Omar Hajjam, perzijski pjesnik, matematičar i astronom
“Postoje dvije vrste ljudi vrijedne poštovanja. To su oni koji svjetske izučavaju tajne i oni koji o tome ne znaju ni slova.”
Omar Hajjam (perzijski: عمر خیام ’Omar-e Chayyām 18. maj 1048, Nišapuru, Iran – 4. decembar 1131), bio je perzijski pjesnik, matematičar i astronom. Puno ime mu je Ghiyath al-Din Abu'l-Fath Omar ibn Ibrahim Al-Nisaburi Khayyámi (غیاث الدین ابو الفتح عمر بن ابراهیم خیام نیشابوری). Hajjam (خیام) je arapska posuđenica i znači “čadordžija, tkalac šatora.” Najpoznatiji je po zbirci pjesama, rubaija.
“Postoje dvije vrste ljudi vrijedne poštovanja. To su oni koji svjetske izučavaju tajne i oni koji o tome ne znaju ni slova.”
“Mislite li da bi gomili kao što ste vi
s mozgom crva, gladnoj i fanatičnoj
Bog povjerio svoju tajnu, a meni ne bi?
Pa, dobro – jedna zabluda više-manje. Vjerujte i u nju!”
(Rubaije)
“Kad jednom na Zemlji ne bude nas – svijet će biti svijet,
kad nam se izgubi trag i glas – svijet će biti svijet;
i prije nego smo bili mi – svijet je bio svijet,
i nama kad kucne zadnji čas – svijet će biti svijet.”
(Rubaije)
“Bilo dvjesta, bilo trista, bilo tisuć ljeta
Da poživiš najposlije otićeš sa svijeta.
Bio vladar il siromah, što od prošnje živi,-
Jednaka će vrijednost biti njihovih skeleta.”
(Rubaije)
“Koji čovjek nikad nije prekršio
Tvoj zakon, reci?
Život bez grijeha
kakav bi ukus imao, reci?
Ako zlo koje sam učinio
Ti kazniš zlom
Kakva je razlika
između Tebe i mene, reci?
(Rubaije)
“Na nebesima ima zvijeza i Bik se naziva,
A na drugom vele da Zemlja počiva.
Otvor’ oči, pa pogledaj: kol'ko magaradi
Među dvama bikovima živi i uživa.”
(Rubaije)
Hakim Omar Hajam (1048. – 1131.), poznatiji kao Omar Hajam, jedan je od najpoznatijih perzijskih pjesnika u svijetu. Pravu pjesničku slavu doživio je tek u 19. stoljeću, nakon slobodnog prijevoda nekoliko njegovih pjesama na engleski. Za života je bio iznimno cijenjen kao učenjak i filozof dok je njegovom pjesništvu pridavan mali značaj. Rođen je u prvoj polovici 11. stoljeća, u gradu Nišapuru (današnji Iran), gdje je i pokopan.
Bio je vrstan poznavalac matematike, astronomije, medicine, filozofije i teologije. Zarana je stekao naklonost seldžučkog dvora. Kao upravitelj velikog opservatorija u Isfahanu, tada najvećeg u svijetu, izvršio je reformu staroiranskog kalendara i sastavio astronomske tablice. Među brojnim djelima iz područja egzaktnih znanosti posebno se ističu Rasprava o Euklidovim tablicama, u kojima iznosi ispravke nekih Euklidovih postulata, kao i čuveni traktat o algebri. U filozofiji slijedi aristotelovsko-plotinsku misao i prihvaća učenja Avicene. Bio je sklon alegorijskim i ezoterijskim tumačenjima Kur'ana, vrlo popularnim među onodobnim učenjacima. Hrabrošću i nepokolebljivošću u iznošenju svojih stavova često je bio smetnja fanatičnoj vjerskoj eliti.
U poeziju je ušao rubaijama, katrenima koje je sastavljao vjerojatno u trenucima predaha od znanstvenog rada. Iako mu se pripisuje na tisuće stihova, utvrđeno je autorstvo tek oko sedamdeset rubaija. Filozofska potka koja se provlači Hajamovim proznim i znanstvenim ostvarenjima, može se pratiti i u njegovom pjesništvu. Središnje teme o kojima progovara su pitanje ljudske sudbine, prolaznost života, (ne)moć znanja da odgovori na probleme ljudske egzistencije, smisao postojanja, odnos prema vjeri, prepuštanje blagodatima življenja i brojne druge. Niti jedan perzijski pjesnik nije izazvao toliko razilaženja i oprečnih tumačenja među proučavateljima poezije kao Hajam. Dok ga jedni vide kao agnostika i hedonistu, drugi u njegovim stihovima pronalaze sufijske i neoplatonističke odjeke. Originalnim i konciznim stilom, kao i svojim slobodoumnim razmišljanjima, smatra se jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih pjesnika perzijske književnosti.
iran.hr
