Nekažnjeno uništavanje obilježja države BiH

NACIONALNI SPOMENICI U ratu su ih rušili i palili, u miru će ih dokrajčiti nebriga i nepoštivanje zakona

Krivičnim zakonom FBiH utvrđena je kazna zatvora do pet godina za onoga ko bez dozvole nadležnog organa na zaštićenom nacionalnom spomeniku kulture izvrši konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove, pa usljed toga spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika. U RS je za isto djelo predviđena kazna do osam godina zatvora.

Vila Zahumka

Iako je na sceni stalno uništavanje pojedinih nacionalnih spomenika u BiH, ugroženih nelegalnom gradnjm, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem i sličnim destrukcijama, iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH potvrdili su nam da nemaju saznanja da je neko do sada kažnjen za takva krivična djela.

MOSTAR: Moderni „zahvati“ na vili iz austrougarskog perioda

Tako su nedavno na Vili Zahumki, jednom od najznačajnijih objekata austrougarske arhitekture iz 1905. godine u Mostaru, koja se nalazi na listi peticije Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, mimo saglasnosti nadležnih organa postavljeni bijeli aluminijski prozori, čime je bitno narušena njena autentičnost.

STOLAC: Nezakonita izgradnja u Starom gradu

– Ukoliko nadležna inspekcijska služba utvrdi tačnost iznesenih navoda u ovom slučaju, dužna je radove obustaviti i pokrenuti zakonom propisani postupak protiv izvršitelja nezakonitog postupka – kažu u Komisiji.

Sličan slučaj desio se 29. aprila i u Starom gradu u Stocu, gdje su nezakonito i mimo saglasnosti nadležnih organa postavljena postolja za križeve.

BLAGAJ: Narušavanje izgleda zaštićene cjeline

Nadalje, u unutrašnjosti Fethija džamije u Bihaću u maju 2003. godine ustanovljeno je da je objekt direktno ugrožen radovima koje izvodi vlasnik objekta bez odobrenja nadležnog ministarstva i bez nadzora nadležne službe zaštite. Utvrđeno je da je porušen mahfil s pristupnim stepeništem, koje je bilo izvedeno od drvenih elemenata, i urađeno je betonsko stepenište. Nakon što je Komisija poduzela zakonom predviđene mjere, naloženo je vraćanje u izvorno stanje.

BIHAĆ: Fethija džamija ugrožena novim radovima

– Također, unutar zaštićenog arheološkog područja Ripač u Bihaću vrši se nezakonita izgradnja objekata. U Banjoj Luci se u blizini nacionalnog spomenika Šeranića kuća gradi hotel. Isto tako, u Banjoj Luci je, suprotno mjerama zaštite, izgrađen potpuno novi objekt Gazanferija džamije – navode iz Komisije.

Obaveza održavanja

Ističu i primjer rušenja Opijačeve kuće unutar zaštićene cjeline kompleksa Ada u Stocu, na čijem je mjestu izgrađen novi objekt čiji oblik i obrada narušavaju zaštićenu cjelinu.

USTIKOLINA: Uništeni fragmenti

Inače, odluke o proglašenju nekog kulturnog dobra nacionalnim spomenikom donose se na osnovu Aneksa 8 Dejtonskog ustava i kriterija, a za njihovo provođenje nadležne su entitetske i vlasti u Brčko Distriktu, koje su dužne osigurati sve tehničke, administrativne, pravne, finansijske i druge uvjete za provedbu tih odluka.

– Komisija ne razmatra imovinske i političke kriterije, što znači da, bez obzira na to ko je vlasnik, korisnik ili upravitelj dobra, mjere njegove zaštite i način vrednovanja ostaju neizmijenjeni, kao i obaveze entitetske vlade i nadležnih službi. Za izdavanje odobrenja za intervencije na nacionalnim spomenicima nadležna su entitetska ministarstva, a sve intervencije moraju biti u skladu s mjerama zaštite koje su propisane odlukom Komisije. Također, vlasnik nacionalnog spomenika ima obavezu njegovog održavanja – ističu iz Komisije.

POŽARNICA: Neodgovarajuća projektna dokumentacija

Napominju i da provedba Aneksa 8 nije potpuna zbog slabosti zakonskog i institucionalnog okvira, a posebno njegove neefikasnosti u segmentu inspekcijskog nadzora. Osim toga, Komisija smatra velikim nedostatkom nepostojanje inspektora nadležnog isključivo za kulturno naslijeđe, jer inspekcijski nadzor nad kulturno-historijskim naslijeđem, kao i nadzor nad svim ostalim intervencijama u prostoru, vrši urbanističko-građevinski inspektor.

Nebriga vlasti

Historičar i arheolog prof. dr. Enver Imamović upozorava da je historijsko i kulturno naslijeđe u svakoj uređenoj državi i zajednici jedna od glavnih briga, no u BiH to nije slučaj.

– Zvanična državna tijela ne poklanjaju dovoljno pažnje, pa ni finansijske, da se očuva ovo naslijeđe. Upravo oni koji su na pozicijama i koji provode zakone, a zakonima je u ovoj oblasti sve riješeno, to opstruiraju iz razloga koji je svima poznat, a to je pokušaj da se satare identitet BiH. Na taj način oni zloupotrebljavaju svoje pozicije i tako se namjerno uništavaju osnovna obilježja države BiH. Kako god se u ratu rušilo i palilo naslijeđe tako se ono sada u miru uništava neprovođenjem postojeće zakonske regulative – kaže prof. dr. Imamović.

Ističe kako je frapantno da se bagerima uništava naslijeđe, a da niko ne poduzima zakonske mjere da se to spriječi i sankcionira.

– Mi imamo Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika, kao i svu potrebnu zakonsku regulativu, ali se ona ne poštuje. Kad neko razbije prozor na džamiji ili crkvi, to nije terorizam, a trebao bi biti, jer su takva djela suprotna postojećoj zakonskoj regulativi – dodaje profesor Imamović.

13 godina postoji Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

789 donesenih odluka o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenikom BiH

Prijave Agenciji za borbu protiv korupcije 

Iz Komisije ističu kako su u slučajevima kršenja njihovih odluka podnijeli prijave Agenciji za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.

– U slučaju da se utvrdi da je neki nacionalni spomenik ugrožen nezakonitom gradnjom ili nestručnom intervencijom, Komisija obavještava nadležne inspekcijske organe u FBiH i RS. Ako se, pak, utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništenja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod nadležnog tužilaštva u cilju utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinilaca – navode iz Komisije.

Međutim, nema informacija da je u ovakvim slučajevima ikada ikome izrečena presuda.

10  primjera 

1. Arheološko područje – helenistički grad Daorson u Ošanićima kod Stoca – ugrožen zbog neodržavanja, nezakonitog korištenja metalnih detektora, iskopavanja i uklanjanja predmeta arheološkog naslijeđa, uništavanja kiklopskih zidova grafitima.

2. Turhan Emin begova džamija u Ustikolini – njeni fragmenti koji su nakon rušenja džamije sačuvani „in situ“ i 1996. godine snimljeni radi ponovne ugradnje u objekt koji se trebao rekonstruirati, uništio je SFOR, odnosno izdrobio i ugradio u betonski most. Komisija je pokrenula krivični postupak koji je negativno riješen.

3. Arheološko područje Tašlihan, općina Stari Grad Sarajevo – izgradnja garaže na prostoru nacionalnog spomenika.

4. Tvrđava u Kozarcu, Prijedor – unutar zaštićenog područja vrši se nezakonita izgradnja objekata.

5. Premještanje stećaka iz prostora oko Crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Ljubinju na prostor oko nove pravoslavne crkve Rođenja Gospoda Isusa Hrista u Ljubinju.

6. Graditeljska cjelina – Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici, općina Tuzla – dosadašnji radovi na rehabilitaciji objekta izvedeni su bez odgovarajuće projektne dokumentacije i provedenih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i smjernica.

7. Resulbegovića kuća u Trebinju  – betoniranje ploče i izgradnja sportskih terena na prostoru zaštićenog spomenika.

8. Historijsko područje Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški – ugrožena poduzimanjem neadekvatnih mjera zaštite – čišćenja stećaka hemijskim sredstvima i pjeskarenjem.

9. Historijsko gradsko područje Počitelj, općina Čapljina – nova gradnja izvedena u suprotnosti s mjerama zaštite na prostoru Pašine tabije.

10. Historijsko jezgro Blagaja – izgradnja novih objekata koji narušavaju zaštićenu cjelinu.

Autor: M. HODŽIĆ – avaz.ba