Sjedinjene Države uspjele stvoriti najveći anti-kineski savez

Midhat Hajdarević 2015-10-06

“Ne možemo dopustiti da zemlje poput Kine pišu pravila globalne ekonomije. Mi trebamo pisati ta pravila”, tim riječima je američki predsjednik Barack Obama najavio veliki trgovinski sporazum – tzv. sporazum o Transpacifičkom trgovinskom partnerstvu (TTP). Što će Sjedinjene Države dobiti od ovog sporazuma za koje kažu da ima ogromne prednosti? S druge strane se postavlja i pitanje što uopće stoji u samom sporazumu o kojem se pregovaralo u tajnosti i pod utjecajem multinacionalnih korporacija, otprilike isto kao što se događa s pregovorima o Sporazumu o slobodnoj trgovini i ulaganjima s Europskom unijom (TTIP)?

Kako god bilo, američki predsjednik Barack Obama je jučer potvrdio sklapanje ugovora TTP, kojega je potpisalo 12 zemlja i kojim će se stvoriti područje slobodne trgovine u azijsko-pacifičkoj regiji. Svjetska trgovinska pravila u ovom slučaju ipak piše Washington, a ne netko drugi, kao na primjer Kina, kao što je i obećao Obama.

“Kada više od 95% naših potencijalnih kupaca živi izvan naših granica, ne možemo dopustiti da zemlje poput Kine pišu pravila globalne ekonomije. Trebamo napisati pravila, otvarati nova tržišta za američke proizvode i postaviti visoke standarde za zaštitu radnika i okoliša. Dogovor koji je postignut je danas u Atlanti će nam to omogućiti”, rekao je jučer Obama.

Američki predsjednik je dodao da će novi dokument “pomoći običnim Amerikancima da krenu naprijed”. Obama je rekao da TTP uklanja više od 18 tisuća američkih poreza na robu iz drugih zemalja i uvjeren je da će taj sporazum zaštititi američka radna mjesta i okoliš “više od bilo kojeg drugog sporazuma u povijesti”.

No, ono što treba naglasiti jest da su detalji ugovora još uvijek tajna. Najveći savez američkih sindikata je jučer od Obamine administracije ponovno zatražila da odmah objavi tekst ugovora.

“Mi smo razočarani što su naši pregovarači požurili sa zaključivanjem sporazuma TTP u Atlanti, uzimajući u obzir sve probleme koje su iznijele zainteresirane strane u Sjedinjenim Državama i članovi Kongresa”, rekao je čelnik saveza sindikata AFL-CIO, Richard Tramka.

“Pozivamo vladu da objavi tekst odmah i pozivamo zakonodavce da budu vrlo oprezni u procjenama TTP-a”, dodao je.

Obama je u odgovoru na optužbe o tajnovitosti sporazuma obećao da će konačno podići veo tajnosti oko teksta sporazuma TTP i uputiti ga u javnu raspravu. Ali ne sada.

“Kada pregovarači dovrše u potpunosti dovrše tekst sporazuma, prije nego što ga potpišem, Kongres i američki narod će imati nekoliko mjeseci da pročitaju svaku riječ”, rekao je Obama.

Sjedinjene Države nisu voljne, niti spremne objaviti tekst sporazuma, a to će biti učinjeno nakon dovršetka “tehničkog dijela posla”, rekao američki trgovinski predstavnik u ulozi ministra, Michael Froman.

Prema njegovim riječima, odobrenje sporazuma TTP u američkom Kongresu će se dogoditi 2016. godine, a kompletan tekst sporazuma će zakonodavci dobiti samo 90 dana prije glasovanja o njegovom odobrenju.

Trik Bijele kuće nije samo ograničavanju vremena za proučavanje tako opsežnog dokumenta, nego i činjenica da je ovo ljeto Obama od strane parlamentaraca tražio posebne ovlasti za njegovo usvajanje (tzv. Fast Track). Bez da vide jedan jedini redak sporazuma TTP, američki parlamentarci su sve odluke prepustili isključivo predsjedniku. Ključni dio “ubrzanog puta” je da sada Kongres može samo odobriti ili odbiti primjenu međunarodnih trgovinskih sporazuma koje je američki predsjednik već zaključio, ali nema pravo i na izmjene dokumenta. Do sada je Kongres samo dva puta u povijesti Bijeloj kući dao ovlasti koje proizilaze iz vjerodajnice “Fast Track”. Prvi put od 1975. do 1994. , a drugi put za period od 2002. do 2007.

Zanimljivo je da u travnju ove godine Obama Kongresu podnosi nacrt zakona o posebnim ovlastima, a tada je rekao točno iste riječi koje i jučer, odnosno da pravila globalnog gospodarstva mora pisati Amerika, a ne Kina, koja je iznimno korisna američkim izvoznicima i običnim Amerikancima.

Zatim je dodao: “Naš izvoz osigurava više od 11 milijuna radnih mjesta, a znamo da izvozničke tvrtke daju veće plaće od drugih. Danas imamo priliku za otvaranje više novih tržišta za robe i usluge, koje se temelje na tri riječi koje uzrokuju osjećaj ponosa: “Made in America!”

Govoreći o prednostima TTP-a, američki zagovornici sporazuma predviđaju da će nova organizacija povećati BDP svih 12 zemalja koje u njemu sudjeluju a sudjeluje 285 milijardi dolara, odnosno 0,9% do 2025. godine.

Ovim partnerstvom će Amerika navodno biti bogatija za 77 milijardi dolara. Unatoč optimističnim prognozama i brojkama, što se javnosti svakodnevno nametalo putem medija, Sjedinjene Države i dalje uporno skrivaju samu bit ugovora.

Sudionici sporazuma – SAD, Kanada, Meksiko (Sjeverna Amerika), Peru i Čile (Južna Amerika), Japan, Malezija, Bruneji, Singapur i Vijetnam (Azija), kao i Australija i Novi Zeland, čine 40% svjetske ekonomije i trećinu svjetske trgovine. Osim toga, trinaesta članica želi biti Južna Koreja, koja je najavila želju da se pridruži trgovinskom bloku TTP.

Postupak ratifikacije može biti dovršen 2017. ili 2018. Međutim, postoje mnogi koji se i ne slažu s tom procjenom rasta BDP-a za članice TTP-a. Konkretno, stručnjaci kanadskog CD Howe Instituta vjeruju da će se BDP 12 zemalja povećati, ali puno manje i to za samo 74 milijarde dolara, odnosno samo 0,21% više u odnosu na službenu prognozu.

Štoviše, to se neće dogoditi do 2025. kao što navode ranije istraživanja, nego do 2035., što znači tek za 20 godina.

Drugi ekonomisti ne vide nikakvu ekonomsku korist od partnerstva. Studija posebnog instituta Azijske razvojne banke (Asian Development Bank Institute) predviđa da se od ulaska u TTP američki BDP uopće neće promijeniti.

Američki milijarder, sada predsjednički kandidat , Donald Trump, ranije je potpisivanje sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu nazvao “neuspjehom”. On je uvjeren da će ovaj sporazum samo naškoditi američkim tvrtkama.

“To je alat koji će nas sve u ovoj zemlji odvesti u propast”, rekao je Donald Trump i dodao “kako ne vjeruje u ovaj projekt, jer većina zemalja koja je potpisala TTP uopće ne poštuje Sjedinjene Države”.

“Naše vlasti su nesposobne. Ponašaju se kao djeca”, komentirajući rad Obamine administracije je rekao Trump.

U međuvremenu, američki predsjednik i njegove izjave govore o mračnoj strani sporazuma TTP. Obama uopće ne skriva američke imperijalne ambicije. SAD i Japan, kao snažne ekonomije, ovim sporazumom će steći nova tržišta u nastajanju. U tvrdnju “da je TTP put ekonomskog razvoja u azijsko-pacifičkoj regiji” mnogi ne vjeruju. Kao dokaz mnogi navode Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je rezultirao nastankom slabo plaćenih radnih mjesta i smanjenjem plaća u gospodarstvima u nastajanju.

TPP će posebno snažno utjecati na Maleziju, Peru i Vijetnam, kao najslabija gospodarstva. Postoji veliki rizik da im trenutno stanje njihovih gospodarstava ne dozvoli da se uspješno uklope u novu zajednicu.

Činjenica da će TTP, na prvom mjestu, koristiti interesima Sjedinjenih Država, a potom i interesima Japana, neizravno potvrđuje i izjava Baracka Obame.

On osobno je dao službeno priopćenje o uspostavi partnerstva, dok su sve druge zemlje samo potpisale zajedničku izjavu. Japan je također potvrdio glasine da se načelno slaže sa službenim Obaminim govorom. Dakle, već se zna kome pripada prvo, a kome drugo mjesto u ovoj “ravnopravnoj” skupini, a kome je dodijeljena uloga statista.

Mnogi u ovom sporazumu vide namjeru Sjedinjenih Država da obuzda Kinu i njen ekonomski rast, a to se pokušava učiniti okupljanjem u zajednicu svih azijsko-pacifičkih zemljama, osim Kine. To je potvrdio i bivši malezijski premijer Mahathir Mohamad.

Bivši ruski veleposlanik u Tokiju, Aleksander Panov, također je rekao da je Kina jedna od zemalja koje mogu biti pogođene sporazumom TTP.

“Kina je također za stvaranje zone slobodne trgovine. Dakle, postoje dva gospodarska i trgovinska partnerstva koja će konkurirati jedno drugom. Današnja objava je jedna vrsta prvog koraka ka podjeli regije u gospodarske blokove “, izjavio je jučer Aleksander Panov.

Prvi zamjenik Odbora za ekonomsku politiku ruske Dume, Mihail Emeljianov, sklapanje takvog sporazuma vidi kao “još jedan korak ka pogoršanju odnosa između Sjedinjenih Država i Kine u Tihom oceanu”.

“Međutim, Kina je, na primjer, kao alternativu i odgovor na TTP pokrenula projekt Novi Put Svile”, kaže Jemeljanov.

Ali, prema njegovu mišljenju, cijelo novo trgovinsko područje će teško moći uspješno funkcionirati bez Kine, pa su izgledi za uspjeh sporazuma TTP “prilično nejasni”.

Za svo vrijeme o pregovorima o TTP-u je prošle godine procurilo nekoliko odredbi dokumenta koje su se odnosile na zaštitu okoliša i intelektualno vlasništvo.

Stručnjaci procjenjuju da su novi propisi o navodnoj zaštiti okoliša formulirani u interesu velikih energetskih korporacija, koje sada mogu poslovati i na onim područjima gdje je ranije zbog zaštite okoliša to nisu mogle učiniti. Kao rezultat toga, umjesto da zaštite okoliš, nova pravila mogu uzrokovati ekološku katastrofu.

Dio o intelektualnom vlasništvu je napisan u interesu američkih farmaceutskih kompanija, tvrdi kanadski ogranak međunarodne organizacije “Liječnici bez granica”.

Prema odredbama ovog dokumenta, farmaceutske tvrtke na duže vrijeme dobivaju monopol na trgovinu brendiranih lijekova.

“To će im omogućiti da duže zadrže visoke cijene tih lijekova, kao i da se zaustavi ili znatno odgoditi ulazak na tržište znatno jeftinijih generičkih lijekova koji imaju vitalnu ulogu za globalno zdravlje”, tvrde “Liječnici bez granica” iz Kanade.

Smatra se da se Sjedinjene Države prilikom izrade TTP-a nisu mislile ograničiti isključivo na ekonomske ciljeve.

Prvo, Sjedinjene Države su trgovinske povlastice drugim zemljama uvijek nudile zajedno sa svojim geopolitičkim prijedlozima, što je nerijetko bilo popraćeno i vojnim misijama. Ova nesporna činjenica se ne može isključiti ni u analizi nastanka Transpacifičkog partnerstva. Štoviše, gotovo sve članice nove zajednice su u vanjskoj politici ionako američki saveznici.

Što se tiče Rusije, ona je uvijek imala negativno mišljenje o projektu TTP. Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, izjavio je ranije da će uspostavom ovog partnerstva Washington, htio on to ili ne, uzrokovati slabljenje univerzalnih načela Svjetske trgovinske organizacije.

Trenutno sporazum TTP vjerojatno neće ozbiljno utjecati na ruske interese, ali u budućnosti možda postane ograničenje koje bi moglo utjecati na rusku trgovinu, ne isključuje Mihail Emeljianov.

Jasno je da je kineski projekt “Novog Puta Svile” mnogo bliži Moskvi nego Transpacifičko partnerstvo. Geografski je puno bliži i već je spreman za provedbu. Ranije su Kina i Rusija već donijeli sve potrebne odluke o povezivanju Euroazijske ekonomske unije i kineskog Novog Puta Svile.

Ruski eksperti smatraju da Transpacifičko partnerstvo ne ugrožava interese Rusije u azijsko-pacifičkoj regiji. Međutim, ako taj američki projekt bude utjecao na Kinu, partnera Ruske Federacije, onda će ujedno postati štetan i za Moskvu, tvrdi stručnjak s ruskog Institutu za orijentalne studije, Aleksander Voroncov.