Dvije osobe i sedam kompanija sankcionisane su u zadnjem turnusu sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država. Amerikanci su na crnu listu stavili kompanije koje su kako su naveli, povezane sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i njegovim sinom Igorom.
„Oni su dio mreže koja obezbjeđuje značajne izvore prihoda za Milorada Dodika i njegovu porodicu“, navedeno je u saopštenju OFAC-a od 18. juna ove godine.
Na listi sankcija su stavljeni Milenko Čičić i Đorđe Đurić, te kompanije Infinity International Group Banja Luka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network. Tri od ovih sedam kompanija dobili su neke od najveći ugovora sa entitetskim i državnim institucijama, a prema podacima portala Detektor, firme Prointer, Kaldera i Sirius 2010, dobile su poslove na tenderima čija vrijednost od njihovog osnivanja prelazi pola milijarde maraka.
Svi znali, svi ćutali
„Svi ovi tenderi teški pola milijarde maraka pokazuju da su svi povezani u strukturi vlasti i da finansijski ruka ruku mije“, kaže ekonomista Svetlana Cenić, navodeći da je pravi primjer za to ugovor o digitalizaciji sklopljen početkom godine između Ministarstva transporta i komunikacija BiH i kompanijom Sirius 2010, koja je sada pod sankcijama.
„Odgovora nema jer to je stvar političke, odnosno njihove lične trgovine. Pusti me budem ovo, onda ću ja tebi pustiti tender, ti ćeš meni uraditi ovo, a ja tebi ono. Pravosuđe naše to gleda, svi gledaju, a sada su svi šokirani sankcijama i crnom listom“, kaže Cenić, ističući da su svi znali da Amerikanci nagledaju sistem, a da pravosuđe neće uraditi ništa jer su dijelom i pod njihovom kontrolom.
Pod kontrolom ili ne, podaci Transparency Internacional BiH pokazuju da je tek jedan od devet tužilaca koji rade na predmetima privrednog kriminala i korupcije u prošloj godini pokrenuo istragu.
„Dijagnoza stanja u pravosuđu već je godinama ako ne i decenijama jasna – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od strane političkih elita i organizovanog kriminala koji djeluju u simbiozi. Nažalost, kao reakciju na taj kompleksan problem, imamo fingiranje pravosudne reforme, što sasvim očekivano za posljedicu ima dalje pogoršanje stanja u pravosuđu“, kaže Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH.
Raskidanje svih ugovora
Firma Sirius 2010 potpisala je ugovor za digitalizaciju TV signala s državnim ministrom komunikacija i transporta Edinom Fortom, koji je rekao da je ugovor potpisan prije sankcija, zatraživši izjašnjenje Konzorcija Sirius 2010 da li mogu realizovati projekat digitalizacije.
„Odluka je donijeta u skladu sa zakonom i procedurama javnih nabavki, te ćemo poštovati sve obaveze preuzete prije uvođenja sankcija“, rekao je Forto, dodavši da mu ne pada na pamet kršiti američke sankcije.
„On pita da li mogu da dovrše ugovor. To je lakrdija. Raskidaj ugovor odmah“, ističe Cenić.
Pored sistema tehničke podrške institucijama u Republici Srpskoj, poput Fonda zdravstvenog osiguranja i Poreske uprave kroz softversko i hardeversko održavanje, Prointer ITSS je sklopio i nekoliko ugovora sa državnim institucijama. Jedan od njih je SAP sistem sa Elektroprenosom BiH u vrijednosti od 250 hiljada maraka, a ista firma održavala je mrežu sarajevske opštine Centar.
U OFAC-ovom saopštenju se navodi da je „2024. manipulisano nacrtom državnog budžeta BiH kako bi se ugovor na državnom nivou mogao dodijeliti kompaniji Prointer ITSS d.o.o mimo procedure javnih nabavki”.
Posljedice sankcija
Infinity International Group d.o.o. Banjaluka je holding kompanija u BiH koja direktno ili indirektno posjeduje ili je većinski vlasnik navedenih kompanija, navode iz OFAC-a, uz obrazloženje da Siruis 2010 posluje unutar mreže porodice Dodik, a da sa Prointerom i Kalderom koja ima ugovore sa Elektroprenosom BiH, Elektroprivredom RS i Olimpijskim centrom Jahorina, imaju „unosne državne poslove“.
Sankcije su počele da uzimaju danak pa tako osnivač Infinity grupe Đorđe Đurić, napušta ne samo kompaniju već i Bosnu i Hercegovinu. To je potvrdio Bojan Vujić, predsjednik Uprave grupacije, potvrdivši da je Đurić odluku donio nakon što su mu uvedene sankcije.
„Sankcije su učinile svoje i Infinity u ovom obliku više ne može da funkcioniše. Naši razgovori su kakav će biti model, a to zavisi od Đurića“, rekao je Vujić, potvrdivši da očekuje i gašenje računa.
„Od jedne američke kompanije smo dobili informaciju da možemo da radimo s njima do 14. Avgusta“, kaže Vujić, dodajući da oni koji se spominju u javnosti kao vlasnici kompanija, nikada nisu bili bio njih.
Od završetka rata do danas političke elite su BiH su javno isticale kako su njihove politike stvar principa i dosljednosti, dok su iza kulisa zajedno dogovarale poslove za zajedničke firme, kaže Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital. Posljednjih godina to je intenzivirano, a niko nije zadirao ni u čiju „oblast“, dok god je funkcionisao princip „ja tebi ti meni“.
Ko će prvi popustiti
„Svi su okretali glavu. Svako je uzimao ono što misli da njemu pripada, a mi smo se dogovorili da naše kompanije u drugim resorima uzmu svoj dio kolača“, objašnjava Vukelić pravila igre, licemjernim nazvavši politiku kroz koju uvjeravaju glasače da je nacionalni interes najbitniji.
„Građani treba da znaju da iza svega ne stoji nacionalni interes već lični i stranački“, kaže Vukelić, koji ne vjeruje da će bilo koja od ovih kompanija moći pronaći model da se izvuče iz sankcija.
„Amerikanci su rekli znamo šta radite i znamo kako radite i nećemo vam dozvoliti da poslovanje prebacite na drugo pravno lice“.
Sada je samo pitanje ko će prvi popustiti jer sankcije dolaze u najgorem mogućem trenutku s obzirom na realizaciju budžeta u kojem nema dovoljno novca, kaže Vukelić. Ipak, ukoliko se bude pronašao način za „pokrivanje“ budžeta, ovakva pat pozicija bi se mogla nastaviti, što bi dovelo do zaoštravanja nacionalne retorike, koju će opet koristiti samo za lične interese, zaključuje Vukelić.
U cijeloj priči, deblji kraj već izvlači oko 800 radnika pomenute grupacije, koji ne znaju kakva ih sudbina čeka. Nadležna Agencija za bankarstvo ni u slučaju ranijih blokada računa nije se oglašavala niti davala preporuke kako osigurati nastavak poslovanja u finansijskom smislu i osiguranja isplate plata svima koji su pod sankcijama, da li ličnim ili preko poslodavaca koji su na crnoj listi OFAC-a.
dw.com
