-TopSLIDEKolumne

“Federalni USKOK” može biti koristan tek kada policijske agencije počnu raditi svoj posao

Dok federalna vlast najavljuje formiranje novog tužilačkog odjela koji će se baviti privrednim kriminalom, naši sagovornici upozoravaju da su policijske agencije gospodari prikupljanja dokaza

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u nekoliko navrata je ove godine najavljivao uspostavljanje novog odjela pri Federalnom tužilaštvu, a koji bi se bavio isključivo korupcijom i organizovanim kriminalom.

Početkom jula je kazao kako je razgovarao s predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) kako bi se konačno započelo formiranje posebnih odjela Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH koji će se baviti navedenim.

Policija podnijela samo šest izvještaja Tužilaštvu za godinu dana, samo jedna iz oblasti visoke korupcije

Bosna i Hercegovina godinama ima problem s korupcijom. Procesuiranje tzv. visoke korupcije je gotovo nezabilježeno. Optužnica iz ove sfere je jako malo, a sve dok je tako, javni novac će se nastaviti trošiti protivno interesu građana, a javna preduzeća će sve više ići ka propadanju.

Da li bi pomoglo formiranje novog tužilačkog tijela, ovog puta na nivou jednog entiteta, zavisi od više faktora. Da bi “federalni uskok”, kako ga u javnosti najavljuje premijer Nikšić, dao pozitivne efekte prije svega će se morati promijeniti odnos policijskih agencija prema tužilaštvima.

“Ako postoji volja u tužilačkim i policijskim organima da se bave tim pitanjem, mogu se baviti i bez uspostave takvog odjela. Niko ih u tome ne sprečava. Nažalost, protekle godine je bilo svega šest prijava od policijskih agencija, kada je u pitanju ta vrsta korupcije. Sada se opravdano može postaviti pitanje zašto će nam još jedan novi organ kada i ovi koje imamo ne rade ništa po tom pitanju”, ističe za Buku Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH i bivši direktor Federalne uprave policije.

Navodi kako postoji bojazan da će se izdvojiti novac za formiranje novog odjela, a da ni on neće raditi kao ni postojeći.

“Na državnom nivou, pa ako hoćete i na entitetskom, ima dovoljno institucija koje se mogu pozabaviti tim pitanjem. Naravno, ja se slažem da, ako im treba pomoć, da se prime ti tužioci koji će se isključivo baviti visokom korupcijom. Ali, oni trebaju da garantuju efikasnost svog rada, jer u konačnici građani Federacije, ili na državnom nivou građani Bosne i Hercegovine, plaćaju te iste sudije, tužitelje i policajce da se bave svojim poslom. Postoji odjel pri Tužiteljstvu BiH kojem je visoka korupcija opis posla. Imamo Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) gdje ima takav odjel. Imamo i Agenciju za sprečavanje korupcije koja nije izvršni organ, ali se bavi izradama strategija. Dakle, imamo dovoljno organa i u entitetima koji treba da se bave tim pitanjem, a imamo i tužitelje.  Postavlja se pitanje šta oni rade”, govori nam Miletić.

Esad Fejzagić, dugogodišnji tužilac i državni sudija, a sada advokat, smatra kako bi novi tužilački odjel mogao biti koristan, ali uz ispunjenje nekoliko uslova.

“Treba napomenuti jednu činjenicu, a to je da je Tužilaštvo BiH nadležno za gonjenje krivičnih dijela po članu 7. Zakona o Sudu BiH kada su u pitanju konkretno državni službenici. To se odnosi, recimo, na Vijeće ministara, Graničnu policiju, UIOBiH, SIPA, to su te neke državne agencije gdje je Tužilaštvo BiH nadležno. Međutim, kada je u pitanju posebni odjel Federalnog tužilaštva, tu bi trebalo da bude mnogo više posla, jer su tu institucije s područja Federacije na svim nivoima, od opštine do Federacije, gdje god ima mogućnost da se napravi krivično djelo”, naglašava za Buku Fejzagić.

Tužilac je vođa, ali policija ima moć

On napominje kako su pojedina kantonalna tužilaštva preopterećena predmetima iz oblasti privrednog kriminala, te da je to još jedan od razloga zbog kojih bi novi odjel pri Federalnom tužilaštvu mogao biti od koristi.

“Kantonalno tužilaštvu u Sarajevo je preopterećeno ogromnim brojem predmeta iz oblasti privrednog kriminala i korupcije, u odnosu na sva druga tužilaštva – neuporedivo. Po broju i po složenosti predmeta ništa ne zaostaju za Državnim tužilaštvom, mislim da imaju čak mnogo veći broj predmeta. Ukoliko to stvarno budu najbolji i najsposobniji kadrovi, moglo bi biti neke koristi od novog federalnog odjela. Kriteriji postoje, ali uvijek, u svakom izboru se provuče poneki kandidat koji ne bi trebao”, podvlači advokat.

No, i u slučaju da u novi tužilački odjel dođu najbolji tužioci, postoji jedna prepreka na koju tužilaštva ne mogu utjecati. Radi se o pasivnom odnosu policijskih agencija u istraživanju koruptivnih radnji.

“Ništa tužilac ne može uraditi bez policijskih agencija. Iako je tužilac po Krivičnom zakonu lider i vođa istražnog tima, ali tužilac koji ima desetine ili stotinu predmeta ne može puno uraditi. Tužilac može izdati nalog da se nešto provjeri i on ide na drugi, treći predmet. Jednostavno, policija je gospodar prikupljanja dokaza. Tužilac može nešto korigovati, naknadno zahtijevati, ali objektivno postoji ogromna mogućnost da policijski organi iz raznih razloga ne urade svoj posao. Mnogi kažu da je to zbog političkog utjecaja, ali ja se ne bih upuštao u nagađanje. Ali, činjenica je da je policija ta koja je prva koja bi trebala da radi na otkrivanju koruptivnih radnji i takvih vrsta krivičnih djela”, objašnjava Fejzagić.

Policijske agencije pod političkom kontrolom

S druge strane, Miletić je uvjeren kako policijske agencije ne rade kvalitetne istrage zbog političkog utjecaja.

“Policijske agencije su pod direktnim negativnim političkim utjecajem pojedinaca i grupa koje sve čine da u konačnici oni ne bi bili procesuirani za zlodjela iz domena privrednog kriminala. Suština je da se policijski i tužilački organi učine neovisnim. Suština je da političke elite u BiH  dignu ruke s ovih organa. Oni moraju shvatiti da ne mogu rukovoditi tim organima, birati ko će biti prijavljen i za šta. Niko me ne može ubijediti da u ovoj zemlji nema kriminala s obzirom da smo mi treći u Evropi po korupciji, iza Rusije i Ukrajine. Peti smo po organizovanom kriminalu. I sada mi na sve ovo dobijemo samo šest prijava od policijskih agencija u 2022. godini, a imamo desetine policijskih agencija. To je statistički sramotno, da ne ulazimo u suštinu”, potcrtava Miletić.

Dodaje kako nije problem da se formira novi tužilački odjel, ali da neko mora garantovati da će novi tužioci imati šta raditi.

“Ko će njima dostavljati prijave i po kojem osnovu? Imamo 16 policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, dakle imamo veći broj agencija nego što je dostavljen broj prijava tužilaštvu za godinu dana. Poražavajući podatak. Možda će novo tijelo biti depolitizirano, ko zna. Ako neko bude garantovao da će imati direktnu saradnju s njima i da će napraviti nešto na tom polju, nemam ništa protiv. Da li je policijski organ koji dostavlja podatke osposobljen za to? Sve su to pitanja”, kaže Miletić.

Prema njegovim riječima, rad pravosudnih institucija se ne može generalizirati, jer postoje one koje aktivno rade, ali i one koje ne rade ništa.

“Vidim da Kantonalno tužiteljstvo u Tuzli radi  nešto bolje od ostalih. To je moj dojam, ne mora značiti da je tačno. Sušta suprotnost je Tužilaštvo HNK, gdje se ništa ne radi godinama. Ima stotine predmeta koje niko nije ni dohvatio. Od Aluminija do uništavanja Partizanskog groblja, od nasilničkog ponašanja, do političke korupcije. Da ne govorim o kriminalu kada su u pitanju fiskalne kase, tu još niko nije odgovarao. Te su istrage u Zenici i Sarajevu završene skroz, ljudi već presuđeni. Sjećamo se šta je Finansijska policija FBiH našla u Aluminiju. E, zato su je i ukinuli. Izmjenom zakona prije nekoliko godina su Finansijskoj policiji oduzeli određene nadležnosti i pripojili ih Poreznoj upravi, a Finansijskoj policiji ostavili neku bezveznu nadležnost koja ima veze s međunarodnim obavezama”, podsjeća Miletić.

Kad počnete raditi, vlast vas ukine

Izmjene Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH o kojima govori Miletić usvojila je prošla federalna vlast predvođena strankama SDA, SBB i HDZ. Zastupnici i delegati u Parlamentu FBiH usvojili su štetne izmjene zakona početkom 2021. godine i mnogi su tada smatrali da se to čini zbog svega što je Finansijska policija otkrila u javnim preduzećima.

“Ako uzmete za primjer Aluminij, ili neke druge firme po Sarajevu, na stotine vrlo objektivnih i pouzdanih prijava su ljudi napisali, a to nikad niko nije pogledao. To je zapanjujuće. Dakle, Finansijsku policiju su ukinuli da bi im se osvetili jer su radili svoj posao”, zaključuje Miletić.

Adem Džaferović

Buka

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close