Odnos prema Srđi Popoviću pokazao je sav jad i bijedu bh političara

Slavna beogradska spisateljica  Biljana Srbljanović u nedavnom intervjuu govoreći o sahrani Srđe Popovića je rekla “Sahrana Srđe Popovića govori ko smo, gde smo i koliko nas ima.” Srđu Popovića ispratilo je dvjestotinjak najčasnih, većinom onih koji su sa Srđom dijelili ideale pravde, ljudskosti, oni koji još vjeruju da iza slobode nema ništa.

Na sahrani čovjeka koji se zalagao za vojni udar na Srbiju zbog agresije na BiH, koji je svakodnevno isticao potrebu srpskog društva da se suoči sa agresijom i zločinima počinjenim u BiH, kojem je priznanje genocida u Srebrenici bio uvjet razgovora sa nekim, nije bio niko iz te zemlje koju je Srđa toliko volio.

To je još jednom pokazalo sav jad, bijedu, neprincipijelnost, aljkavost  tzv.  bosanske politike i probosanskih političara.

Kakav je naš odnos prema Srđi Popoviću, šta nam znači djelo tog velikana i kako mu se odužiti pitali smo neke od vodećih bih intelektualaca.

prof.dr. Šaćir Filandra

Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka smatra da je odnos bh. društva prema smrti Srđe Popovića neadekvatan uzevši u obzir ono što je on značio za nekadašnje jugoslovensko i sadašnje bosankohercegovačko društvo.

“Ne sudjelovanje naše javnosti, ako izuzmemo oficijelni državni nivo od kojeg se nije ni očekivalo da u tom smislu nešto učini i zakazivanje nevladinog sektora od kojeg se nešto očekivalo da uradi u tom smjeru pokazuju naš odnos prema ovom čovjeku. Nažalost, nikakav oblik javne sućuti nije iskazan i na taj način smo se i mi nesvjesno priklonili tom srbijanskom establišmentu koji je glamurozno obilježio smrt direktora televizije Tijanića dok je Srđa Popović ostao apsolutno u sjeni te smrti”.

Šaćir Filandra razloge što smrt Srđe Popovića nije dobila dovoljno medijskog prostora vidi u činjenici da mlađe generacije nisu dovoljno informativno i saznajno fokusirane na šire prostore od Bosne i Hercegovine i da su suviše fokusirane na domaća zbivanja te da ne poznaju taj širi jugoslavenski kontekst.

“Nažalost, danas vlada velika neinformiranost i na određeni način ponašamo se suviše provincijalno u tim stvarima. S druge strane nije prepoznata ta etička dimenzija cjelokupnog Srđinog angažmana kao jedna pozitivna paradigma koja je apsolutno primjenjiva za sva društva. Posebno za srednjeevropska i istočnoevropska društva gdje je borba za pravdu, slobodu i prava ljudi osnovna odlika medija i intelektualaca. Tako da su u slučaju Srđe Popovića mediji i slobodni intelektualci njegovu smrt prećutali kao da se radilo o nekome drugom, kao da nas to ne interesira. Nažalost, mi smo čovjeka poput Srđe Popovića automarginalizirali. U Srbiji je to uradio politički sistem dok smo mi to u Bosni i Hercegovini sami uradili.” smatra Šaćir Filandra dekan Fakulteta političkih nauka.

Na naše pitanje da li bi Srđa Popović obzirom na svoj životni angažman trebao dobiti ulicu u Sarajevu, Šaćir Filandra je odgovorio.

“Kada bi Sarajevo imalo malo više kosmopolitskog duha i malo više osjećaja za sinergiju kulturnih silnica na ovom prostoru on bi definitivno trebao dobiti tu ulicu i to bi svakako bilo pozitivno. Mislim da bi gradonačelnik u tom smislu trebao nešto da učini. Siguran sam da bi naišao na pozitivan prijem”.

doc.dr. Dino Abazović

Dino Abazović politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka govoreći o odnosu bh. društva prema liku i djelu Srđe Popovića istakao je činjenicu da je Srđa Popović svojim djelovanjem obilježio period u kojem je živio. Kako svojim pravničkim djelovanjem ali za Bosnu i Hercegovinu mnogo značajnijim svojim aktivističkim djelovanjem.

“Dakle to je bio čovjek koji je apsolutno beskompromisno zagovarao one vrijednosti za koje mi se čini da su više nego ikada bitne u Bosni i Hercegovini. To je dakle taj ljudsko-pravaški aktivizam, to je antifašistički internacionalni aktivizam i to je jedna vrsta akademsko-intelektualnog angažmana koji je bio svojstven Srđi Popoviću na njegov svojstven način. U tom smislu smatram da ćemo mi tek vremenu koje dolazi shvatiti da li smo i koliko propustili priliku da sad o tome govorimo, a siguran sam da vrijeme kako bude prolazilo da će se ta stvar valorizirati i da će Srđa Popović imati zasluženo mjesto u našem društvu”.

Profesor Dino Abazović prokomentarisao je činjenicu da niko iz bh. političkog vrha nije prisustvovao sahrani Srđe Popovića.

“Nažalost to se dogodilo i sa Tadeušom Mazovjeckim. Na stranu civilno društvo i organizacije civilnog društva ali patologija Deytonskih institucija Bosne i Hercegovine još jednom se pokazuju  u svom strašnom ozračju onakva kakva jeste. Nažalost u ovom slučaju kao da smo se pomirili sa ovom situacijom, a ja na to ne mogu da pristanem”.

Govoreći o mogućnosti da Srđa Popović dobije ulicu u Sarajevu prof. Abazović je rekao:

“Ja generalno imam drugačiji odnos prema memoriranju i komemoriranju određenih  stvari u Bosni i Hercegovini. Tako da ponekad dođete u situaciju da neki drugi vrlo značajni ljudi iz Bosne i Hercegovine i regije nisu dobili ulicu. Čak i ako prođe ta inicijativa ona ne bude urađena na pravi način. Misli da se o tome tek treba misliti i to možete vezati za ono o čemu sam govorio. To vrijeme tek dolazi i jednog dana kada mi budemo u vrijednosnom sistemu Bosne i Hercegovine valorizirali stvari na pravi način onda će i takva pitanja ići bez da ih vi postavljate”.

prof. dr. sc. Salmedinn Mesihović

Istaknuti kolumnista, politički analitičar i profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Selmedin Mesihović rekao je da će djelo Srđe Popovića tek buduće generacije i buduće historijografije moći pravilno ocijeniti kada se upoznaju sa glasom otpora jednom sistemu i jednom haosu koji je usljedio u zadnjoj deceniji dvadesetog stoljeća i koji nas je prilično skupo koštao.

“Danas je takvo mišljenje da je Srđa Popović gurnut u pozadinu javnosti međutim to što se danas neko nalazi u takvoj poziciju ne znači da historija neće na pravi način vrednovati njegova djela. Mnogi su primjeri toga u historiji kada su ljudima na sprovod dolazilo dvadeset-trideset ljudi ali je kasnije njihovo djelo predodredilo budućnost. Srđa je samim svojim činom otpora stvorio neku osnovu na kojoj će se kasnije izgrađivati pravi otpor koji će u konačnici uspjeti da zaustavi ovaj negatorski sistem. Naravno procesi su dugi ali se tome trebamo nadati i upravo veličina Srđe Popovića služi u tome, u budućnosti”.

Salmedin Mesihović prokomentarisao je i izostanak bh. političkog vrha na sahrani Srđe Popovića.

“To prikazuje sadašnje politikanstvo u našoj zemlji koje je prisutno ne samo kod političara nego i kod velikog djela intelektualaca. Lik i djelo Srđe Popovića pripada budućnosti, a oni sa okrenutošću materijalnim dobitcima sadašnjosti i zloupotrebom prošlosti ne mogu sagledati njegovo djelo. Tako da su oni u raskoraku i ne trebamo se nervirati zbog te činjenice. Oni su svakako prolazni i oni će nestajati kako njihove potrebe budu nestajale. To što niko nije došao na sahranu ovom čovjeku je odraz jednog niskog nivoa svijesti i samo svijesti koji je ustvari predan samo na upražnjavanje svakodnevnih potreba, a ne za sagledavanje šireg obrasca i širih okolnosti”.

Mesihović također smatra da bi Srđa Popović trebao dobiti ulicu u Sarajevu ali smatra da se to neće dogoditi uskoro.

“Trebamo imati u vidi da u Sarajevu mnogi drugi  veliki ljudi nisu dobili ulice. Sve je to proces i jednog dana će to sve doći na svoje mjesto kada budu drugi ljudi i drugi sistemi vrednovanja. Sadašnji sistemi vrednovanja su materijalistički i vezani su za lični interes tako da opšti interes koji je Srđa Popović propagirao ne nalazi se u tome. Ali ovaj sistem je na izdisaju i čim on izdahne pravimo novi sistem koji će vrednovati ljude poput Srđe Popovića”, smatra Salmedin Mesihović.

režiser Dino Mustafić

Dino Mustafić istaknuti intelektualac i bosanskohercegovački filmski i pozorišni režiser smatra da je Srđa Popović  jedan od rijetkih ljudi koji je svojim glasom vrlo oštro upozoravao koliko je opasan i krvoločan režim u Srbiji 90-ih.

“Srđa Popović bio je konsekventan i principijelan u svojim stavovima, hrabar i nepokolebljiv u svojim istupima. Fascinirala nas je njegova obrazovanost i širina. Bio je čovjek koji je svojim angažmanom demantovao nacionaliste na svim stranama “kako su svi isti” i potvrđivao da nema dobrih i loših naroda, već samo pojedinaca”.

Činjenica da niko iz bh.političkog establišmenta nije prisustvovao posljednjem ispraćaju Srđe Popovića, Mustafića nije iznenadila.

“Srđa Popović nije bio političar, niti zvaničnik, nije pripadao nikome, nego je bio svoj, pojedinac, jedinka. Naši političari ne cijene intelektualce, niti njihov društveni, humanistički angažman. Koliko oni ne mare niti za koga potvrđuje i činjenica da niko od naših zvaničnika nije prisustvovao na pogrebu Vaclava Havela, takođe velikog prijatelja Bosne i Hercegovine, uglednog umjetnika i jednog od rijetkih političara koji se nije iskompromitirao na funkciji. U najmanju ruku to je nekulturno i sramno. Ljudi poput njih zaslužuju pijetet, naše sjećanje i zahvalnost”.

Dino Mustafić podržava inicijativu da gradska uprava Sarajeva dodjeli ulicu Srđi Popoviću ali također naglašava da postoji još drugih načina kojima se moze institucionalizirati djelo i angažman Srđe Popovića.

“Sarajevo ima priliku da dogodine obilježavajući stogodišnjicu rata  pošalje poruke kosmoplitizma i mira, razuma i demokratije za koju se zalagao Srđa Popović. Samo je pitanje, ima li ko odaslati takve misli i poruke među nama živima, jer oni pravi i najbolji  polako odlaze”, smatra Mustafić.

doc. dr. Nenad Veličković

Istaknuti književnik, te profesor Filozofskog fakultetu u Sarajevu Nenad Veličković na naše pitanje da prokomentariše odnos bh.društva prema liku i djelu Srđe Popovića odgovorio je:

„Priznajem da mi nije jasno šta bi to bilo ‘bh. društvo’. Srećan sam da među prijateljima imam mnogo onih koji uopšte znaju o kome se radi i koji su izuzetno poštovali ono što je radio i šta je predstavljao“.

Pokretanje inicijative da se Srđi Popoviću dodjeli ulica u Sarajevu, Veličković je kratko prokomentarisao:

„Smatram da bi ga trebalo više čitati, u svakoj ulici, i ne samo u Sarajevu“, zaključio je naš razgovor Nenad Veličković.

Predrag Blagovčanin

tacno.net