Njima niko neće pomoći: Šta je nezaposlenima? Najugroženija kategorija ostavljena na cjedilu
“Prioritet moraju biti građani”, kaže ekonosmista Damir Miljević. “Posebno oni koji su nezaposleni i koji su trenutno najugroženiji, jer su izgubili svaku šansu da u narednih 6 do 12 mjeseci nađu bilo kakav posao, kako u zemlji tako i u inostranstvu.”
Prema tome, navodi Miljević, moralo bi se početi sa čitavim setom mjera koje podrazumjevaju novac i olakšice u budućem životu.
Jedna od kategorija koja nije obuhvaćena ni jednom odlukom vlasti u cijeloj Bosni i Hercegovini jesu oni ljudi koji su nezaposleni.
Svi oni koji su izgubili posao netom prije izbijanja pandemije, aktivni tražioci posla, kojima su istekli ugovori o radu na određeno, koji su primanja ostvarivali na osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora, a danas nemaju način da zarade novac su izaostavljeni iz pomoći države.
„Ljudi koji u ovom trenutku ne rade ili su neposredno prije izbijanja pandemije ostali bez posla su prilično pogođeni u smislu nemogućnosti uopšte kandidovanja za nekakve poslove“, kaže Miroslav Vukajlović, direktor Agencije Spektar, koja se bavi posredovanjem pri zapošljavanju.
On navodi da bi država morala da preuzme dio odgovornosti za nezaposlene ljude koji za sada ne ostvaruju nikakva primanja.
„Poslodavci koji su i mogli i još uvijek mogu nekog novog radnika da prime su zaustavili procese zapošljavanja. Zato bi država morala da preuzme dio odgovornosti za te ljude koji su nezaposleni. Postoje zakoni koji uređuju ko i kad ima pravo na novčanu nadoknadu kao nezaposleno lice. Ali mnogo je onih koji nemaju to pravo zbog načina na koji su prethodno ostali bez posla ili ugovora koje su imali. Ta kategorija ljudi nije velika i to je lako utvrditi, jer je Zavod za zapošljavanje počeo da pravi selekciju na one koji aktivno traže posao i koji su bili registrovani samo radi zdravstvenog osiguranja. Zato bi trebalo izaći u susret onima koji traže posao, koji bi ga u velikom broju slučajeva i našli, ali zbog ove krize to neće biti moguće jedno vrijeme“, kaže Vukajlović.
Prema njegovim riječima, treba tražiti način da se ovoj kategoriji obezbjedi neka novčana nadoknada, jer to nije puno sredstava, a sačuvali bismo dobru bazu radnika koji će nam biti potrebni kad sve ovo prođe.
„Tim činom bismo čak i stvorili bazu privrednicima za zapošljavanje koje će uslijediti veoma brzo. To bi bila baza zdravih ljudi, jer je ovo stanje za njih psihički strašno opterećenje u kojem oni ne vide izlaz u dogledno vrijeme. Država mora i ovoj kategoriji nezaposlenih obezbijedi neki vid pomoći da prebrode ovu situaciju. Ja mislim da to neće dugo da traje i da država neće morati mnogo sredstava izdvojiti“, rekao je on.
Vukajlović navodi da je naše tržište rada bilo nerazvijeno i prije i samim tim ga je teško definisati u projekcijama.
Ipak, njegova procjena je da će se iznjedriti neka radna mjesta nakon što se zaustavi pandemija, ali da je potrebno pronaći način da se prebrodi ovaj krizni period.
„Zbog ove krize mnogi poslovi će nestati, ali će se sigurno neki novi pojaviti. Naša privreda je uglavnom vezana za loan poslove. Mi smo svjedoci da su ljudi odrađivali te loan poslove i svakodnevno se borili za neki novi, malo bolje plaćen ili sa boljim uslovima. I možda nam je upravo tu potencijal za zapošljavanje, da će ljudi upravo zbog tih navika i borbe za novim poslovima i pronaći posao. Bez obzira na velike posljedice koje ćemo imati ovo naše tržište rada bi zbog načina na koji funkcioniše moglo veoma brzo nadoknaditi taj dio. Nadam se da će mnogi ljudi koji su sad nezaposleni prepoznati sad svoju šansu za neku doeduaciju i da počnu da rade u nekim poslovima gdje postoji deficit kadrova i da će se nekima možda svidjeti i neki poslovi u oblasti poljoprivrede gdje će trebati radnika“, kaže Vukajlović za BUKU.
I Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu građana „Don“ smatra da je posebno važno pronaći način da se pomogne ljudima koji su nezaposleni i koji će se najteže izboriti sa ovom situacijim.
„Ja se nadam da se još uvijeke nisu ni stigle obuhvatiti sve grupacije. Posebno je važno da se to uradi za one ljude koji su netom prije izbijanja pandemije osali bez posla, a tu su i mnogi oni koji su radili u privatnom sektoru a nisu bili ni prijavljeni, za šta nisu oni krivi, a danas su bez ikakvog izvora primanja. Mnogo njih je očekivalo neku platu, da li na osnovu ugovora o djelu, ugovora na određeno koji je istekao ili rada na dnevnicu. Mnogo je tih koji bi sigurno imali neki izvor prihoda na koji su računali, a koji su sad u velikom problemu. Mi ćemo tek imati pravi pokazatelj kad apočnu one zvanične prijave na Zavod za zapošljavanje o broju tih ljudi. U svakom slučaju, mjere se moraju proširiti i obuhvatiti sva ta lica koja su se našla u tom procjepu. Mnogo je tu posla koje se mora uraditi da ne bi neko ostao oštećen“, rekla je Marić za BUKU.
Ekonomista Slaviša Raković navodi da se mora pomoći i nezaposlenim grašanima koji do sad nisu obuhvaćeni mjerama vlada. On je ponudio i načinna koji bi se mogli napraviti realni spiskovi tih ljudi, čime bi konkretno znali koliko je onih kojima bi se trebalo izaći u susret.
„Sigurno je da bi trebalo učiniti jedan napor preko Zavoda za zapošljavanje koji ima ažurne spiskove ljudi koji aktivno traže posao, da se sačini jedna nužna lista. U tome može pomoći i Poreska uprava koja ima spisak onih koji su dobijali uplate, barem onog poreza na honorar i autorska prava. Tako bismo dobili jednu poprilično realnu sliku i mogli bi onda da planiramo koja vrsta pomoći se može tim ljudima pružiti. S tim da mi imao problem sa budžetom koji teško da može biti dostatan. Mi smo sad u situaciji da spašavamo stanovništvo. Takođe, kao i svaka država i mi imamo određen nivo i sivog i crnog tržišta rada koji nije pretjeranog obima, ali i tu se radi o živim ljudima koji su možda izgubili izvor prihoda i na koje se treba obratiti pažnja“, rekao je Raković za BUKU.
Buka
