NEUSTAVNO DJELOVANJE
Već ranije osporeni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske nedavno je ponovno usvojen. Iako se u obrazloženju zakona tvrdi da su uvažene primjedbe Ustavnog suda BiH, suština zakona je zapravo ostala ista.
Novi zakon, usvojen nakon što je najviši državni sud čije su odluke konačne i obavezujuće isti takav osporio, predviđa da će se ono što je “imovina RS-a” utvrđivati posebnim zakonom.
“Misli se da će se donositi zakoni o raspolaganju tom imovinom. Ta je odredba postojala i u prošlom zakonu koji je proglašen neustavnim. Donijet će na primjer Zakon o šumama, Zakon o rijeci Drini”, kazao je za Klix.ba Dževad Mahmutović (SDA), doktor pravnih nauka.
U obrazloženju tog člana zakona ništa posebno nije istaknuto, budući da je taj član već bio dio osporenog zakona.
“Razlika između ovog zakona i zakona koji je ranije proglašen neustavnim je u članu 2. u kojem se govori o tome da sada oni kao izuzimaju jedan dio državne imovine, ne regulišu je ovim zakonom”, ističe.
Radi se o imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
“Ovo nije prije postojalo, a ovu normu treba posmatrati u kontekstu Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je proglasio visoki predstavnik, a posebno u kontekstu njegove zadnje izmjene iz aprila 2022. godine. Ranija odredba tog zakona je imala dvije stavke. Pod državnom imovinom se podrazumijevala imovina koja pripada državi BiH po osnovu međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije i dva je bila nepokretna imovina”, naglasio je Mahmutović.
Visoki predstavnik je izmjenama dodao dvije odredbe. Prva se tiče poljoprivrednog zemljišta, na osnovu odluke Ustavnog suda i druga koja se tiče rijeka, šuma i šumskog zemljišta.
“Ranije je Ustavni sud zauzeo stav da je visoki predstavnik donio ovaj Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i rekao za njega da je adekvatan kako bi se pomogao proces donošenja zakona na državnom nivou”, istakao je.
Podnesak Ustavnom sudu BiH SDA već je spremila, a i brojni drugi političari i stranke najavili su apelacije povodom spornog zakona.
“Niko ne govori da su sve odluke vezane i za šume i za poljoprivredno zemljište, rijeku Drinu o gradnji hidroelektrana i sve ovo ostalo što se tiče državne imovine veoma važne, a da smo kad je u pitanju Drina, htjeli zauzeti širi front jer ovo nisu male stvari”, mišljenja je Mahmutović.
Šta može Vijeće naroda RS-a?
Pravni savjet SDA je pripremio zahtjev za ocjenu ustavnosti i on se trenutno nalazi kod predsjednika te stranke sve do okončanja procedure.
“Mi smo sad pokrenuli inicijativu zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda. To znači da ćemo u narednom periodu proći proceduru. Kako je Klub Bošnjaka već uradio, prvo će se sastati Kolegij pa sazvati Vijeće naroda koje se mora izjasniti o ovom pitanju. Da bi bio prihvaćen naš zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa trebalo bi da glasa nadpolovična većina u svakom klubu, što se naravno neće dogoditi”, objašnjava Mahmutović.
Nakon toga slijedi pokušaj da se problem riješi u zajedničkoj Komisiji Vijeća naroda i Narodne Skupštine Republike Srpske.
“Opet se neće riješiti i ide na Ustavni sud RS-a, a znamo da on radi protivustavno jer član 52. njegovog Poslovnika je protivustavan i prošli put kad se odlučivalo da li će se uopšte ulaziti u meritum o prihvatljivosti zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, zahtjev je odbačen odmah u startu. Oni su u Poslovniku regulisali da je potrebno pet sudija da glasa za prihvatljivost, a u Ustavu i u Zakonu o Ustavnom sudu RS-a piše da bi to trebala biti dvojica sudija”, istakao je.
Državni Ustavni sud ponovno će morati odlučivati
Kada sve to prođe, ponovit će se situacija od prošlog puta kada je skoro isti zakon usvojen, pa će Zakon o nepokretnoj imovini RS-a bii objavljen u Službenom glasniku RS-a.
Nakon što se zakon objavi, on je na snazi i tek tad se može osporavati pred Ustavnim sudom BiH kroz zahtjev za ocjenu ustavnosti.
“Ustavni sud je definirao šta obuhvata državna imovina, vrlo jasno i precizno. U kontekstu ovog zakona da su to pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javnih vlasti i koje služe za vršenje te vlasti”, istakao je.
Suština je da su vlasti u Republici Srpskoj baš ono što je definirano kao državna imovina ugradili u zakon čiji je sam naziv sporan jer direktno ide protiv odluke državnog Ustavnog suda.
“Sve je to državna imovina. Ono što je važno jeste da ni Ustavni sud ni ovi koji traže ocjenu ustavnosti ovih zakona koji na neki način štite državnu imovinu, niko ne prejudicira rješenje. Jedino na čemu se insistira jeste da se pitanje državne imovine riješi u Parlamentarnoj skupštini BiH, tamo gdje je za to mjesto”, naglasio je.
Jedan od razloga za to je taj što, kada vlasti RS-a govore o “podjeli državne imovine” u omjeru 49-51 posto, takvo nešto uopšte nema uporište u stvarnosti.
“Državna imovina je prije svega pitanje kontinuiteta države i člana 1. Ustava BiH. Nigdje ne piše da RS i FBiH kao entiteti imaju 49 odnosno 51 posto zemlje. Oni vrše vlast na tom procentu terititorije BiH. A imovina se rješava drugim stvarima”, naglašava Mahmutović.
U obrazloženju zahtjeva utvrđivanja povrede vitalnog nacionalnog interesa, bit će navedeno da imovina predstavlja suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost BiH te da su bilo kakva sporadična rješenja napad na suverenitet BiH.
Zbog brojnih procedura osporavanja Zakona o nepokrentoj imovini RS-a, zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona mogao bi u konačnici biti riješen tek sredinom godine.
“Kako je kazala predsjedavajuća Vijeća naroda, ova stvar bi se trebala rješavati 24. januara i neće proći. Nakon toga sigurno nekih 7 dana, odnosno početkom februara će se sastati zajednička komisija. Nakon toga se to upućuje Ustavnom sudu RS-a koji bi se u roku od 30 dana trebao izjasni. Nekad krajem februara ili početkom marta bi trebali imati ovaj zakon u Službenom glasniku RS-a”,
Nakon okončanja te procedure, stiču se uslovi za osporavanje Zakona o neporkretnoj imovini RS-a odnosno za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti državnom Ustavnom sudu.
“Ustavni sud vjeroavatno do maja ili juna neće to razmatrati. Ovo je pitanje koje je riješeno i neće biti potrebno mnogo da se sud priprema za plenarnu sjednicu”, kazao je.
Budući da se o ovakvom pitanju odlučuje na plenarnoj sjednici, sve sudije moraju biti prisutni.
Visoki predstavnik u BiH morat će reagovati prije odluke suda
Do sad se svaki put tražilo i određivanje privremene mjere kojom se zabranjuje primjena zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, što vjerovatno neće biti slučaj.
“Nikad Ustavni sud BiH do sad nije donio takvu mjeru jer je odmah po stupanju na snagu ovakvih zakona koji su zadirali u materiju državne imovine, visoki predstavnik je donosio odluku kojom se taj zakon stavlja van snage do donošenja konačne odluke. Vjerovatno će se uključiti i sad u taj segmet jer je spor mehanizam privremene mjere, a visoki predstavnik reaguje jer je on duboko umiješan u rješavanje pitanja državne imovine. Ovim zakonom se krši i zakon visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom”, smatra Mahmutović.
Razlika u djelovanju entiteta Federacije BiH i Republike Srpske kada je u pitanju državna imovina, jeste što FBiH imovinu ne upisuje kao svoje vlasništvo, već je samo koristi, a RS želi imovinu riješiti zakonski.
Dominantan narativ vlasti u RS-u se nije promijenio
Podsjetimo da je predsjednik RS-a Milorad Dodik na mitingu SNSD-a “Otadžbina zove” održanom 25. oktobra prošle godine, poručio da ukoliko manji bh. entitet poželi napustiti državu, da će na “cipelama odnijeti 49 posto zemlje” tražeći da se na snagu vrati Ustav BiH.
Kazao je tada i da on vjeruje u ideal samostalne RS jer je “nemoguće graditi jedinstvo u BiH”.
Iako pojedini bh. političari vjeruju u “drugačijeg Dodika” nakon potpisivanja sporazma o formiranju vlasti na državnom nivou i pozivanju na razgovor o “onome oko čega se možemo dogovoriti”, Dodik je jučer, nakon sastanka Osmorke i SNSD-a u Doboju, ponovio da vlasti RS-a od imovine neće odustati, a da svakako državna imovina i nije dio tog sporazuma.
Politika stranaka i njihovih lidera koji dolaze iz manjeg bh. entiteta vjerovatno se nikada neće promijeniti. Uvijek će u sve biti ugrađeno umanjivanje značaja države i njeno obezvrjeđivanje koje u konačnici za cilj ima i razgradnju BiH.
Sve češće u javnom prostoru slušamo termin “državna zajednica” jer izmišljene “zajedničke institucije” umjesto onoga što postoji, a to su institucije BiH, više nisu dovoljne za širenje narativa da entiteti imaju obilježja države, a ne zapravo administrativnih zajednica.
Klix
