Pakt koji bi političare mogao natjerati da rade svoj posao
U svim zemljama koje su se kretale ka EU postojao je svojevrsni pakt nevladinih organizacija (NVO), medija i građana koji su vršili pritisak na vlasti da otklone prepreke na putu ka EU. Ovakvi zajednički zahtjevi oko određenih pitanja bi uvijek dali rezultat, osim u BiH. Hoće li se to ostvariti pokretanjem kampanje “Bez izgovora – Europa, sada!” ostaje da se vidi. Naime, prije nekoliko dana ovu kampanju je pokrenulo devet nevladinih organizacija iz BiH sa osnovnim ciljem traženja podrške građana snažnijim i bezuvjetnim integracijama BiH ka EU.
”Mislimo da ovaj zastoj na našem putu prema EU predugo traje i da građani teba da dignu svoj glas i od svojih izabranih predstavnika traže da počnu raditi svoj posao. Da se počnu baviti onim što su im obećali na prošlim izborima, a to je da će prioritet biti eurointegracije”, kaže Siniša Bencun, projekt manager iz organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI).
Vjerujemo, kaže, da na osnovu dosadašnjih istraživanja i raspoloženja građana generalno postoji snažna podrška pristupanju BiH ka EU. ‘‘Suštinska ideja peticije je da građani podrže stavljanje zahtjeva pred izabrane predstavnike vlasti koji se tiču otkljanjanje prepreke koje se nalaze na putu stjecanja statusa kandidata za EU. Potrebno je da se odvoje tehnička od političkih pitanja u procesu pridruživanja. Upravo to je ključno-rad na onim stvarima oko kojih postoji politički koncenzus”, navodi naš sugovornik.
Tijekom ova dva mjeseca(travnja i svibnja) u svim većim gradovima u BiH biti će postavljeni štandovi gdje će građani moći svojim potpisom podržati ovu inicijativu. To mogu uraditi i posjetom Facebook stranici Bez izgovora-Europa sada.
Amra Selesković, kooridinatorica Inicijative Europa za građane, kaže da pozdravlja svaku inicijativu nevladinog sektora koja bi mogla doprinijeti ubrzanju europskog puta naše zemlje. Međutim, postavlja pitanje koliko donositelji odluka uopće uvažavaju mišljenje civilnog društva.
”Zadnjih šest godina traje intezivan pritisak na donositelje odluka kada su u pitanju sektorske politike i glavni prioriteti sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ali vrlo malo se od onih stvari na kojima su inzistirale organizacije civilnog društva uradilo. Čak štaviše, bilježi se stagnacija procesa”, navodi Selesković za eKapija.ba
Vladine institucije nisu ispunile ni osnovne preporuke date od strane Delegacije EU u BiH kada je u pitanju civilno društvo i to u oblasti uspostave institucionalnih mehanizama suradnje između vladinih institucija i NVO- koje bi omogućilo NVO-ima da se njihovo mišljenje formalno uvaži u dokumentima i procesu donošenja odluka u institucijama.
”Bez jednog takvog formalnog okvira za suradnju gdje Vlada priznaje civilno društvo kao agenta za promjene svaki napor civilnog društva ostat će na tragu dobre volje”, kaže nam ona.
Inicijativa Građani za Europu već četiri godine počela sa ovim aktivnostima i okupila preko 68 organizacija iz cijele BiH koje su uz pomoć eksperata iz vlastitih redova analizirali napredak BiH ka EU, sektorske poltike vezane za rad i zapošljavanje, ruralni razvoj i poljoprivrdedu, energetiku i okoliš i održavali susrete sa predstavnicima vladinih institucija.
”Nakon ovoga možemo reći da je dijalog unaprijeđen obzirom da su vladine institucije počele respektirati ekspertizu nevladinog sektora i da u tom kontekstu ih pozivaju da budu dijelovi nekih radnih grupa. Ali konkretan naredak u oblasti sektorskih politika nije se dogodio, a glavni razlog je naravno politički”, navodi Selesković.
NVO-i bitan faktor u pokretanju promjena
Iskustva iz susjedstva pokazuju da su NVO-i bili jedan od bitnih faktora za pokretanje promjena u kontekstu pridruživanja EU, a država im je to omogućila uspostavom dobrih mehanizama za suradnju. Hrvatska tako putem formalno uspostavljenog Ureda za suradnju sa nevladinim organizacijama radi kontinuirane konzultacije u oblasti pridruživanja. Naime, obveza vladinih institucija je da mišljenje NVO sektora uvrste u službene dokumente koji se tiču procesa pridruživanja. U Srbiji su u ovoj oblasti otišli još dalje uspostavom sektorskih konzultantskih mehanizama tzv. SEKO mehanizama, koji su trebali da se primjenjene i u BiH.
Radi se o procesu u kojem vlada službeno daje legitimitet NVO-ima na način da objavljuje javni poziv za prijavljivanje eksperata iz nevladinog sektora za sudjelovanje u izradi različitih sektorskih politika koje su bitne za proces pridruživanja. Na taj način stručnjaci imaju priliku da saznanja iz tzv. ‘baze’ na neki način uobliče u procesu konzultacija kada je u pitanju programiranje pristupne podrške i da poslije rade monitoring tih sredstava, kao što je slučaj u Srbiji.
”Mi od te dvije lijepe prakse-uspostave ureda za suradnju sa NVO-ima i kreiranje strategije za poticajno okruženje za razvoj nevladinog sektora kao i uvođenje SEKO mehanizama, nismo usvojili ništa. Osim sporazuma sa Vijećem ministara potpisanog 2007. nevladin sektor nije dobio nijedan legitimni akt priznavanja i mogućnosti legitimnog sudjelovanja u tom procesu”, navodi Selesković.
D.Kozina – ekapija
