U drugim zemljama plaća se sve, od parkinga pa do ulaza u crkvu, džamiju… U Dubrovniku tokom ljeta samo zaustavljanje autobusa košta 750 KM
Stolac i Čapljina su, u ime Bosne i Hercegovine, i ovogodišnji učesnici međunarodne manifestacije “Care for Europe”, u kojoj, u okviru projekta “Od lokalnih identiteta do europskog identiteta”, već nekoliko godina zaredom, pored njih, sarađuju italijanske općine Aquileia, Tarcento i Recanati, srbijanski Bač, slovenački Piran i hrvatska Rakovica.
Stolac će, inače, biti glavni domaćin za više od 180 gostiju, koji će od 28. aprila do 1. maja sigurno uživati pod vedrim hercegovačkim nebom, o čemu svjedoči već samo pogled na predviđene trodnevne aktivnosti.
Cilj ovih susretanja, započetih prije nekoliko godina u Italiji, jeste da se sačuva kulturna i prirodna baština u svakoj od pobrojanih lokalnih zajednica, bez obzira na to da li je ova već na UNESCO-ovoj listi ili je “tek” pod njenom budnom pažnjom.
Drevni korijeni
“Sve je krenulo od saradnje u projektu međunarodnih volonterskih kampova, što ih je, zajedno sa UNESCO-ovim istoimenim klubom koji je dobio visoka pokroviteljstva svih nacionalnih komisija UNESCO-a, organizovao Adriatic GreeNeet”, ističe Julijana Mikulić-Jurković iz stručne službe za lokalni ekonomski razvoj i europske integracije Općine Čapljina.
Poslije su, objašnjava dalje, ova mjesta uspostavila Mrežu malih europskih kulturnih gradova (Care for Europe), s ciljem povećanja partnerstva i međusobnih, ali i veza s drugim malim gradovima u Evropi, koji su baština evropskog značaja, u smislu njihovih istorijskih, društvenih i prirodnih vrijednosti.
Za sudionike iz Italije, Srbije, Slovenije i Hrvatske, pretežno mlade ljude, napominje Mikulić-Jurković, predviđen je bogat program: seminari, radionice, upoznavanje s kulturnom baštinom općina Čapljina i Stolac, te natjecanje u tradicionalnim sportovima.
Gosti će, pored ostalog, obići nekropolu stećaka Radimlja, koja je odnedavno pod UNESCO-ovom zaštitom, ali će isto tako imati priliku vidjeti i stari grad Počitelj, Villu Rusticu Mogorjelo, Park prirode Hutovo blato…
“Ove vrijedne male lokalne zajednice imaju drevne korijene u povijesti, zemljopisu, demografiji i kulturi, te dijele zajedničku dimenziju malog mjesta, odlikovanu bogatstvom lokalne kulturne i prirodne baštine. Njihova područja sačuvala su tradicije i običaje koji pridonose multikulturalnom bogatstvu – osebujnoj karakteristici Europe. Njihova područja predstavljaju kolijevku naše zajedničke europske kulture i povijesti. Veoma je važno istaći kako ovakvi aktivni susreti ne samo da afirmišu suradnju, umrežavanje i promicanje sveopćih vrijednosti nego su važni i za poticanje sposobnosti lokalnih zajednica da djeluju kao čuvari i inkubatori u praksi održivog razvoja”, naglašava Mikulić-Jurković.
No, Jadranka Dizdar, predsjednica Turističkog društva Počitelj, upravo povodom ove manifestacije ne krije izvjesnu dozu razočarenja.
“Mi iz Počitelja smo, zapravo, pokrenuli cijelu ovu priču, jer smo prvi bili uključeni u saradnju, prvobitno, s italijanskim gradovima, a sada smo došli dotle da nas prošle godine nisu ni zvali na manifestaciju. Ove godine smo za nju saznali maltene tek kada je sve već bilo dogovoreno u Općini Čapljina”, objašnjava Dizdar, napominjući da njoj ne ide u glavu da se povodom prezentacije takvog lokaliteta kao što je Počitelj, u koji se svi kunu, postupa na takav način.
“Ko će bolje o njemu govoriti od nas koji ovdje živimo i koji u malome prstu imamo sve o Počitelju! Nije pošteno da se govori u naše ime pored nas i ja sam to rekla u Općini. Tek nakon toga nešto se malo promijenilo u programu, ali nebitno. Ovo je apsurd, jer, ponavljam, od nas je krenulo uključivanje u ovaj projekat, koji treba da uzdiže vrijednosti malih sredina”, kaže Dizdar, sigurna da će žene iz Počitelja osvjetlati obraz i da će, kao pravi domaćini, i ovaj put dočekati mlade goste.
Svezane ruke
“Predviđeno je da svi oni prođu kroz stari grad, da se spuste s vrha u donji dio i to je sve. Mislim da Počitelj zaslužuje puno više pažnje”, tvrdi Jadranka, svjesna višegodišnjeg problema: nepostojanja institucije koja bi upravljala prirodno-historijskim biserima tamošnjeg područja: Počiteljem, Gabelom, Mogorjelom.
Federalna Vlada je uložila nemala sredstva u obnovu Počitelja, ali je brigu o njegovom upravljanju prebacila na Općinu Čapljina. Prije izvjesnog vremena o tome smo razgovarali s načelnikom te općine dr. Smiljanom Vidićem, koji je bio jasan:
“Mora postojati tijelo koje će brinuti o ovoj baštini. Mi smo ga i osnovali, ali sve je ostalo na papiru, zbog toga što se lokalna zajednica u Počitelju usprotivila nekim kadrovskim rješenjima”, rekao nam je dr. Vidić.
“Nad ovim lokalitetima (Starim gradom Počiteljem, Gabelom, Desilom, Mogorjelom… i svim drugim povijesno-kulturnim spomenicima) isprepliću se ingerencije različitih razina vlasti”, ističe i Julijana Mikulić-Jurković, napominjući kako svi stalno svjedoče da mnogi turisti koji dolaze u Čapljinu, (“svakako, najvećim dijelom u Počitelj”), ništa ne plaćaju.
“A znamo da se u drugim zemljama, gdje god dođete, plaća sve, počevši od parkinga pa ulaza u crkvu, džamiju… Primjerice, u Dubrovniku, u sezoni, samo zaustavljanje autobusa turiste košta 750 KM. Mi svaki dan gledamo kako nam novac curi kroz prste i nismo u mogućnosti zakonski ništa uraditi. Općina Čapljina ima ideju da formira JP Turist d.o.o. i da kroz to poduzeće na pravi način zagospodarimo ovim povijesnim spomenicima, da vodimo računa o njima, počevši od kupljenja smeća pa nadalje i, naravno, da zaposlimo ljude koji žive tu ili u blizini tih lokaliteta”, kaže Mikulić-Jurković, sa čim se Jadranka Dizdar slaže, uz uslov da Počiteljci budu dio tog preduzeća.
Piše: Edina KAMENICA
Oslobodjenje
