Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je odlučujući o zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi kojim se kriminalizuje kleveta u Republici Srpskoj (RS) na jučerašnjoj plenarnoj sjednici odlučio da je kleveta u skladu sa Ustavom BiH i članom 10 Evropske konvencije.
Razmatrajući članove 208a (koji se odnosi na klevetu), 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ, Ustavni sud BiH je, kako je saopšteno iz Suda, ukazao da “to što je kleveta, nakon dužeg perioda, ponovo propisana kao krivično djelo nije samo po sebi protivno Ustavu BiH ili Evropskoj konvenciji”.
Ustavni sud BiH je ukazao i da, iako nije ocijenio neustavnim navedene odredbe, nadležni organi u RS trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda, te naglasio da bi nadležni organi trebali, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija.
Na jučerašnjoj sjednici je odlučeno i da je član 280a. Krivičnog zakonika RS koji se odnosi na “Povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda” neustavan. Ustavni sud BiH je zaključio da član 280a. nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije “neophodno u demokratskom društvu”.
“Takav Zakon imao bi u primjeni negativne posljedice po slobodu govora na teritoriji cijele BiH, a posebno bi otežao rad medijima”, rekao je Zvizdić nakon podnošenja zahtjeva.
Jučerašnja odluka Ustavnog suda BiH je obeshrabrujuća sa aspekta ljudskih prava, dostupnosti pravde ili sa aspekta vladavine prava i u sferi slobode izražavanja i slobode medija, poručila je generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić. Kaže da je odluka i negativni indikator za sva nastojanja Evropske unije (EU) da, kako je kazala za Mediacentar Sarajevo, BiH odobri početak pregovora.
“Mislim da će ova odluka, koja bi se trebala poštovati u praksi, može biti jedna od negativnih indikatora u procjeni da li BiH treba odobriti pregovore ili ne treba”, izjavila je Rudić.
Kako dodaje, razočarana je odlukom Ustavnog suda BiH, pogotovo u svjetlu ranijih odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa klevetom koja se vodila po građanskim postupcima i postojećih zakona o zaštiti od klevete.
“Ustavni sud BiH je zaista imao nekoliko vrlo bitnih odluka u vezi sa kršenjem prava na slobodu izražavanja kroz građanske parnice i te odluke su bile utemeljene na praksi Vijeća Evrope i Evropskog suda za ljudska prava. Vrlo često su citirali neke od presuda Evropskog suda u Strazburu i zato mi je iznenađenje u vezi sa ocjenom ustavnosti”, izjavila je.
Podsjetila je da je i preporuka Vijeća Evrope i drugih evropskih institucija da se ide ka dekriminalizaciji klevete čak i u onim državama gdje je kleveta u okviru krivičnog zakonodavstva.
Mišljenja je da se u obzir trebalo uzeti i kontekst u BiH i činjenicu da su među tužiteljima uglavnom političari i osobe na javnim funkcijama, te je podsjetila da su 80 posto tužbi za klevetu podnijeli političari.
“Nama ostaje da i dalje zagovaramo i vršimo kampanje protiv kriminalizovanja klevete i da čekamo prvi postupak po novom izmijenjenom Krivičnom zakoniku i da vidimo kako će se primjenjivati i da ponovno podnesemo apelaciju Ustavnom sudu”, naglasila je Rudić.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta, usvojen je na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) 20. jula, a na snagu je stupio 26. augusta. Kleveta u RS je time postala krivično djelo 22 godine nakon što je ona bila dekriminalizovana u tom bh. entitetu.
Prijedlog je usvojen uprkos alarmima te protivljenjima bosanskohercegovačke medijske zajednice, osuda Evropske unije, Vijeća Evrope, Sjedinjenih Američkih Država te ambasada kao i međunarodnih novinarskih organizacija.
Upozoravalo se da će one narušiti slobodu izražavanja u RS, ali i u cijeloj zemlji i naročito uticati na medije i aktere civilnog društva. Novinari su održavali proteste, napuštali javne rasprave koje su održane povodom nacrta i predavali zahtjeve da se izmjene povuku. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda je podnio i veto na izmjene, ali je Ustavni Sud RS 8. augusta donio rješenje kojim nije utvrđena povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u predloženim zakonskim izmjenama.
Udruženje Umbrella, u saradnji sa pravnim timom koga su činili advokati iz Banje Luke Jovana Kisin Zagajac i Aleksandar Jokić, kao i Vesna Alaburić iz Hrvatske i Slobodan Kremenjak iz Srbije, pripremilo je Inicijativu za ocjenu ustavnosti Krivičnog zakonika RS u dijelu koji se odnosi na kriminalizaciju klevete. Inicijativom se traži ocjena ustavnosti članova 208a. i 208b. Krivičnog zakonika RS, a predata je 19. septembra 2023. Ustavnom sudu RS. Još se čeka odluka ovog suda.
Novinari u RS različitog su mišljenja na koji način će kriminalizacija klevete uticati na medijsku zajednicu. Iako govore da ih kriminalizacija klevete neće zaustaviti u izvještavanju o korupciji, zloupotrebama u vlasti, kršenju ljudskih prava, ipak smatraju da ove izmjene mogu otežati njihov rad na način da će teže dolaziti do sagovornika i da će dobivati veći broj prijetnji da će biti tuženi za klevetu. Pojedini spominju i povećanu samocenzuru ali i izazove da objave ”tajne” dokumente i snimke. Više o ovoj temi čitajte u tekstu Anide Sokol.
Član 208a govori o kleveti te je u Krivičnom zakoniku RS istaknuto da:
- Ko o drugom licu iznosi ili pronosi nešto neistinito, znajući da je riječ o neistini, identifikujući to lice trećim licima na jasan način, i na taj način pričini štetu ugledu i časti tog lica, kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM.
- Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
- Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.
- Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu kazniće se kaznom zatvora do tri godine.
- Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
- Ako je djelo iz stava 2. ovog člana izvršilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
- Ako su djela iz st. 1. do 3. ovog člana izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
