Dodik je, prije nego li je prije nekoliko dana istupio u parlamentu manjeg bh. entiteta, o svemu je detaljno informirao Berlin, Brisel, Moskvu i Vašington.
Piše: Sead Numanović
Ured visokog predstavnika je na prekretnici!
Priča o imenovanju novog šefa ove ad hoc međunarodne institicuje, uskovitlala je političku prašinu u Bosni i Hercegovini, regionu, Evropi, na drugoj strani Atlantika…
Ko će biti, ako će uopće biti, novi visoki predstavnik, pitanje je koje se razmatra na nivou šefova svjetskih sila.
Christian Schmidt ili Joseph Ingram, pitanje je koje raspaljuje i teorije zavjere.
Prvi je Nijemac, iz Kršćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel.
Schmidt je političar, dobro uvezan s brojnim akterima kako na Zapadu, tako i na Istoku.
Lično poznaje i Josepha Bidena, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, s kojim je godinama tijesno sarađivao na pitanjima vanjske politike.
Drugi je Joseph Ingram, kanadski diplomata u penziji.
Bio je šef Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu, također odlično poznaje ovdašnje prilike i istinski je prijatelj ove zemlje.
Za visokog predstavnika predložio ga je ambasador Kanade pri Ujedinjenim narodima.
Ingram nije takav „kapitalac“, kao Schmidt. No, strastveni je prijatelj Bosne i Hercegovine.
Kada su predsjednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Hashim Thaci predložili trgovinu teritorijama, snažno je, zajedno s nekadašnjim visokim predstavnicima, Carlom Bildtom, Paddyjem Ashdownom, Christianom Schwarz-Schillingom i Miroslavom Lajčakom pisao i lobirao protiv te ideje.
Ingram nema tako jaku podršku, kakvu ima Schmidt.
No, (sarajevska) politička čaršija spekulira da je on „gurnut“, kako bi se upravo Nijemac osujetio da preuzme OHR i „provede njemačko-ruski pakt“, šta god da to bilo, ako uopće postoji.
U sjeni dinamičnih rasprava, OHR se sve više pozicionira kao instrument koji će disciplinirati Bošnjake (i po kojeg Hrvata).
OHR ureduje u izboru gradonačelnika Mostara, promjenama Vlade Tuzlanskog kantona, anarhiji prepunoj kriminala u Goraždu.
OHR ne ureduje u masovnim nezakonitostima u entitetu Republika Srpska.
OHR baš ne ureduje ni u dijelovima Bosne i Hercegovine, gdje dominira HDZ.
Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice i prekaljeni političar, nedavno za politicki.ba upozori da „stranci“ gledaju „gdje je najmekše i tu idu“.
To je zato, kaže, što je Bošnjacima predominantno stalo da država funkcionira, od njih se redovno traže novi i novi ustupci. To je zato, kaže, što je Bošnjacima predominantno stalo da država funkcionira, od njih se redovno traže novi i novi ustupci.
I to je potpuno tačno.
Suočeni s dezorijentiranom bošnjačkom političkom ergelom, zabavljenom vlastitim interesima ne samo održanja na vlasti, dozlaboga podijeljenom… „stranci“, koje personificira OHR, vide da još samo tu mogu pokazati nekakvu svoju snagu.
Problem je dvosmjeran.
Prirodno je da se „udara“ gdje je najmekše. I potpuno pogrešno.
I taj će se trend – bjelodano je jasno – nastaviti.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, te trenutni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prije nego li je prije nekoliko dana istupio u parlamentu manjeg bh. entiteta, o svemu je detaljno informirao Berlin, Brisel, Moskvu i Vašington.
Poručio im je da od referendumu o otcjepljenju od Bosne i Hercegovine nema ništa!
Ali i da se Bonske ovlasti neće primjenjivati na teritoriju pod njegovom i kontrolom Dragana Čovića.
Zanimljivo je da je povratna informacija o tim razgovorima s Dodikom bila da su oni „bili dobri i konstruktivni“.
Ne trebate očekivati povratnu o tome šta je bila bošnjačka reakcija na Dodikove stavove, prema Berlinu, Briselu, Moskvi i Vašingtonu.
Nije je bilo.
Pa nije bilo ni smislene reakcije u Sarajevu! (Osim šupljih i populističkih saopćenja od kojih se ne može (mirno) spavati noćima).
Stoga, potpuno je nebitno hoće li biti promjena na čelu OHR-a.
Bitno je da se bošnjačka politika aktivira. Da postane akcija, a ne reakcija.
A to se neće desiti!
Politicki.ba
