– Nije to sad kad govorite o 1.000 KM nešto, pogotovo ako se u to uključuje topli obrok. Pravili smo kalkulaciju da to bude 1.100 KM kako bi bio veći iznos koji ide prema radnicima. Ali kad mi rasteretimo privredu, smanjimo doprinose, niko poslodavcima ne brani da povećaju još platu – poručuje Nikšić.
Hoće li minimalna plata i kada biti povećana na hiljadu maraka u Federaciji? Uprkos ranijim najavama iz Vlade da će to biti do kraja godine, još se čeka na set zakona koji bi to omogućili, a iz Federalne vlade ne daju konkretan odgovor. Vrijeme nije prijatelj istrošenim budžetima. Standard radnika opada, a radna snaga odlazi.
Vremena do Nove godine sve je manje. Iz Federalne vlade najavljivali donošenje seta fiskalnih zakona u tom roku, iako još nisu dospjeli ni u parlamentarnu proceduru. A to bi, sudeći prema izjavama premijera Nermina Nikšića, trebalo biti uskoro. Nisu svi optimisti.
– Govorimo o setu fiskalnih zakona, koji kaže da mijenjamo Zakon o doprinosima, Zakon o dohotku, da donosimo Zakon o minimalnoj plati i da na kraju to sve uvezujemo s još dva zakona: Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i naročito važnom on line fiskalizacijom kad je u pitanju Federacija BiH. Ovaj prvi set zakona je praktično okončan – kaže je Nikšić, izvještava FTV.
– Mislim da to nije realno, pogotovo ako se priča o proširenju osnovice, smanjenja doprinosa, o jednom o fiskalnom paketu, a to su četiri zakona. Nema šanse da se ti zakoni donesu do Nove godine, a od donošenja do stupanja na snagu mora proći šest mjeseci - ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Sidnikalisti upozoravaju da vrijeme istječe. Priča o povećanju minimalne plate sve je neizvjesnija kao i efekti tog poteza, jer će u platu ući i ostala primanja.
– Ta minimalna plata bez toplog obroka, regresa i prevoza, da je ona 1.000 KM, onda bi to bila potpuno drugačija priča. Sve te stavke sada ulaze u platu, tako da je ona na nivo gdje bi 70-80 KM bilo to određeno povećanje – objašnjava Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u FBiH.
– Nije to sad kad govorite o 1.000 KM nešto, pogotovo ako se u to uključuje topli obrok. Pravili smo kalkulaciju da to bude 1.100 KM kako bi bio veći iznos koji ide prema radnicima. Ali kad mi rasteretimo privredu, smanjimo doprinose, niko poslodavcima ne brani da povećaju još platu – poručuje Nikšić.
Povećanje minimalne plate moglo je biti riješeno ranije i jednostavnije. Umjesto toga, plate zaposlenih su ostale zamrznute.
– Tražili smo izmjene da narednog mjeseca svi poslodavci mogu povećati radnicima primanja do 400 KM, ne samo minimalnu nego i ostalim radnicima i to bi bilo idealno rješenje, ali Vlada Federacije i Parlament nisu to prihvatili – ističe Kurtović.
– To ne šteti nikome i svima ide u prilog. Mislimo čak, s obzirom na to da ovi zakoni nisu ušli u proceduru, ni prošli Ekonomsko-socijalno vijeće, da trebat će puno vremena da startaju, da još nije kasno i da bi iduću godinu mogli pokriti s ovih 400 KM, a to bi bilo jako dobro rješenje za radnike, poslodavce pa i državu – ocjenjuje Smailbegović.
Iz ugla onih čija je trenutna minimalna plata približno 600 KM, plata od 1.000 KM je nedostižan san. A taj iznos u vrijeme vrtoglave inflacije gubi vrijednost.
– Prije svega, da bi se to desilo moraju neke druge stvari paralelno da se dešavaju – da profunkcioniše tržište kapitala, koje je mrtvo. Ubili su tržište kapitala, a toliko akumulisanog kapitala stoji koji treba aktivirati. Imat ćete situaciju da je neupitna i mnogo veća minimalna plata od hiljadu maraka – ističe ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Kako preživjeti mjesec s minimalnom platom i kada će ona biti povećana na hiljadu, još nema konkretnog odgovora, kao ni na pitanje kako zaustaviti sve masovniji odlazak stanovništva koje zaposlenje traži van bh. granica.
(DEPO PORTAL/af)
