“Uz prisustvo predstavnika proizvođača, civilnog sektora, akademske zajednice i institucija vlasti imali smo uspješnu javnu raspravu u kojoj su svi zainteresirani imali priliku iznijeti svoja stanovišta i argumente. Složili smo se da je potrebno uspješnije i brže rješavati pitanje animalnog otpada, ubrzanije donositi propise i zakone iz oblasti zaštite okoliša”, rekao je Genjac.
Istakao je kako su u pogledu zabrane ili produženja dozvole uzgoja za narednih deset godina mišljenja podijeljena.
“Sve što je rečeno na raspravi bit će dostavjeno delegatima Doma narona PSBiH i vjerujem da će današnja rasprava pomoći delegatima prilikom konačne odluke o usvajanju ovog zakona”, rekao je.
Izmjene zakona o zaštiti i dobrobiti životinja predložio je Predrag Kožul koji je nakon današnje javne rasprave o ovom pitanju istakao kako je želio spasiti ovu privrednu granu.
“Nakon ove rasprave sam uvjeren da sam učinio dobru stvar, jer se trudim učiniti jednu malu privrednu granu živom i kupiti joj vrijeme”, rekao je.
Predstavnica proizvođača Amela Begović ispričala je kako se odlučila vratiti iz Švedske u BiH i osnovati farmu te kako joj tada niko nije rekao da postoji ta zabrana.
“Nadam se da će se nakon ovoga malo više znati o nama. Nas uzgajivača ima oko 150 i mi se trudimo raditi sve po evropskim standardima. Ja svoje proizvode izvozim i sigurno je da uzgoj mojih životinja ne šteti okolišu”, poručila je Begović.
Podsjećamo, članom 4. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine definirana je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, a članom 43. primjena te zabrane je odgođena do 2018. godine. Aktuelne izmjene zakonskog rješenja predviđaju prolongiranje zabrane do 2028. godine.
