Oktobarski opći izbori biće raspisani do sredine maja
Izbori u BiH ipak će biti održani ove godine. Nakon što je većina zastupnika u Predstavničkom domu potvrdila kako će glasati za izmjene i dopune Izbornog zakona, ispunjeni su minimalni uslovi za raspisivanje općih izbora koji su planirani za oktobar. Cijela stvar mogla se riješiti mnogo ranije jer se radilo o tehničkom pitanju. Izborni zakon BiH od donošenja je pretrpio 18 izmjena.
Nekoliko sjednica Predstavničkog i Doma naroda BiH potrošeno je na rasprave o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH iako je od početka bila jasno da se radi o tehničkom pitanju.
Izborni zakon BiH trebalo je dopuniti sa novim imenima općina i gradova Republike Srpske, odnosno promijeniti nazive i broj izbornih jedinica u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH.
Nakon što je većinom glasova prijedlog SNSD-a dobio potrebnu većinu, iz Centralne izborne komisije (CIK) su potvrdili kako će opći izbori u BiH biti raspisani do 15. maja, a datum kada bi trebalo da budu održani je 12.oktobar.
„Ne postoje više pravne prepreke za raspisivanje općih izbora 2014. godine. Po Izbornom zakonu, trebamo raspisati izbore 150 dana prije dana održavanja izbora. Izbori bi trebali da se održe 12. oktobra ove godine“, navela je Maksida Pirić iz Centralne izborne komisije.
Pet mjeseci nakon što se prijedlog SDS-a našao u parlamentarnoj proceduri, bh. parlamentarci podržali su izmjene koje je predložio SNSD, suštinski istovjetne prvom prijedlogu. Podsjetimo da je u vrijeme kada je stigao prijedlog SDS-a, ova stranka raskinula koaliciju sa SNSD-om. Omaložavanja, prepucavanja i međusobne otužbe stranaka preselile su se i u Parlament BiH:
„Činjenica je da je ovo mnogo bolji zakon od zakona koji smo ovdje imali u proceduri i koji je prošao prema Domu naroda, gdje je dobio negativno mišljenje“, konstatovao je Milorad Živković iz SNSD-a.
„Ovdje je bila posrijedi igra sujete SNSD-a. Nama je sve to nebitno – da li zarez ovdje ili ondje apsolutno nam je nebitno. Nama je jedino bitno i jedini nam je cilj da se izbori održe u oktobru“, navela je Aleksandra Pandurević iz SDS-a.
„Ali je definitivno vidljivo da se raskid koalicije između SNSD-a i SDS-a itekako prenio na rad PS BiH, ali u svemu je najbitnije da su se konačno stvorile pretpostavke da se na vrijeme održe opći izbori“, ocjenjuje Ivica Čavar, iz Centra civilnih inicijativa.
Upozorenje iz Brisela
Mjesecima su iz CIK apelirali na bh. parlamentarce da se uozbilje, usvoje izmjene zakona, inače će nastupiti izborni kaos.
HDZ BiH je u međuvremenu počeo insistirati i novim izbornim pravilima za Mostar, SDP i SNSD na uvođenju zatvorenih izbornih listi, dok je međunarodna zajednica upozorila kako bez provedbe presude u predmetu Sejdić-Finici rezultate izbora neće prihvatiti.
No od toga su ubrzo odustali u OHR-u, uz ocjenu da je u ovom trenutku od rješavanja ustavne diskriminacije bitnija provedba izbora, dijelom i zbog navoda pojednih stranaka kako izbora ove godine neće biti.
Treba reći i da su uoči sjednice u četvrtak stigla ozbiljana upozorenja zvaničnog Brisela, odnosno Evropskog parlamenta o nužnosti izmjena Izbornog zakona, nakon čega su izmjene i usvojene.
„Ovo je apsolutno neophodan uslov da bi Centralna izborna komisija mogla raspisati izbore na vrijeme i EU vjeruje i daje punu podršku CIK-u“, poručio je Endy Megafi, Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.
Iako se po evropskim izbornim standardima izborna pravila ne smiju mijenjati u godini u kojoj se izbori održavaju, anlitičar Vehid Šehić kaže kako je dobro što će napokon biti implementirana barem jedna od odluka Ustavnog suda:
„Dosad imamo nepoštivanje odluka Ustavnog suda. S druge strane, za kvalitetnije izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava BiH koje bi uklonile sve vidove diskriminacije sigurno da treba politička volja i drugačija konstelacija snaga u PSBiH, koje danas nema, naročito kad smo ušli ne samo u izbornu godinu nego smo ušli i u predizbornu kampanju mislim da je i ova godina izgubljena. Sa nekim ozbiljnim aktivnostima treba krenuti odmah nakon konstituisanja nove vlasti nakon oktobarskih izbora. Tu bi i međunarodna zajednica trebala da preuzme na sebe dio odgovornosti“, smatra Šehić.
RSE – Tina Jelin – Dizdar
