OVA GODINA neće biti superizborna samo u Hrvatskoj – na izbore će se izaći u četrdesetak država širom svijeta. Oko dvije milijarde birača iskoristit će svoja prava u Europskoj uniji, SAD-u, Rusiji, Indiji i brojnim drugim zemljama. Vjerojatno i u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je krajnji rok za parlamentarne izbore siječanj 2025., no očekuju se ove godine.
Analitičari širom svijeta već su počeli s prognozama kako će izborni ciklus utjecati na globalnu politiku. Predviđanja su pomalo dramatična – očekuju uzlet desnice u Europskoj uniji, moguću pobjedu Donalda Trumpa u SAD-u te sigurnim ocjenjuju reizbor Vladimira Putina u Rusiji. Indija je također zanimljiva za analizu – očekuje se pobjeda dosadašnjeg premijera Narendre Modija i njegove hinduističke stranke Bharatiya Janata (BJP). koja provodi oštru nacionalističku politiku, čemu se protive muslimani koji žive u toj zemlji.
Ostanak Putina i dolazak Trumpa imali bi dramatične posljedice
Ipak, ostanak Vladimira Putina, koji se smatra neupitnim, te mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću imali bi veliku geopolitičku težinu. Osjetili bi ih ponajprije Ukrajinci, ali i europski saveznici Kijeva.
“Izbori se održavaju i u onim zemljama čija bi promjena vanjske politike mogla značiti određene regionalne krize te se ocjenjuje kako bi predstojeći “svjetski izbori” mogli promijeniti geopolitičku sliku svijeta”, kaže za Index dr. Vlatko Cvrtila, stručnjak za vanjsku politiku sa sveučilišta Vern.
“Možemo govoriti o nekim izborima čiji je ishod neizvjestan i o drugima, gdje se ishod već zna i rezultate se može komentirati, te o nekim globalnim tendencijama. Najvažniji su američki izbori, gdje bi pobjeda Donalda Trumpa utjecala na globalnu politiku”, smatra dr. Branko Caratan, vanjskopolitički analitičar, umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti i bivši diplomat.
Danas su izbori na Tajvanu. Mogli bi odrediti budućnost svijeta
Prvi ovogodišnji izbori već su održani – u Bangladešu – dok se u siječnju očekuju još na Tajvanu i u maloj otočnoj državici Tuvalu. Parlamentarni i predsjednički izbori na Tajvanu održavaju se danas i analitičari ih ocjenjuju vrlo važnim zbog odnosa Tajvana, Kine i SAD-a.
“Na tajvanskim izborima suprotstavljaju se dvije političke opcije – jedna je za nezavisnost Tajvana, dok je druga za racionalniju politiku prema Kini kako bi se izbjegavale eskalacije. Tu drugu opciju, Kuomintang, optužuju za približavanje Kini koje bi ugrozilo savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pobijedi li stranka koja je naglašeno za neovisnost, eskalacija u odnosima s Kinom će se nastaviti, pa i pojačati. Eskalacija oko Tajvana odgovara Washingtonu jer mu je to jedan način odvraćanja Kine i u tom strateškom odnosu vrlo je važna točka”, objašnjava dr. Cvrtila.
“Došlo bi do vrlo zaoštrene situacije pobijede li pobornici neovisnosti Tajvana”, slaže se i dr. Branko Caratan pa kaže: “Pobjeda Kuomintanga značila bi posve drugačiju situaciju.”
Rusija, Europski parlament…
U veljači će se na birališta u Azerbejdžanu, Pakistanu, Salvadoru, Indoneziji, Senegalu i Bjelorusiji. Izborni dan u ožujku određen je u Iranu, Portugalu i Rusiji. Indija će birati u travnju i svibnju, a Južna Koreja 10. travnja.
Na ruskim predsjedničkim izborima, koji se održavaju od 15. do 17. ožujka, kažu analitičari, ne bi trebalo biti iznenađenja. “Neće biti nikakvih iznenađenja, Vladimir Putin pobjeđuje”, ističe Vlatko Cvrtila.
Profesor Branko Caratan također naglašava: “Ishod izbora u Rusiji je jasan. Putin kontrolira sve i ima podršku jednog dijela Rusa, koji imaju nacionalistički pristup politici. Pobjeda Putina sasvim je sigurna.”
U svibnju će se još održati izbori u Panami i Dominikanskoj Republici. Lipanj donosi izbore Meksiku, Belgiji i Mongoliji te izbore za Europski parlament. Europski izbori održat će se između 6. i 9. lipnja, a u Hrvatskoj u nedjelju, 9. lipnja. Na izborima za Europski parlament mogla bi, kažu analitičari, profitirati desnica.
“Ako pogledamo za što se zalažu desne političke platforme, vidjet ćemo kako su u prvom planu antiimigracijske politike. U dijelu europskih država moglo bi doći do promjene politike prema imigrantima, što će utjecati i na promjenu stajališta cijele Europske unije. Osim toga, moglo bi doći do promjena stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu jer su desne platforme bliže, uvjetno rečeno, ruskoj strani, odnosno povlačenju EU iz tog rata. To bi izazvalo geopolitičke promjene i imalo posljedice na položaj EU”, komentira dr. Cvrtila.
Imigracija jača europsku desnicu
“Imigracija u Europi jača ekstremnu desnicu. To je neminovno. Evo primjera iz Švedske: kad sam bio veleposlanik u toj zemlji, početkom 2000-ih, stranka švedskih demokrata bila je potpuno marginalna i imala je 3000 članova. Danas su drugi po snazi u zemlji, s članovima nacionalnog i europskog parlamenta. Neki izbori su već pokazali kako će Europa imati “šarenu” vlast, a to će pokazati i izbori za Europski parlament”, dodaje dr. Branko Caratan.
Uspon krajnje desnice na izborima za Europski parlament ipak neće ugroziti stranke desnog centra i vodeću Europsku pučku stranku (EPP) koja ih okuplja, drži analitičar Cvrtila: “Nisam siguran da bi krajnja desnica mogla dobiti više ili jednako na razini Europskog parlamenta od EPP-a. Desni pokreti su dosta raznorodni, dok EPP ima strukturu i koheziju jaču od desnih stranaka. Nisam siguran da će doći do takvog preokreta, ali siguran sam da će ojačati desnica i da će unutar EP-a nametati svoje ideje i politike. Treba vidjeti kako će se EU nositi s tim desnim izazovima, no vanjsku politiku EU kreiraju države članice.”
Odnos prema Ukrajini najvažnija je tema europske politike.
Ova godina je ključna za Ukrajinu
“Ova godina je ključna za odnos prema Ukrajini. Prošlogodišnja vojna ofenziva nije uspjela i sada se ističe da je došlo do zamora i da treba pronaći novu politiku. Izgleda da je manjak podrške u tome što EU ne može snažnije vojno podržati Ukrajinu te će vršiti pritisak da dođe do mirovnih pregovora. Talijanski ministar obrane već je počeo govoriti o tome kako Ukrajinci trebaju početi tražiti mirno rješenje”, podsjeća Cvrtila.
Izbori u nekim zemljama Europske unije, poput Slovačke, također mogu izazvati velike promjene. “Kad vidimo što se dogodilo u Poljskoj, koja podržava Ukrajinu, ali ima problema oko uvoza ukrajinskog žita, što bi se moglo pretvoriti u širi protest i uskraćivanje podrške novoj vladi, onda bi i drugi izbori u državama EU mogli imati utjecaja na odnose unutar Europe”, dodaje Vlatko Cvrtila.
Izbori u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, Indiji, koji će se protegnuti kroz travanj i svibanj, također su važni za globalnu politiku.
“Sadašnji premijer Modi je nacionalist koji ima povijest sukoba s muslimanskom manjinom, koja je ogromna, oko tristo milijuna ljudi. Moglo bi se stoga dogoditi da dođe do prijepora unutar Indije, što bi spriječilo opciju da ta zemlja postane zamjena za Kinu u sklopu globalnog svjetskog ekonomskog poretka, pri čemu bi se u nju preselila proizvodnja. Naravno, ne preko noći, ali novi sukobi unutar Indije ili teroristički napadi predstavljali bi novi izazov za tu opciju”, napominje dr. Cvrtila.
Izbori u susjednom Pakistanu – koji je u oštrom sukobu s Indijom posljednjih desetljeća – mogli bi taj dio svijeta učiniti još nesigurnijim. “Sadašnja pakistanska vlada ima neprijateljski odnos prema Indiji, ali i drugim susjedima. Prema Afganistanu su također zaoštrili odnose i protjeruju iz zemlje skupine Afganistanaca koje su ekstremne i predviđa se kako će se to i nastaviti”, smatra dr. Cvrtila.
Najvažniji izbori za cijeli svijet
U srpnju su zakazani izbori u Ruandi. Jesenski nastavak izbornog ciklusa započinje 6. listopada u Litvi te se nastavlja u Mozambiku i Urugvaju. Najvažnijim na globalnoj političkoj sceni čine se svakako američki predsjednički izbori 5. studenog.
“Imamo dvije opcije, Bidenovu i Trumpovu. Biden se mora nositi s ratovima u Ukrajini i Izraelu te krizom u odnosima s Kinom. To je natjecanje koje uvijek može eskalirati”, kaže dr. Cvrtila i nastavlja: “Vrati li se na vlast Donald Trump, teško je odrediti njegove poteze. Njegov povratak mogao bi biti loša vijest za Ukrajinu jer već sada vidimo raspoloženje republikanaca prema tom ratu. Na Bliskom istoku sigurno će podržavati Izrael i sigurno neće trčati naokolo i smirivati situaciju poput sadašnjeg američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena. To bi moglo značiti eskalaciju sukoba ne samo s važnim državama na Bliskom istoku nego i šire. Što se tiče Tajvana, Trump tu ne pokazuje nikakav interes.”
S time se slaže i dr. Caratan: “Trump bi imao dobre odnose s Vladimirom Putinom i to bi imalo utjecaja na rat u Ukrajini. Podrška Ukrajini bila bi ostavljena zemljama EU i Velikoj Britaniji, što bi uvelike utjecalo na ishod rata. EU je ionako samo slijedila američku politiku. Osim toga, pobjeda Donalda Trumpa zaoštrila bi odnose s Kinom.”
U prosincu će se još održati izbori u Gani. Izborni datum još nije određen za izlazak na birališta u Alžiru, Hrvatskoj, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Solomonskim otocima, Šri Lanki, Južnom Sudanu, Južnoj Africi, Venezueli i Tunisu.
Pred svijetom su goleme promjene
Analitičari upozoravaju na važnost izbora u Venezueli te na izbore koji će se najvjerojatnije održati u Ujedinjenom Kraljevstvu. “Ujedinjeno Kraljevstvo je bitno zbog podrške Ukrajini koja potječe iz povijesnog rivalstva prema Rusiji. Nije neobično što je London stao na stranu Ukrajine i vrši pritisak na EU da pomažu barem na jednakoj razini. Tu politiku će nastaviti bez obzira na to tko pobijedi na izborima”, ističe dr. Cvrtila.
Promjene u Venezueli – zemlji koja je najveći izvoznik nafte u toj regiji – također su moguće. “SAD podržava opoziciju u Venezueli, dok je sadašnja garnitura na vlast antiamerička. Venezuela je jedno od duboko podijeljenih društava u Južnoj Americi, poput Brazila i Argentine, i u njoj bi moglo doći do značajnih lomova. Ako pobijedi proamerička opozicija, venecuelanska nafta opet će krenuti u rafinerije u Teksasu”, objašnjava Cvrtila.
Pred svijetom su, očito, promjene koje izaberu dvije milijarde birača.
“Izbori u svijetu vrlo su značajni za globalnu politiku. Nesreća globalne politike je velika polarizacija iako moramo naglasiti kako postoji velik broj zemalja koje su nekad bile nesvrstane, a danas su izvan konfrontacije Washingtona i Moskve i njihovih saveznika”, zaključuje dr. Branko Caratan.
Piše: Dubravko Grakalić
Index.hr
