Uvijek je zanimljivo pogledati i čuti konferenciju za novinare što ju papa Franjo, nakon posjete nekoj zemlji obično drži u avionu na povratku u Rim. Tada kaže svoje dojmove, komentira značenje susreta što ih je imao i stavlja ih u širu povijesnu perspektivu.
Na povratku iz Abu Dhabija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je boravio od 3. do 5. veljače ove (2019.) godine, bio je vidno umoran, ali bodar duhom, precizan u izjavama te istodobno spontan, pa i duhovit.
Njegov posjet u zemlju s većinskim islamskim stanovništvom i na Arapski poluotok, prvi takav u dvije tisuće godina postojanja papinske službe, mnogi prepoznaju kao povijesni. Složio se s tim te rekao: ”Svako putovanje, posebice ovako važno, pisanje je povijesti. I svaka povijest, pa i ona ružna, skriva u sebi dostojanstvo koje može u nekom trenutku izaći na površinu”.
Emirate je doživio kao modernu zemlju usmjerenu prema budućnosti, otvorenu za dijalog i mir unatoč problemima i zonama u kojima ratuje. ”Zacijelo ima i negativnih stvari, ali za dvodnevne posjete takve se stvari ne vide. Ili, ako se vide, prihvaćajući gostoprimstvo, okrene se glavu na drugu stranu” – rekao je otvoreno, sa smiješkom.
Pitao ga jedan novinar kako komentira svečani vojni doček, a Papa mu odgovorio: ”Geste dobrodošlice su geste dobre volje i svatko ih čini prema vlastitoj kulturi. Doček je bio tako velik jer se htjelo pokazati da je papa dobrodošao, Netko je čak rekao da je blagoslov. To Bog zna”.
Naravno, novinar je aludirao na ratove koje Emirati vode ili podupiru, u Jemenu, primjerice, (što je Papa pred sam put, izrijekom oštro osudio). ”Razgovarao sam se nekim osobama o tom pitanju i stekao sam dojam da postoji dobra volja da se pokrene proces mira” – dodao je.
Ta riječ ”proces” ključna je u Papinim komentarima. Pojedini kritičari mu prigovaraju da izgovara lijepe riječi o miru, ljubavi, dijalogu, ali da ništa konkretnoga ne poduzima da one ne ostanu samo njegova stvarnost.
Međutim, svijet jest kakav jest, odnosi moći nastajali su dugo i složeni su. Intervenirati se može samo uz privolu sviju strana, i to malim koracima koji otvaraju pozitivne procese. Takvo otvaranje jednoga procesa bio je i ovaj njegov put.
Za međureligijskoga susreta papa Franjo je, među ostalim rekao: “Religije su pozvane pomoći sjemenu mira da raste. One trebaju aktivno doprinijeti razoružanju, demilitarizaciji čovjekova srca. Naoružanje, širenje vlastitih područja utjecaja, nasilne politike na štetu drugih nikada neće donijeti stabilnost. Rat ne zna stvarati drugo nego bijedu, oružje ništa drugo nego smrt”.
Razlozi Papina putovanja višestruki su: uspostaviti i produbiti međureligijski dijalog s islamom, podržati kršćane koji u toj zemlji s većinskim islamskim stanovništvom moraju svoju pripadnost izražavati diskretno, povezati se s islamskim predstavnicima založenima za mir u zajedničkoj odgovornosti za njega te, konkretno, zajedno s velikim imamom učilišta Al-Azhar u Kairu, Ahmadom al-Tayyebom, potpisati Dokument o ljudskom bratstvu za svijet mira i zajedničkog života, dokument u kojem se ističe kako će religije zajedno poduzeti potrebne napore u borbi protiv ekstremizma.
”Odlučno izjavljujemo da religije nikada ne smiju poticati na rat, mržnju, neprijateljstvo i ekstremizam niti smiju poticati nasilje i prolijevanje krvi. Vjera omogućuje vjerniku vidjeti u drugome brata kojega treba podupirati i voljeti. Sve osobe koje u srcima nose vjeru u Boga i vjeru u bratstvo trebaju se ujediniti i raditi zajedno.
Bog je stvorio sve ljude u jednakim pravima i dostojanstvu”, stoji u dokumentu kojim se svjetski lideri, političari i mediji pozivaju da podupiru prava žena na obrazovanje, rad i iskazivanje političkih prava, da se zalažu za slobodu mišljenja, izražavanja i djelovanja. (‘pluralizam i različitost religija, boje, spola, rase i jezika mudra su Božja volja’) te ponovno ”otkriju i šire vrijednosti mira, pravde, dobra, ljepote, ljudskog bratstva, odnosno da se probudi ljudsku savjest iz anestezije koja vlada u svijetu”.
Dokument je pripreman godinu dana, uz mnogo razmišljanja i molitve i velikog imama i njegove ekipe te Papina savjetovanja s teolozima, kao i putovanja suradnika ”amo-tamo”.
”Trenutno nam prijeti velika opasnost od trećega svjetskog rata i mržnje među nama. I ako mi vjernici nismo kadri jedni drugima pružiti ruku, zagrliti se i moliti, naša vjera je ništavna” – rekao je Papa te nastavio: ”Taj dokument je rođen iz vjere u Boga i Oca sviju, Oca mira koji osuđuje svako razaranje i terorizam. Pustili smo ga da sazrijeva u tajnosti da ne bi bio poput djeteta rođena prije vremena”.
Jedan novinar je Papu pitao da li je s domaćinima govorio o progonu kršćana, na što je Franjo uzvratio da za istinske muslimane oni koji progone kršćane i nisu doista muslimani (to mu je potvrdilo i Vijeće mudrih s kojim se sastao i koji su ga se duboko dojmili).
”Uostalom teroristi ne progone samo kršćane, nego žele razoriti vrijednost osobe kao takve” – dodao je.
Što se tiče pitanja slobode vjere, Papa je rekao da je to ”proces u kojem treba napredovati, nikad se ne zaustavljati. Pratiti sve procese koji teže dobru bez obzira sudjeluju li u njemu vjernici ili ateisti”.
Na pitanje: ”Koji će biti učinci Dokumenta za katolike i muslimane?”, Papa je odgovorio: ”Naglasio bih, što se katoličkog stanovišta tiče, da Dokument ni milimetar ne odstupa od Drugoga vatikanskog koncila. Ako tko zbog nekih riječi u njemu osjeti nelagodu, mogu to razumjeti – to nije svakodnevna stvar i nije korak unatrag, nego naprijed.
Korak koji je počeo Koncilom pred pedeset godina i koji se mora razvijati. Povjesničari kažu da treba sto godina da se jedan koncil ukorijeni u Crkvi. Na pola smo puta.
Što se muslimana tiče, postoje u islamu različite struje: neke radikalnije, neke ne. Među njima će biti različitih reakcija. No, to je proces koji treba sazrijevati poput cvijeća ili plodova”.
”Kako komentirate kritiku onih koji kažu da ste se dali da vas muslimani instrumentaliziraju?” – pitao ga jedan novinar. A Papa, smijući se, odgovori: ”Ne samo muslimani. Optužuju me da me svi instrumentaliziraju, uključujući i vas novinare. Ali to je dio posla”.
U propovijedi na misi održanoj na stadionu Zayed – prvoj misi na otvorenom prostoru u kolijevci islama na kojoj je prisustvovalo oko 150 tisuća ljudi – papa Franjo je govorio o blaženstvima: biti blaženik i biti blag. ”Nije blaženik onaj koji napada ili nadjača, već koji zadrži ponašanje Isusovo koji nas je spasio. Blag i prema onima koji su ga optuživali. Blaženici nisu nadljudi, već oni koji se sučeljavaju sa svakodnevnim izazovima, koji svijet stvaraju čistijim, kao stablo koje apsorbira zagađeni zrak i vraća kisik”.
AUTOR: JADRANKA BRNČIĆ
autograf.hr
