Sve više ograda među susjedima
Od pada Berlinskog zida, 40 zemalja diljem svijeta izgradilo je zaštitne ograde prema 64 susjedne zemlje. Većina ovih zemalja je to opravdavala govorom o sigurnosnim brigama i sprečavanju ilegalne imigracije
Europa će uskoro imati više fizičkih barijera na granicama svojih država nego što ih je imala tijekom Hladnog rata.
Ovogodišnja izbjeglička kriza, uz još uvijek živući konflikt Ukrajine i Rusije, dovela je do toga da mnoge vlade planiraju i grade zidove i sigurnosne ograde na granicama diljem Mediterana i Istočne Europe. Nedavno, 15. rujna, Mađarska je završila ogradu duž granice sa Srbijom, na glavnoj točki ulaza izbjeglica u EU. Unutar nekoliko sati, više od 60 ljudi je uhićeno zbog pokušaja da skinu ogradu. U planu je i zaštitna ograda na granici s Hrvatskom.
No, Mađarska je jedna od mlađih graditeljica protuimigrantskih ograda duž južnih rubova EU bezvizne šengenske zone. Sredinom 1990-ih godina, Španjolska je ogradom zaštitila svoje enklave Ceutu i Melillu, koje se nalaze unutar marokanskog teritorija, a 2012. su Grčka i Bugarska postavili ograde na granice s Turskom. Zadnjih nekoliko dana kruže izvješća u medijima kako se i Rumunjska priprema za gradnju zaštitnih ograda na svojim granicama. Ukrajina je prošle godine počela zatvarati svoju granicu s Rusijom. Ove godine baltičke države najavljuju da će također ogradom zaštititi svoju granicu prema Rusiji. Dodamo li žicom ograđenu granicu Bjelorusije i Litve, dobivamo tužnu situaciju da između Baltičkog i Crnog mora više neće biti nijedne zemlje bez žicom ili zidom zaštićenih granica.
Od pada Berlinskog zida, 40 zemalja diljem svijeta izgradilo je zaštitne ograde prema 64 susjedne zemlje. Većina ovih zemalja je to opravdavala govorom o sigurnosnim brigama i sprečavanju ilegalne imigracije. Više od 30 tih zemalja ograde na svojim granicama postavilo je nakon napada Al Qaide 11. rujna na New York, a čak 15 ih je postavljeno samo ove godine. Na Bliskom istoku, ratovi u Iraku, Afganistanu i Siriji, kao i s njima povezani val izbjeglica, nagnali su većinu zemalja da zatvaraju granice. Do kraja ove godine, nakon što završi zid na granici s Jordanom, Izrael će biti potpuno okružen zaštitnim zidovima i žicama. U ostatku Azije je također porastao broj zidova i ograda na granicama, uglavnom napravljenih više da spriječe protuzakonito kretanje ljudi i robe, nego zbog pograničnih sporova susjednih država, premda kašmirska linija kontrole na spornoj sjevernoj granici Indija i Pakistana predstavlja visoko militariziran primjer zaštite granica.
Neki prijedlozi gradnje ograda na granicama su bili manje uvjerljivi nego drugi. Prije dvije godine Brazil je najavio gradnju „virtualnog“ zida, tj. nadzor dronovima i satelitima duž cijele svoje, skoro 15.000 km duge granice. Sustav nadzora s radom je započeo na granicama s Paragvajem i Bolivijom ove godine, na granicama koja su žarišta krijumčara. No, skeptici ističu kako većina brazilske granice prolazi kroz prašumu koju je jednako teško i proći i nadgledati. No čak i da se radi o lakšem terenu, visokotehnološki sustav sigurnosti često zakaže. SAD, koje su nekoliko puta utvrđivale svoju granicu s Meksikom, i Saudijska Arabija, koja je utvrdila granice prema pet susjednih država od 2003, mučili su se s prijedlozima zaštite granice koji su bili ili previše skupi ili nisu bili učinkoviti (ili oboje). Bodljikava žica ili električne ograde, povezane s kanalima i tampon-zonama, postaju stvarnost za sve više zemalja. Srećom, za razliku od situacije u vrijeme Hladnog rata, na one koji uspiju prijeći nove europske granice barem se više ne puca iz vatrenog oružja.
S engleskog: M.O.
Izvor: www.economist.com
