Francuska i Njemačka rekle su da zemlje koje ne žele prihvatiti migrante trebaju biti prisiljene platiti kako bi dobile dozvolu istupiti iz programa preraspodjele Europske unije. Prijedlog je oblikovan u dokument kojeg je vidio Reuters, i koji je u četvrtak dan na uvid ministrima unutarnjih poslova zemalja članica na sastanku u Bruxellesu.
Predložena pravila bi i dalje bi inzistirala na tome da zemlje uzmu migrante iz drugih država članica ukoliko nemaju dovoljno svojih, osim ako postoji “snažan prigovor”. U tom bi slučaju takve nacije mogle prihvatiti “alternativne mjere solidarnosti”.
Prijevod s eurokratskog: “Platite”
Diplomati su Reutersu rekli da to, prevedeno s eurokratskog jezika, znači da zemlje koje odbiju migrante moraju platiti reket, tj. uplatiti dodatna sredstva u proračun Europske komisije ili platiti za razvojne projekte u Africi, odakle preko Sredozemnog mora dolazi najveći dio “migranata”.
Međutim, dokument također nastoji spriječiti isključivanje svih europskih zemalja iz programa, s ugrađenim mjerama “zapisanim u kamenu” za svako osmogodišnje ugovoreno razdoblja. S obzirom da čelnici EU nisu predvidjeli krizu migranata iz 2015. godine, predložena nova pravila spriječit će zemlje da mijenjaju politiku tijekom tog perioda, ako dođe do još jednog neočekivanog masovnog dotoka “migranata”.
Franucsko-njemački blok se borio za prisiljavanje drugih nacija da prihvate tražitelje azila u sporu koji je u tijeku od 2015. godine, kada je njemačka kancelarka Angela Merkel jednostrano otvorila granice Europe i suspendirala pravila o azilu, pozivajući na ulazak u više od milijun migranata. Prijedlozi također odražavaju frustracije zapadnoeuropskih političara neuspješnim pokušajima reforme politike azila EU pred izbore za Europski parlament u svibnju 2019., jer su stranke desnice na dobitku upravo zbog migracijskih politika establishmenta.
Njemačka se rješava viška migranata
Nakon što je prihvatlia većinu migranata u Njemačku u jesen 2015., kancelarka Merkel gura EU da prisili druge države da prihvate preraspodjelu migranata dok su još u mediteranskim zemljama. Nedavne statistike pokazale su da je upravo Njemačka pokušala prebaciti najviše svojih migranata u druge zemlje.
Srednjoeuropske zemlje poput Poljske i Mađarske odbacile su mjere, navodeći zabrinutost za sigurnost i socijalnu koheziju. Dok je povjerenik Europske unije za migracije Dimitris Avramopoulos rekao kako “Ne možemo i nikada nećemo moći zaustaviti migraciju”, dotle su europske zemlje koje vode desničarske stranke, koje vjeruju u granice, dokazale suprotno.
Posebno se ističe Orbanova Mađarska, koja je tijekom krize 2015. godine bila na glavnoj ruti sirijskih migranata, tzv. “Balkanskoj ruti”, ali su uspjeli smanjiti nelegalne granične upade za više od 99 posto nakon izgradnje zida i postavljanja vojske i policije na granicu.
Italija smanjila priljev migranata za preko 80%
U međuvremenu, Italija, žarišna točka migracija koje idu preko Sredozemnog mora u 2017. godini, smanjila je nezakonite dolaske morskim putem za 80 posto pod desničarskim ministrom unutarnjih poslova Matteom Salvinijem, nakon što je odbio primati u talijanske luke brodove NGO-a kojima prevoze migrante.
Kao rezultat toga, NGO-i koji financiraju Aquarius, posljednji transportni brod za migrante koji patrolira Mediteranom, priopćili su u četvrtak kako su zaustavili operacije na njihovom prijevozu.
Sljedećeg tjedna će neke zemlje članice EU, među kojima i Hrvatska, potpisati Globalni sporazum Ujedinjenih naroda za sigurnu, urednu i redovnu migraciju. No, nekoliko europskih zemalja, uključujući i Austriju koja trenutačno drži rotirajuće predsjedanje Vijeća EU, odbile su sporazum zbog zabrinutosti da se sporazum, iako se u njemu tvrdi da nije pravno obvezujući, može iskoristiti kao okvir za donošenje odluka i da djeluje u pravnom “sivom području”. Smatra se da je vlada Angele Merkel glavni arhitekt kontradiktornog UN-ovog pakta o migraciji, na kom se radi od 2016. godine.
Izvor: Narod.hr
