Nenaplativa potraživanja gase firme

U Bosni i Hercegovini su blokirana 59.124 računa, koji se odnose na 36.223 poslovna subjekta.

Poslovni subjekti, prema podacima Centralne banke BiH, prošlog mjeseca su imali 58.541 račun u blokadi, što pokazuje da dolazi do svakodnevnog povećanja. Tako se za mjesec broj blokiranih računa povećao za 583. Na spisku su pravni subjekti iz svih sfera života u BiH.

Mala i srednja preduzeća

Popis ima više od 2.360 stranica i skoro je nemoguće pobrojati sve one koji se nalaze na njemu. Tu su mnogi kafići i restorani, frizerski saloni, apoteke, prijevoznici, razne agencije, benzinske pumpe, turističke agencije, kladionice, zaštitarske kuće, mikrokreditne agencije, zemljoradničke zadruge, mesne industrije, međutim, interesantno je napomenuti da se tu pojavljuju i neki sportski savezi, rudnici, općine, ali i kompanije osoba koje participiraju u vlasti. Najviše blokiranih računa je, naravno, u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, jer je tu i najviše registriranih pravnih subjekata.

Prema ovim podacima, najviše blokiranih računa imaju srednja, mala i mikro mala preduzeća te obrti. Ministar poduzetništva i obrta u Vladi Federacije BiH Sanjin Halimović kazao nam je da se sve veći broj malih i mikro malih preduzeća i obrta zatvara zbog lošeg poslovnog ambijenta i nedostatka investicija.

“Na temelju naših analiza u Ministarstvu, osim ova dva navedena razloga, saznali smo i da se veliki broj firmi gasi zbog velikog unutrašnjeg duga, odnosno zbog nenaplativosti potraživanja, skupog kapitala, odnosno visokih kamatnih stopa na kredite te nekompetentne radne snage koja ne može da zadovolji prefinjene potrebe tržišta”, kazao je Halimović.

Komplikovane procedure

Pored ovih naših unutrašnjih problema ne treba ni spominjati vanjske uticaje kao što je ekonomska kriza.

Iako je mnogo urađeno na legislativi, pravne procedure za osnivanje ili preregistraciju preduzeća su prekomplikovane pa privrednici i zbog toga odustaju od posla. Prema Halimovićevim riječima, zbog ukupne situacije u BiH privrednici se plaše novih zaduženja jer ne znaju šta ih očekuje u budućnosti, tako da radije odustaju od posla.

On je dodao kako je podrška države malom biznisu vrlo mala. Primjer je Federacija BiH. Prema postojećim zakonima, dva posto budžeta ovog entiteta mora se izdvojiti za podršku malom poduzetništvu, trenutno se za te namjene izdvaja 0,6 posto.

Halimović je istakao da je u posljednje dvije godine otvoreno nekoliko hiljada novih firmi, ali ih je većina odmah i ugašena upravo zbog razloga koje smo naveli.
Centralna banka BiH podatke o blokiranim računima ažurira jednom mjesečno.
U poslovnim krugovima smatraju da je ovakav popis mnogima i od koristi da provjere status svojih potencijalnih poslovnih partnera.

Oslobođenje