Općinski načelnici o izgradnji kuća nakon poplava: Donacije čekaju federalni Parlament

Nakon aktiviranja brojnih klizišta, na području općine Tuzla oštećeno je čak 1.000 kuća, potvrdio je za naš list Jasmin Imamović, tuzlanski načelnik. On je dodao da su ekipe geologa i građevinaca ovih dana na terenu, te da utvrđuju u kakvom su stanju oštećeni stambeni objekti.

(Oslobođenje)

– Moramo utvrditi tačno činjenično stanje i socijalnu kartu samo za tu grupaciju ljudi, kojima su oštećeni objekti, i krenuti od najtežih slučajeva. Mi ćemo se fokusirati na kuće u kojim su živjele porodice. Treba zbrinuti ljude, kazao je Imamović, te dodao da je Općina Tuzla inicirala izmjenu federalnog zakona koji je vezan za prirodne nesreće.

Plac bez naknade

– Vlada Federacije utvrdila je prijedlog zakona prije nekoliko dana, koji ide u proceduru u Parlament, a gdje je utvrđeno da se mogu deblokirati namjenska sredstva Civilne zaštite. U Tuzli ih ima dva miliona i 800.000 KM za skloništa, a koja se mogu koristiti i za sanaciju šteta nakon ove prirodne nesreće, kazao je Imamović.

Naglasio je kako je općinska vlast predložila i neka rješenja kojim će se pomoći ugroženim stanovnicima.

– Ako je nekom srušena kuća, a ima u posjedu neko drugo zemljište, izvršiće mu se besplatna geomehanička ispitivanja i dobiće besplatnu građevinsku dozvolu i sve priključke. Ukoliko neko nema zemljište, može mu se dodijeliti državna zemlja bez naknade, kazao nam je Imamović.

Tuzlanski načelnik naveo je da općinska vlast čeka da se donese federalni zakon, te da se uz pomoć donatora pokuša riješiti stambeno pitanje ugroženih ljudi. Naime, donatori su spremni pomoći u izgradnji objekata, ali pod uslovom da Općina obezbijedi besplatno zemljište i potrebne papire.

Na području Živinica ukupno je uništeno 11 kuća. Četiri je uništila rijeka Gostelja, dok je sedam kuća porušeno aktiviranjem klizišta. Hasan Muratović, načelnik Živinica, kazao nam je da je pronađen donator za izgradnju kuća porodicama koje su ostale bez krova nad glavom nakon aktiviranja klizišta.

– Međutim, da bismo njima gradili kuće, moramo vršiti istražna bušenja, jer oni nemaju drugo zemljište osim tog u neposrednoj blizini klizišta. Ako će se graditi ljudima novi domovi, neka budu sigurni, rekao nam je Muratović.

Navodi i da postoji mogućnost da Općina dodijeli besplatno državnu zemlju, ali tek kada se u federalnom Parlamentu izmijeni zakon. No, ova mogućnost ne rješava probleme Živiničana.

– Ti ljudi, koji žive u selima, ako bi dobili placeve u gradu, postali bi socijalni slučajevi. Gore su se bavili poljoprivredom i niko od njih ne želi da dođe u grad, niti u kolektivno stanovanje. Oni mole da se nađe alternativno rješenje, u blizini sadašnjih imanja, kako bi imali od čega da žive, pojasnio je Muratović.

Dodatni problem predstavlja činjenica da nema državnog zemljišta na mjestima gdje iseljene porodice žele graditi nove kuće.

– Onda bi jedino rješenje bilo da se njima pomogne, recimo, kroz kupovinu zemljišta od privatnih lica u neposrednoj blizini nekadašnjih kuća, kazao je Muratović.

Mehmed Mustabašić, načelnik Maglaja, kaže kako ova općina nema svoje zemljište.

– To i jeste problem. Mi jedino možemo kupovati zemljište. Sve je to bez nekih suštinskih rješenja toliko malo da nisam optimista… Kod nas bi 2.000 kuća i stanova trebalo popravljati. Između 90 i 100 njih je u potpunosti uništeno. Ovo ide toliko sporo da ne znam šta će biti. Najavljuju nam namještaj i bijelu tehniku, a mi nismo riješili ni podove i zidove. Kada dođe namještaj iz Turske, koji je obećan, nemamo ga gdje istovariti, kazao nam je Mustabašić, dodajući kako je bio optimista, ali više nije.

Maglaj na repu događaja

– Najjednostavnije i najbolje rješenje su novčani poticaji. Ljudi bi uzimali puno manje novca da počnu obnovu stanova, kuća… Borimo se sa odvoženjem šuta i mulja. Trajaće to sigurno još 10-15 dana. Drugi mogu sanirati posljedice, nažalost, Maglaj je negdje na repu događaja i ja sam, da budem iskren, razočaran u pomoć svih instanci u vezi sa obnovom. Imali smo veliku pomoć prvih dana, kada se nastojalo da ne bude ljudskih žrtava, u čišćenju, hrani, da ne bude zaraze, ali ta druga faza ide sporo. Građani ne osjete da ima nekog napretka, istakao je Mustabašić, napominjući kako su Maglaju sada najpotrebniji podovi, šljunak, pijesak, cement, da se sve pomalo obnavlja.

– 300 do 400 stanova je poplavljeno. Sve su to bile totalne štete. To su ogromni poslovi, zaključio je prvi čovjek Maglaja.