“Dugoročni san koji sam uvijek imala na umu je pokretanje ovog tipa industrije i u Bosni i Hercegovini. Nadam se da će jednog dana, ovo biti motiv da se vratim u BiH i da nastavim svoj život ovdje, znajući da sam iskoristila svoj potencijal, doprinijela razvoju naše domovine i otvaranju novih mogućonosti”…
Dvadesttrogodišnja Sarajka Nejla Ećo, prošle godine je diplomirala na Institute Nationale de Science Appliques u Lionu i stekla zvanje diplomiranog inžinjera aeronautike. Po završetku Bachelor of Mechanics, Materials and Aerospace Engineering u Francuskoj, tokom početka pandemije COVID-19, odlučila je da se vrati u BiH. Tada je imala plan da provede ljeto sa porodicom i 2021. počne s masterom u Toulouseu, nažalost cjelokupni mater programa za tu godinu bio je otkazan.
Put do školovanja u inostranstvu
Njen put do školovanja u inostranstvu počeo je još u Drugoj gimnaziji u Sarajevu, gdje je 2014. godine aplicirala za Headmaster's and Headmistresses’ Conference (HMC) stipendiju. Dobivši stipendiju, treći i četvrti razred srednje škole završila je u Velikoj Britaniji po nacionalnom A-levels programu, u internatu nedaleko od Londona.
Nakon velike dileme o tome šta dalje, procijenila je kako je za nju najbolja opcija bila nastaviti svoje školovanje u Francuskoj. U sklopu trogodišnjeg studija, jedan semestar provela je na razmjeni na Strathclyde univerzitetu u Glasgovu.
Od septembra ove godine nalazi se na master studijama u Francuskoj jer je dobila punu stipendiju francuske ambasade u Bosni i Hercegovini.
Školovanje u Velikoj Britaniji, Francuskoj i BiH
Ističe kako se pristup školovanju u Francuskoj i Velikoj Britaniji uveliko razlikuje. Dok se u Velikoj Britaniji daleko više potencira praktično znanje, i eksperimenti, na francuskim univerzitetima je, kao i u BiH, po njenom utisku, u sektoru tehničkih zanimanja, jako puno pažnje posvećeno teoretskom znanju.
“Definicije, zakoni i derivacije pravila su u velikoj mjeri ogledalo studiranja u Francuskoj, koja svoj ponos nalazi u visokoobrazovanim naučnicima koji se religiozno drže podalje od industrije i apliciranja svog iznimno bogatog znanja. Dakle, prepoznatljiva je razlika između uposlenika akademije i onih koji rade u industriji,” govori Nejla.
S druge strane, kaže kako je Velika Britanija zemlja u kojoj su ljudi uspjeli prepoznati važnost korelacije između teorije i prakse, te čak i akademici podstiču mlade da stečeno znanje upotrijebe na trenutne zahtjeve industrije.
“Prirodno, smatram da je ovo jedna od stvari koja i u Bosni i Hercegovini predstavlja veliki problem. Ne samo da edukacija i industrija nisu povezane, već edukativni sistem zaostaje i vidno treba reforme u kojima bi školovanje postalo puno lakše primjenjivo, bliže novim generacijama vis-à-vis metoda učenja, a pritom i interesantnije,” zaključuje ona.
Bira evropske države u koje bi dalje nastavila
Zbog prirode zvanja, kao i nivoa razvoja avio i space industrije u Bosni i Hercegovini, Nejlina karijera trenutno zavisi od tek nekoliko evropskih država. U bliskoj budućnosti ona želi svoju karijeru razvijati u jednoj od tih zemalja Evrope. Iako je njen povratak u BiH je još uvijek neizvjestan, ističe kako je itekako moguć.
“Dugoročni san koji sam uvijek imala na umu je pokretanje ovog tipa industrije i u Bosni i Hercegovini. Nadam se da će jednog dana, ovo biti motiv da se vratim u BiH i da nastavim svoj život ovdje, znajući da sam iskoristila svoj potencijal, doprinijela razvoju naše domovine i otvaranju novih mogućosti za talentirane mlade ljude u Bosni i Hercegovini,” govori ona.
Svi odgovorni u BiH trebaju shvatiti kolike su posljedice njihovog (ne)rada
Ona smatra kako je napredak našeg društva prije svega stopiran neodgovornim pristupom onih koji se nalaze na odlučujućim pozocijama moći.
“Mišljenja sam da, s obzirom na trenutno stanje na bosanskohercegovačkoj obrazovnoj, ekonomskoj i političkoj sceni, svi odgovorni trebaju da shvate kolike su posljedice njihovog (ne)rada, ne samo na državu kao metaforu, nego na svaku mladu jedinku ovoga sve malobrojnijeg društva. Nakon shvatanja, treba da odbacimo sve eufemizme za rasulo, nemoral i manjak etike pojedinaca, i među mnogobrojnim rješenjima, pronađemo ono odgovarajuće, te ga sistemski počnemo primjenjivati,” naglašava ona.
Međutim, dodaje da je upravo tu neodgovornost primjećuje kod cijelog društva pa i kod mladih. Ona je vidljiva počevši od studenata, koji masovno “uče da bi položili” , a ne znali, pa sve do čelnika BiH, čiji nemar je i jedan od uzroka današnjeg stanja.
“U svrhu pojašnjenja ozbiljnosti ovih ‘optužbi’, zamislite da sam ja nestručni inženjer koji projektuje avion u koji ćete vi sutra sjesti. Hipotetički govoreći, jednog dana taj avion će pasti i prouzrokovati stotine uzaludno izgubljenih života. Moja odgovornost kao inženjerke je da dam sve što je u mojoj moći i znanju, da osiguram siguran i brz transport svih ljudi, imajući na umu da etika moga posla sa sobom nosi i ljudske živote. Ista metafora je primjenjiva za doktore, naučnike, ali i sve ljude koji imaju bilo kakav vid interakcije s drugim ljudima,” kaže Nejla.
Dodaje kako se princip odgovornosti u radu treba primjenjivati na svakoga bilo da ste učenik, student, doktor, pekar, prodavačica ili multimilijarder.
Koje su potencijalne posljedice moga rada i mojih stavova na druga živa bića i okolinu?
“Jednu državu, čini njena teritorija, grb, zastava, i narod. Bosna i Hercegovina je bogata zemlja, koja ima sve to, ali i više. Pozivam tebe koji čitaš ovo, da shvatiš koliki je to potencijal, i već danas smisliš jedan način na koji svaki dan možeš postati bolji čovjek, privatno ili profesionalno, nije ni bitno, jer jedno bez drugog ne može,” poručuje ona.
(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)
Politički.ba
