PolitikaSvijet

Američki Senat tačno zna ko je problem u BiH

“Pojačana je politička paraliza u BiH od izbora Milorada Dodika, proruskog, etničkog srpskog nacionaliste za člana Predsjedništva BiH u oktobru 2018. godine”

Sjedinjene Američke Države i NATO saveznice ne mogu biti ambivalentne prema Zapadnom Balkanu.

Nedjelovanje u ovom regionu izaziva ruske zloupotrebe, o čemu svjedoči pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016., agresivna kampanja dezinformacija kako bi se uticalo na referendum u Sjevernoj Makedoniji u septembru 2018. i pojačana politička paraliza u Bosni i Hercegovini od izbora Milorada Dodika, pro-ruskog, etničkog srpskog nacionaliste za člana Predsjedništva BiH u oktobru 2018. godine.

To je zaključak Odbora za vanjsku politiku američkog Senata na sjednici pod nazivom „Proširenje NATO-a: ispitivanje pristupanja Sjeverne Makedonije“.

Odboru su se obratili vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Ervoaziju – Filip Reker, i vršiteljka dužnosti pomoćnice ministra odbrane za međunarodnu sigurnost Katrin Vilbarger. Vilbarger je kazala da su ruski postupci u cijelom regionu izazvali raširen skepticizam prema ruskoj vladi i podstakli nekoliko zemalja da se još bliže uključe u NATO, posebno u sajber domenu.

“SAD i naši NATO saveznici ne mogu biti ambivalentni prema Zapadnom Balkanu”.

Nedjelovanje u ovom regionu izaziva ruske zloupotrebe, o čemu svjedoči pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016., agresivna kampanja dezinformacije kako bi se uticalo na referendum u Sjevernoj Makedoniji u septembru 2018. i pojačana politička paraliza u Bosni i Hercegovini od izbora Milorada Dodika, proruskog, etničkog srpskog nacionaliste za predsjednika BiH u oktobru 2018. godine”, kazala je Vilbarger na sjednici održanoj u srijedu u Vašingtonu, prenijela je “Pobjeda” iz Podgorice.

Sjeverna Makedonija je, dodaje ona, blisko sarađivala sa Sjedinjenim Državama na suzbijanju uticaja Rusije u kibernetičkom prostoru, uključujuć i i pokretanje sistema za nadogradnju sajber sigurnosti.

Vilbarger je kazala da nakon pristupanja Slovenije, Hrvatske, Albanije, a odnedavno i Crne Gore NATO, pristupanje Sjeverne Makedonije predstavlja istorijsku priliku za dalje širenje stabilizujućeg uticaja u ovom regionu.

“Naši saveznici i partneri na Zapadnom Balkanu (regionu u kojem su SAD i NATO snage intervenisale dva puta u proteklih 25 godina) gledaju na Sjedinjene Države kao zemlju koja nastoji da odvrati Rusiju i institucionalizuju stubove zapadnih demokratskih vrijednosti. Proširenje NATO-a ne koristi samo našoj kolektivnoj odbrani, već služi i za unapređenje osnovnih interesa SAD u okviru naše nacionalne strategije odbrane”, kazala je ona.

Vilbarger je dodala da je Crna Gora pomogla Sjevernoj Makedoniji u pružanju pronicljivih smjernica u pripremama za pristupanje, kao i očekivanjima NATO-a nakon što je članstvo ostvareno. – Od sporazuma u Prespi, odnosi sa Grčkom su se poboljšali, uključujuć i i oblast odbrane, a Grčka je bila posebno korisna i obezbijedila vazdušne patrole nad vazdušnim prostorom Sjeverne Makedonije – zaključeno je na Odboru.

Tekst sa podgoričke “Antene M” objavljujemo u izvornoj varijanti

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close