Ogorčeni smo i ožalošćeni zbog oslobađanja Kordića, ovo je poniženje za sve žrtve
Dario Kordić, ratni zločinac koji u austrijskom zatvoru izdržava 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, a naročito zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine kada je ubijeno više od stotinu bošnjačkih civila u petak će biti oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne.
Oslobođenje
Elvedin Kermo predsjednik Udruženja građana žrtava rata 92-95 “16. april” Ahmići za NAP je kazao da su ogorčeni ovakvom odlukom Haškog suda.
– Nek ne ide na oči, nek ne ide blizu Ahmića. Ožalošćeni smo i ogorčeni. Danas sam vidio na vijestima. Svaki komentar je suvišan. Žalosno – kazao je Kermo.
Ove godine 16. aprila obilježena je 21. godišnjica stradanja Bošnjaka u Ahmićima, Vitezu i Donjoj Večeriskoj.
Ranije je Kermo za kazao kada je već bilo riječi da bi Kordić mogao biti pušten na slobodu da je to poniženje za sve žrtve, a rane će opet biti otvorene.
– Od 25 godina on odsluži dvije trećine i hajde kući. Što je najtužnije, on je sad heroj za hrvatski narod koji je pobio stotine Bošnjaka u Lašvanskoj dolini – kazao je Kermo.
Podsjećamo, zločin u Ahmićima dogodio se u rano jutro 16. aprila 1993. godine, u napadu specijalne jedinice Džokeri Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a ubijeno je više od stotinu bošnjačkih civila. Na zvaničnoj stranici Udruženja „16. april” navedeno je 116 imena žrtava masakra u Ahmićima. Od tog broja oko 33 su bili žene i djeca. Akcija pod šifrom „48 sati pepela i dima” odnijela je i život starice od 81 godinu, dok je najmlađa žrtva bila beba koja je imala svega tri mjeseca. Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stewart.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti. Prema optužnici koju je prenio UN, navodi se da su za vrijeme napada, grupe vojnika HVO-a išle od kuće do kuće ubijajući i ranjavajući civile Bošnjake, paleći za sobom kuće, hambare i stoku. Ovaj napad trajao je nekoliko dana u kojem su sudjelovale stotine vojnika HVO-a.
Noć prije napada evakuirani su Hrvati iz tih sela. HVO je napad započeo prvo iz daljine granatirajući Ahmiće-Šantiće, a zatim su grupe vojnika išle od kuće do kuće napadajući civile i njihovu imovinu i koristeći zapaljive svjetleće metke i eksploziv. Vojnici HVO-a zapalili su skoro svaku kuću Bošnjaka u Ahmićima-Šantićima, kao i dvije džamije.
Za ratne zločine u Ahmićima 2000. godine presuđeno je i petorici od šest bosanskih Hrvata. Zoran Kupreškić osuđen na deset godina zatvora, Mirjan Kupreških na osam, Vlatko Kupreškić na šest, Drago Josipović na petnaest, a Vladimir Šantić dvadeset pet godina zatvora. Dragan Papić oslobođen je optužbi i sud je naložio da ga se odmah pusti na slobodu.
Zločin u Ahmićima, naglasili su tada suci, nije bio borbena operacija već planirano i organizirano ubijanje bošnjačkih civila. “Ono što se dogodilo u tom selu 16. aprila 1993. godine ušlo je u povijest kao jedna od najstrašnijih ilustracija nečovječnosti”, kazali su suci Haškog tribunala.
