Odnos prema antifašizmu na Balkanu čisto deklarativan

Zašto i tko se stidi antifašizma u državama regije? Povijesne činjenice se na besraman način prekrajaju, a u pojedinim državama, oni koji su se borili na strani fašista, su postali “dobri momci”, a partizani – oni kojih se treba stidjeti. Ponegdje se antifašističke vrijednosti u potpunosti negiraju, skrivaju kao zmija noge. Koliko su tome pridonijele vladajuće elite od 90-tih do danas?

U Bosni i Hercegovini tokom Drugog Svjetskog rata donesene su glavne antifašističke odluke, no usprkos tome ova država nema Zakon o zabrani upotrebe fašističkih simbola. Sociolozi su jedinstveni u ocjeni kako je sadašnje stanje, u kojem samo rijetki baštine tradiciju antifašizma, posljedica političkih ideologija posljednjih dvadesetak godina. Dženana Karabegović donosi pričuAnimalno preživljavanje bacilo antifašizam u zaborav.

Umjesto baštinjenja antifašističke tradicije, u Srbiji se već skoro dvije decenije njeguje tradicija relativizacije borbe protiv fašizma i revizije istorije. Oni koji su u Drugom svjetskom ratu otvoreno bili kolaboracionisti, danas dobijaju spomenike i priznanja za svoj “antifašistički angažman”, neki su rehabilitirani ili čekaju rehabilitaciju. Iako su sukobljeni u dnevnopolitičkim okršajima, vlast i opozicija su se, čini se, ujedinile po pitanju revizije povijest. Više detalja imaDušan Komarčević u tekstu Političke stranke ujedinjene u reviziji istorije.

Mijenja li se u Hrvatskoj odnos prema antifašizmu? Mišljenja su podijeljena – ali čuju se upozorenja da u Hrvatskoj sada dolazi na naplatu školstvo iz devedesetih godina, kada se djecu krivo učilo, ne samo o razdoblju Drugog svjetskog rata, nego i o mnogim drugim stvarima. Koje su vrijednosti antifašizma danas – pitaju se sugovornici Enisa Zebića u priči Desnica raste dok antifašizam tapka na mjestu.

Antifašizam je u Crnoj Gori čvrsto utemeljen i, osim sporadičnih slučajeva, ne dovodi se u pitanje. To, međutim, ne znači da nije bilo pokušaja relativizacije istorijskih uloga političkih i vojnih pokreta tokom Drugog svjetskog rata preko kog se pojam antifašizma neizbježno prelama. Pojedinosti ima Esad Krcić u priči Relativizacija ili idealizacija antifašizma.

Najmlađa država u regiji s ponosom ističe da je tokom drugog svjetskog rata, Kosovo uspjelo spasiti sve Židove, pa čak i ponuditi utočište za tisuće drugih koji su bježali preko Kosova do Albanije. Pročitajte tekst Amre Zejneli Narod ih nikada neće zaboraviti: Priča o Jevrejima na Kosovu.

 


Mirjana Rakela

[email protected]

Od 1995. godine stalni je član redakcije na Radiju Slobodna Europa u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. godine za izvještavanje o ljudskim pravima, demokraciji i razvoju koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

RSE

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close