Kako nas korupcija uništava: Mogli bismo biti milijarderi

Korupcija je osnovni uzrok što Bosna i Hercegovina ekonomski loše stoji. Prisutna je od dna do vrha, što kod domaćih privrednika izaziva dodatne troškove, koje onda oni uračunavaju u cijene proizvoda i usluga. Sa druge strane, sistemska korupcija je osnovna prepreka za ulazak inostranih investicija u BiH, uvjeren je ekonomski analitičar iz Banje Luke Damir Miljević.

(PIŠE: Daniel OMERAGIĆ – Oslobođenje)

Provođenje reformi je besmisleno i bacanje je novca ukoliko se BiH prvo ne obračuna sa kriminalom i korupcijom. Pozivajući se na istraživanja koja su rađena u slučajevima javnih nabavki, Miljević navodi da je u ovoj oblasti direktni trošak korupcije između 700 miliona i milijarde KM.

– Na to treba dodati barem još toliki iznos s obzirom na sistemsku korupciju mimo javne nabavke, reketiranje privrednika, potplaćivanje da se ubrzaju procesi itd. Kompletna šteta po cijelu zemlju samo po tom osnovu godišnje je oko tri milijarde KM, plus izgubljeni novac što niko ne dolazi investirati, rekao je Miljević.

Stvaranje fronta

Tek kada država donese zakon o ispitivanju porijekla imovine i promijeni niz zakona da se spriječi nepotizam, jer je i on oblik korupcije, građani BiH će, smatra ovaj analitičar, početi vjerovati da je krenula borba protiv kriminala i korupcije. Do tada ostaju prazne riječi. Ipak, pozdravlja to što je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u januaru uputila Vijeću ministara BiH na usvajanje novu Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za njenu provedu u periodu 2015 – 2019.

– Nažalost, obično se sve to u BiH završava na formi bez suštine, ali vidjećemo, kazao je Miljević.

Direktor Agencije Sead Lisak kaže kako se iskreno nada da će novi saziv Vijeća ministara BiH prepoznati važnost ovog dokumenta za BiH i što prije usvojiti Strategiju i Akcioni plan, te da će, zajedno sa ostalim institucijama, biti njihov saveznik u borbi protiv korupcije u BiH. Samo na taj način, uvjeren je, biće uspostavljen sistem koji će imati nultu stopu tolerancije prema korupciji.

Strategija i prateći akcioni plan za njenu provedbu usmjereni su ka najvišim strateškim pitanjima koja se odnose na oblast prevencije, otkrivanja, procesuiranja, koordinacije institucija, obuke i jačanje javne podrške za borbu protiv korupcije.

– Strategijom su utvrđene tri vrste uloga koje će pojedine institucije imati u procesu provedbe Strategije i Akcionog plana. Prvu grupu čine ona tijela i institucije koje su Akcionim planom određene kao inicijatori i koordinatori aktivnosti, drugu institucije koje će neposredno provoditi planirane aktivnosti i treću grupu čine tijela koja će nadgledati proces provođenja aktivnosti. Suština Strategije i Akcionog plana je borba protiv korupcije u njenom korijenu, uz eliminiranje uslova koji pogoduju nastanku korupcije, a ne bavljenje posljedicama, rekao je Lisak.

Ova dva dokumenta izrađena su tako da ne usitnjavaju borbu protiv korupcije i razdvajaju subjekte koji učestvuju u tome, već stvaraju front borbe protiv korupcije i uslove za zajedničku borbu protiv problema koji dotiče sve građane BiH.

– Strategija je ambiciozan, hrabar i izazovan dokument, ali nadasve realan i ostvariv, što je vrlo važno kako bi bila efikasno provedena. Za razliku od prethodnih strategija koje su tretirale ovu problematiku, Strategija za borbu protiv korupcije 2015 – 2019. isključivo je domaći dokument, u čijem su kreiranju osim predstavnika državnih institucija u BiH, učestvovali i predstavnici civilnog društva. Osim toga, ovaj dokument prilagođen je specifičnostima ustavnog uređenja BiH i, ono što je kod nas vrlo važno, nikome ne oduzima nadležnosti, već ih dodaje, rekao je Lisak, naglasivši da daje temelj nižim nivoima vlasti da izrade vlastite strategije borbe protiv korupcije, te ih usklade s općim principima iz strategije na državnom nivou.

U Strategiji i Akcionom planu, između ostalog, kaže on, posebnu pažnju su posvetili pitanju korupcije u privredi, sa akcentom na poslovanje sa budžetskim institucijama, predvidjevši u njoj nekoliko strateških programa. Cilj tih programa i mjera je smanjivanje koruptivnog utjecaja na poslovanje privatnih preduzeća sa javnim institucijama, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti javnih nabavki, te uvođenje mjera integriteta za poslovni sektor.

– Poseban značaj za jačanje uloge privatnog sektora imaju privredne komore i druge forme udruživanja privrednih subjekata. Javne institucije treba da privrednim komorama omoguće priliku da iznesu svoje probleme koji su povezani sa korupcijom, šteti koju trpe zbog toga i konkretnim modalitetima korupcije. Privredne komore treba uključiti i u planiranje antikoruptivnih mjera i aktivnosti, posebno na planu javnih nabavki, rada inspekcijskih i pravosudnih organa i institucija, procedura kod izdavanja dozvola, planiranja i trošenja budžetskih sredstava, dodjele državne pomoći i javno-privatnih partnerstava, rekao je Lisak.

Zajednički zadatak

Direktor Agencije istakao je da zbog toga postoji snažan motiv da se privredni sektor, građani i svi drugi koji na taj način trpe neposrednu ili posrednu štetu uključe u aktivnosti koje bi ove štete umanjile. Kako bi do toga došlo, potrebno je jasno predočiti na koji način dolazi do ove štete, kako na općem nivou, tako i na konkretnim primjerima, gdje je to najlakše uočiti. Da bi se korupciji stalo ukraj, smatra Lisak, svi moramo shvatiti da se rezultati u borbi protiv ovog oblika kriminala traže od čitave zemlje, kako od javnog, tako i od privatnog sektora, a ne samo od pojedinih nivoa vlasti.

Svi očekuju da im date novac

Direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH Mladen Pandurević upozorava da se ne vidi nikakav napredak u javnoj upravi, a ona je izvor korupcije.

– Suzbijanje korupcije je odgovornost države i ona mora uspostaviti efikasan administrativni i pravni okvir koji će biti takav da u najvećoj mjeri onemogući korupciju. Treba izgraditi tijela koja će se boriti protiv korupcije na svim nivoima, kazao je Pandurević.

Jedna od ključnih stvari, kaže on, jeste pojednostavljivanje procedura pošto komplikovane procedure potiču korupciju.

– Da biste vi, primjera radi, izgradili objekat, morate obezbijediti na desetine dozvola, odobrenja, rješenja, saglasnosti. Na svakoj od tih stepenica očekuje se da će se nešto morati platiti. Takve administrativne procedure direktno stimulišu korupciju, rekao je Pandurević.

U Sporazumu za rast i zapošljavanje borba protiv korupcije je istaknuta kao jedan od prioriteta da bi se privrednicima olakšalo poslovanje. Međutim, Pandurević naglašava da je riječ o papiru EU, a ne države, koji nije obavezujući.

– Neće meni niko dati pare da registrujem firmu. Daće onom ko radi na registraciji, a to je državni službenik. Daće ministru ili načelniku opštine da mu omogući da izgradi objekat ili da se izmijeni regulacioni plan. Korupcija može biti samo od strane državnih službenika. To je jedna od stvari koju smo u našoj knjizi “Kako do povoljnog poslovnog ambijenta – šta poslodavci očekuju od vlasti” posebno obradili i dali čitav set preporuka, kazao je on.

Kriminal od portira do vrha

Član Unije poslodavaca RS-a i njen donedavni predsjednik Predrag Zgonjanin kaže da korupcija postoji u svim državama na svijetu, ali kod nas je specijalna jer počinje od onoga ko otvara vrata, preko onog ko izdaje rješenje, pa onog koji nešto radi u opštini, u geodetskoj upravi, polako se penje do vrha i ulazi u politiku.

– Kod nas je korupcija zadesila onaj najniži sloj, koji u principu ne bi smio da bude korumpiran. Korupcija je kada dođete kod portira da vam otvori vrata, a on kaže da neće i niko mu ništa ne može, pa mu morate dati deset maraka da uđete u neku ustanovu. Moramo da se naučimo da reagujemo kada portir traži od nas deset maraka i da mu dovedemo policiju. Ali, i mi smo isti kao i oni. Takav smo narod i moramo se promijeniti, kazao je on.
Zgonjanin tvrdi da je Unija poslodavaca RS-a poduzela sve korake u borbi protiv korupcije, međutim, imaju malu podršku svih ostalih struktura.