TIPP ugledao svjetlo dana, nastala najveća zona slobodne trgovine
Deset zemalja potpisalo je Sporazum o transatlanstskom partnerstvu, koji će stvoriti najveću zonu slobodne trgovine na svijetu, obima od oko 40 posto globalne ekonomske proizvodnje.
“Riječ je o sporazumu koji će biti na prvo mjesto staviti američke radnika i porodicama srednje klase poboljšati život”, pozdravio je potpisivanje sporazuma predsjednik SAD-a Barack Obama.
Dogovor će morati preživjeti i glasanje skeptičnog američkog Kongresa, koji je pod pritiskom Forda i sindikata.
Sporazum TTIP, čije oblikovanje traje već pet godina, a finalizirali su ga prošle sedmice u Atlanti, udružuje Japan, SAD, Australiju, Bruneje, Kanadu, Čile, Maleziju, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur i Vijetnam.
Njime će biti ukinuto oko 18.000 različitih poreza, što znači da većina proizvoda neće biti carinjena ili će carine biti smanjene. Također, oni su uspjeli da se dogovore o periodu ekskluzivnosti na području bioloških lijekova, koji određuje vrijeme kada ponuđači generičkih lijekova mogu ući na tržište.
To je bilo i jedno od gorućih pitanja sporazuma (TTP), ali kakav kompromis je postignut nisu objavili. Američko udruženje biotehnoloških kompanija već je izrazilo razočaranje da SAD nisu uspjele izdejstvovati period od 12 godina.
Među potpisnicima nema Kine, jer je sporazum označen kao protivteža njenoj rastućoj moći.
“Kako više od 95 posto naših potencijalnih kupaca živi van granica naše zemlje, ne možemo dozvoliti zemljama poput Kine da pišu pravila globalne ekonomije”, bio je jasan Obama.
Javnost u zemljama članicama EU izrazila je protivljenje TTIP-u, a u velikom broju zemlja organizovani su i protesti.
U kampanji protiv Sporazuma peticiju je potpisalo oko 3 milijuna ljudi u državama članicama EU.
Javnost se protivila netransparetnim preegovorima, a najveće razočarenje izazvao je tzv. mehanizam ISDS (rješavanje sporova između investitora i država, gdje strani investitori mogu tužiti državu zbog gubitka stvarnog ili samo potencijlnog profita.
Indikator
