Novi zakon o sukobu interesa legalizuje korupciju!

Naime, novim Zakonom ukida se ovlašćenje Centralne izborne komisije (na čije aktivnosti u vezi sa ovim Zakonom je također bilo prigovora)  da sprovodi institut sukoba interesa, već će to činiti Komisija sastavljena od političara te uglednih javnih radnika!

U okviru izmjena cijelog seta zakona na državnom nivou, vladajuće partije su uputile Savjetu ministara i izmjene Zakona o sukobu interesa, dok je na nivou RS upravo završena javna rasprava o izmjenama i dopunama ovog zakona.

Osnovni zaključak koji se nameće jeste taj da je namjera vladajućih stranaka bila da na nivou BiH obesmisle zakon i ozvaniče potpunu političku kontrolu nad odlučivanjem o tome ko se nalazi u sukobu interesa, ne trudeći se ni malo da sakriju svoje namjere.

Iz Centralne izborne komisije su kazali kako ova institucija nije obaviještena u redovnoj proceduri o novim izmjenama i dopunama ovog zakona  niti o tome šta praktično donosi novi tekst ovog Zakona.

Najveća novina tiče se činjenice da CIK uopšte više neće biti nadležan za provođenje Zakona o sukobu interesa, već će to raditi Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, čije je formiranje predviđeno novim zakonom. Od sedam članova Komisije, zakonom je predviđeno da četiri člana budu političari ( dvojica iz pozicije dvojica iz opozicije ), dok će tri člana Komisije činiti ugledni javni radnici. Drugim riječima, u većinskom biranju sami političari će odlučivati o tome ko se od političara našao u sukobu interesa! Ako ovo nije u samoj suštini sukob interesa, onda teško naći očigledniji primjer.

Prema mišljenju nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine ovaj novi Zakon o sukobu interesa ne samo da pospješuje korupciju već je na određeni način legalizuje, jer činjenica da predstavnici parlamenta odlučuju o sukobu interesa svojih kolega, pa na kraju i samih sebe predstavlja određeni vid sukoba interesa.

Posljedica ovakvog zakona biće da će sve ono o čemu  se dosad govorilo ( brojni slučajevi sukoba interesa na najvišim nivoima, zloupotrebe položaja kroz nespojive funkcije i kroz omogućavanje koristi braći, stričevima, sinovima itd., političkim pritiscima na institucije, biti dopušteno.

Zakon predviđa kako će, pored članova iz reda političkih partija, ostala tri člana Komisije biti iz reda „uglednih javnih radnika“, pri čemu se ne zna šta se pod tim podrazumijeva i na koji način će se procjenjivati nečiji ugled.

”Ne samo da se na ovaj način imenovanja članova Komisije podrazumijeva da će predstavnici stranaka odlučivati o sukobu interesa svojih stranačkih kolega, što će zasigurno uticati na njihovu objektivnost, već to znači da će odlučivati i o svom sukobu interesa, ukoliko se nađu u takvoj situaciji. Osim toga, apsurdno je da se formira novo tijelo koje će zahtijevati dodatna sredstva iz budžeta kada već postoji institucija koja već godinama provodi ovaj Zakon i u koju su do sada uložena značajna sredstva” kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka Transparency International BiH

Pored formiranja Komisije kao tijela koja će utvrđivati sukob interesa, ono što je posebno zanimljivo jeste da su novčane sankcije ostale iste i da se kreću od 1000 do 10000 KM, što je, opet prema mišljenju nevladinog sektora,  minorno u odnosu na moguću dobit od sukoba interesa i nespojivih funkcija.

Zakon uvodi i sankciju u obliku „prijedloga za razrješenje s dužnosti“, koji će Komisija dostavljati nadležnom organu koji je izvršio imenovanje.

Korajlićeva navodi kako sama formulacija sankcije kao „prijedloga“ ne obavezuje nadležne organe da isti provedu, što znači da organi ove prijedloge mogu i odbiti, čime bi izabrani zvaničnik, nosilac izvršne funkcije ili savjetnik, mogli nesmetano nastaviti obnašanje funkcije i samim tim i dalje sticati dobit.

“Na osnovu svega ovoga vidi se da namjera nije bila da se unparijedi primjena Zakona o sukobu interesa, već da se ova oblast potpuno liberalizuje i omogući zvaničnicima da rade šta žele” smatra Ivana Korajlić.

Podsjećamo da su krajem 2012.godine organizacije civilnog društva najoštrije osudile upućivanje seta izmijenjenih zakona Savjetu ministara Bosne i Hercegovine a koji su nastali na osnovu dogovora između političkih stranaka SDP BiH i SNSD, odnosno kasnijeg dogovora tzv. „šestorke“, među kojima je bio i Zakon o sukobu interesa.

“Političke stranke na vlasti, odnosno njihovih šest lidera, ovime nastoje i zvanično potvrditi da imaju apsolutnu kontrolu nad svim procesima u Bosni i Hercegovini, postavljajući se iznad zakonodavstva, a kroz izmjene zakona o državnoj službi i zakona o sukobu interesa, i dodatno verifikuju svoju moć, kao i potpuni imunitet na sankcije za kršenje zakona” navelo se u saopštenju civilnog društva u BiH

Zaključak je kako se ovakvim ponašanjem političkih stranaka, kao i činjenicom da niko od nadležnih institucija na koje će pomenuti zakoni imati razarajući efekat nije reagovao, pokazano je da Bosna i Hercegovina nije demokratska, već država “zarobljena interesima šest pojedinaca”.

Slučaj usvajanja Zakona o sukobu interesa još će jednom pokazati kako u BiH ne postoji vladavina prava za političare, bilo one na vlasti ili u opoziciji, jer će ih zakon štititi. U Bosni i Hercegovini postoji isključivo vladavina malobrojnih pojedinaca i u zavisnosti od toga koliku količinu moći posjeduju, takve će biti i odluke sudova, komisija ili drugih državnih institucija. Pokazuje se još jednom da je država isključivo u službi nekolicine, a da većinu građana ona brutalno pljačka i ponižava.