Prema podacima Ministarstva financija i riznice BiH, a koji se odnose na datum 30. lipnja prošle godine, proteklih deset godina vanjski dug BiH porastao je s 3,96 milijardi KM, koliko je iznosio 2007. godine, na sadašnjih 8,36 milijardi KM. Svih 8,36 milijardi KM duga nije nastalo nakon rata. U njega je uračunat i preostali dug koji je BiH naslijedila od bivše SFRJ u postupku sukcesije. Dio toga duga do sada je vraćen i ostalo je još za otplatu blizu 1,5 milijardi KM. Od 8,36 milijardi KM duga, Federacija BiH treba vratiti 5,21 milijardu maraka, RS 3,07 milijardi KM, Brčko Distrikt 20,5 milijuna KM, a državne institucije 54,3 milijuna KM. Najveća vrijednost vanjskog duga zabilježena je na kraju 2015. godine, kada je iznosila 8,41 milijardu KM. Usporedno s tim rasla je i visina otplaćenih rata s 244 milijuna KM na blizu 593 milijuna KM na kraju 2015. godine. Najveći vraćeni iznos kredita zabilježen je 2014. godine, kada je vraćeno blizu 770 milijuna KM. Javni dug u BiH već sedam godina raste i na kraju prošle godine dosegnuo je maksimum od 43 posto. U ovoj godini taj postotak će još narasti s obzirom na nova zaduživanja BiH kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu. Podsjećanja radi, aranžman s MMF-om, a riječ je o novom zaduženju BiH za oko milijardu i 100 milijuna maraka, realiziran je u rujnu prošle godine i do sada nije ušao u analizu javnog duga za 2016. To bi značilo da je taj postotak od 43 posto udjela javnog duga u BDP-u na kraju 2016. vjerojatno još porastao.
KREDITI JAVNOG SEKTORA
Prosječna zaduženost građana u BiH je 3370 KM. Ako se gleda odvojeno po entitetima, svaki građanin u RS-u zadužen je u prosjeku blizu 4400 KM, a u FBiH 2400 KM. Medutim, u javnosti vlada percepcija kako se krediti kod međunarodnih institucija uzimaju isključivo za plaće zaposlenih u administraciji i druge oblike javne potrošnje. No, to i nije baš u potpunosti točno. Vidljivo je to iz podataka vezanih uz strukturu namjene vanjskog zaduženja. Od ukupnog takozvanoga novog duga, koji iznosi 6,9 milijardi KM, 3,6 milijardi maraka, odnosno 52,14 posto, namijenjeno je za različite infrastrukturne projekte. Među njih se ubraja i najznačajniji graditeljski pothvat u BiH, ato je izgradnja autoceste na koridoru Vc, ali i izgradnja i obnova ostalih cestovnih pravaca, željezničkih pruga, vodovodne i elektromreže te drugi projekti obnove BiH nakon rata. Međutim, to ne znači da se BiH nije zaduživala kako bi se isplaćivale plaće administraciji. Zapravo, ukupan iznos zaduženja namijenjenoga javnom sektoru je visok i iznosi 2,39 milijardi KM. Javni sektor obuhvaća kredite za podršku sljedećimprojektima: obrazovanje, žrtve rata, razminiranje, kulturno nasljeđe, zdravstveni sektor, projekti za prilagođavanje socijalnom sektoru, razvoj općina, stand by aranžman, pomoć izbjeglim i raseljenim osobama, makrofinancijska pomoć, pomoć socijalnom sektoru, krediti za potporu proračunu i slično. Zanimljivo je naglasiti kako na treću vrstu zaduženja, odnosno kredite namijenjene gospodarskom sektoru, otpada svega 13,36 posto ukupnog duga. Po toj osnovi BiH je dužna tek 925 milijuna KM.
NAJMANJI DUG
Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju kredite za podršku sljedećim projektima: lokalne inicijative, razvojačenje, farme, industrija, šumarstvo, izvozna potpora poduzećima, podrška privatizaciji banaka, trgovina i prometne olakšice, projekti za zapošljavanje, lokalne inicijative, tehnička pomoć u privatizaciji, prilagođavanje poslovnog ambijenta, krediti za privatni sektor, razvoj male poljoprivrede, razvoj i zaštita šuma itd. Što se tiče zaduženja koje BiH trenutačno vraća, najviše novca duguje Svjetskoj banci – 2,33 milijarde maraka, i to IBRD-u 421 milijun KM, a Međunarodnoj razvojnoj asocijaciji (IDA) 1,9 milijardi maraka. Europskoj investicijskoj banci (EIB) duguje 1,68 milijardi maraka. Zanimljivo je kako je onaj Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) tek na trećem mjestu po visini kredita koje BiH vraća, i to u iznosu od 963 milijuna maraka. Doduše, u taj iznos nije uključen posljednji kreditni aranžman s MMF-om. Ipak, iako je riječ o velikim iznosima novca, BiH se ne ubraja medu prezadužene zemlje. S obzirom na to da ukupan vanjski dug BiH iznosi tek nešto više od 40% bruto društvenog proizvoda (BDP), BiH se svrstava u kategoriju srednje zaduženih zemalja. Primjerice, dug Srbije iznosi 73% BDP-a – oko 50 milijardi KM, onaj Crne Gore, koji je nominalno manji od duga BiH, iznosi oko 4,5 milijardi KM, ali njegov udio u BDP-u iznosi 58,8 posto.
Večernji list
