Neformalni Klub hrvatskih gospodarstvenika u BiH: Neiskorišteni potencijal zajedničkog nastupa
Protekle sedmice u Vitezu je održan utemeljiteljski sastanak neformalnog Kluba hrvatskih gospodarstvenika u BiH, a ideja za osnivanje Kluba izrodila se tokom jednog od sastanaka hrvatskih gospodarstvenika, koje Ambasada Republike Hrvatske u BiH tradicionalno organizira.
(PIŠE: Alema PENDEK – Oslobođenje)
– Cilj Kluba je unapređivanje poslovne suradnje između RH i BiH, naročito putem poticanja trgovine, investicija i drugih vidova gospodarske suradnje (nastup na trećim tržištima, joint-venture tvrtke i sl.), pružanje podrške hrvatskim tvrtkama koje posluju u BiH, razmjena informacija, iskustava i ideja između hrvatskih gospodarskih subjekata koji djeluju u Bosni i Hercegovini, uspostava kontakata s državnim tijelima, gospodarskim komorama i drugim gospodarskim asocijacijama radi poboljšanja uvjeta za poslovanje i ulaganje, kazao je za Oslobođenje ambasador Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio.
Energoinvest primjer
Prema njegovim riječima, Klub je zamišljen kao asocijacija otvorenog tipa s tim da je namijenjen prije svega potrebama hrvatskih gospodarstvenika koji već rade u BiH ili bi tek željeli doći na ovo tržište, ali i bh. tvrtkama koje posluju s RH ili bi takvu suradnju tek željele ostvariti.
“Bez obzira na već postignutu razinu suradnje, postoji mnogo prostora za njezino unapređenje, kako na tržištima naše dvije zemlje, tako i na trećim tržištima, gdje postoji gotovo neograničen prostor, a pojedine hrvatske ili bh. tvrtke na nekima od njih već uspješno posluju i imaju izgrađen određen renome. Primjerice, vaš Energoinvest već dugo posluje na mnogim tržištima zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, te se povezivanjem sa srodnim hrvatskim tvrtkama to poslovanje može unaprijediti i uvećati. Slično vrijedi i za vaše tvrtke i njihovo povezivanje s našim Končarem i Brodogradnjom. Takvih primjera je mnogo i sada predstavljaju neiskorištene potencijale, na kraju, na obostranu štetu”, istakao je ambasador Del Vechio.
Hrvatska je svakako jedan od najvećih investitora u BiH, što pokazuje i podatak da su u prvih devet mjeseci 2014. direktne investicije iz Hrvatske u BiH iznosile 38,5 miliona maraka.
Investicijska klima
Kako je kazao, ovaj Klub može doprinijeti poboljšanju investicijske klime i općenito poslovnog okruženja u BiH ukazivanjem i zalaganjem za uklanjanje raznih vrsta barijera i kroz organiziraniji nastup i suradnjom s bh. tijelima vlasti i gospodarskim i strukovnim udrugama, zatim prenošenjem hrvatskih iskustava poslovanja u uređenom evropskom okruženju, a poboljšanje poslovnog ozračja u BiH bit će na kraju od koristi kako hrvatskim, tako i domaćim i ostalim tvrtkama koje posluju na ovom tržištu.
– Što se tiče radnih mjesta, činjenica je da naše tvrtke i u ovom momentu zapošljavaju veliki dio bh. građana, a taj dio će se sigurno povećati kroz dolazak novih ulaganja u BiH i dislociranja onih proizvodnji iz RH koje su ovdje profitabilnije zbog nižih cijena energenata, radne snage i drugih faktora, kao i proizvodnji roba namijenjenih plasmanu na CEFTA tržištu ili drugim tržištima gdje proizvodi iz BiH imaju preferencijalni tretman, istakao je Del Vechio.
Vanjskotrgovinska razmjena
Da Hrvatska i BiH imaju dobru saradnju, govore i statistički podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni, gdje je Hrvatska uvijek u vrhu država iz kojih BiH uvozi, ali i u koje izvozi. Tako je prošle godine u Hrvatsku izvezeno robe u vrijednosti od 981.316.825 KM, dok je uvoz iz Hrvatske iznosio 2.590.949.115 KM.
U strukturi izvoza u Hrvatsku najzastupljeniji su mineralna goriva, ulja i njihovi proizvodi, kojih je prošle godine izvezeno u vrijednosti 201.614.915 KM, zatim aluminija i proizvoda od aluminija, kojih je izvezeno 148.999.209 KM, 67.050.277 KM vrijednost je izvezenog drveta i proizvoda od drveta, a 63.427.231 KM namještaja, posteljine, madraca.
Mineralna goriva, ulja i njihovi proizvodi na prvom su mjestu i kad je u pitanju uvoz iz Hrvatske, a prošle godine uvezeno je ovih proizvoda 811.102.490 KM, zatim slijede nuklearni reaktori, kotlovi, mašine, u iznosu 137.659.433 KM, 137.236.823 KM iznosio je uvoz električnih mašina i opreme, a prošle godine smo uvezli i pića, alkohola i sirćeta u vrijednosti od 110.492.014 KM.
