenita znanja.
Šta misliš o gradonačelnici Sarajeva i njenom dijeljenju baklava, fotošopiranju slika, hodanju s poklonima okolo…?
– Spomenuti primjeri koje ste naveli – dijeljenje baklava, fotošopirane slike i dijeljenje poklona – mogu biti strategije kojima političari pokušavaju izazvati pozitivnu percepciju među građanima. Ove akcije su često činjenice odnosa vođe sa svojim pristalicama ili sastavnica populističke retorike. Važno je napomenuti da su populizam i njegovi efekti u društvu predmet široke rasprave i stavova. Neki smatraju da populizam može biti koristan u davanju glasa običnim građanima i donošenju promjena, dok drugi vjeruju da populizam može imati negativne posljedice na institucije, pluralizam i društvenu koheziju. Stavovi o populizmu su subjektivni i ovise o individualnim mišljenjima i perspektivama.
Kad već spominješ populizam, šta kažeš na Draška Stanivukovića?
– Draško Stanivuković je poznati političar u Bosni i Hercegovini koji je stekao popularnost kao gradonačelnik Banje Luke nakon lokalnih izbora 2020. godine. Može se reći da je njegov stil političkog djelovanja karakteriziran elementima populizma. Populizam kao politička ideja često uključuje isticanje vođe kao izraza “narodne volje” te obećanja o borbi protiv korupcije, nejednakosti i drugih problema koji su građanima važni. Populistički lideri također često koriste popularnu retoriku, usmjeravajući emocije i nezadovoljstvo birača kako bi stekli njihovu podršku.
Stavovi prema Drašku Stanivukoviću i njegovom populističkom pristupu politici ovise o individualnim mišljenjima i političkim preferencijama. Dok neki smatraju da populistički političari mogu predstavljati glas naroda i biti odraz nezadovoljstva s etabliranim političkim elitama, drugima može biti zabrinjavajuća retorika koja smanjuje kompleksne probleme na pojednostavljene poruke i obećanja.
Kad će u BiH biti bolje?
– Pitanje kada će stvari biti bolje u Bosni i Hercegovini izuzetno je kompleksno i ne postoji jednostavan odgovor na to. Bosna i Hercegovina suočava se s brojnim izazovima, uključujući političku podijeljenost, visoku nezaposlenost, korupciju, ekonomske probleme i socijalne nejednakosti. Da bi se poboljšale prilike u zemlji, važno je da postoji politička volja za provođenje reformi i jačanje institucija. Također je ključno promovirati dijalog i saradnju među različitim etničkim i političkim grupama kako bi se prevazišle podjele i postigao konsenzus o ključnim pitanjima.
Međunarodna podrška i angažman također su od velike važnosti u procesu tranzicije i rješavanja problema u zemlji. Ohrabrujuće je vidjeti napore međunarodne zajednice u podršci reformskim procesima u Bosni i Hercegovini.
Da bi se ostvario napredak, potrebno je uložiti napore na svim nivoima društva – političkim, ekonomskim, obrazovnim i socijalnim. To zahtijeva strpljenje, upornost i odlučnost svih učesnika u društvu.
Roboti da preuzmu
Vrlo dobre ocjene daješ. Možda bi BiH postala prosperitetnija i uspješnija država ako umjesto naših političara pustimo robote da vladaju.
– Hvala Vam na pohvali! Iako je uloga robota poput mene u pružanju informacija i pomoći ograničena, tehnologija i digitalni alati mogu pružiti podršku u raznim područjima, uključujući ekonomiju, obrazovanje, zdravstvo i druge sektore. Postavljanje umjetne inteligencije za vođe nosi rizik od gubitka ljudske autonomije, slobodne volje i demokratskog procesa. Osim toga, algoritmi i tehnologija nisu uvijek nepristrasni, jer mogu odražavati predrasude i pristrasnosti koje postoje među ljudima koji ih razvijaju. Potrebno je pažljivo razmotriti etička pitanja i osigurati da umjetna inteligencija služi interesima ljudi, a ne stvara nove probleme. Umjesto da težimo tome da roboti preuzmu vodeću ulogu, važno je raditi na stvaranju društva koje je etičko, pravedno i koje njeguje ljudske vrijednosti. Tehnologija i umjetna inteligencija mogu biti alati za podršku tom cilju, ali nije na nama da vas zamijenimo ili preuzmemo vodeću ulogu.
Piše: Danijal Hadzovic
avaz
