Može li BiH uskočiti na gladno rusko prehrambeno tržište?

Geopolitičke napetosti obilježile su sedmicu koja je za nama. Sukob Zapada sa Rusijom oko Ukrajine došao je na granicu na kojoj nastaju ozbljne posljedice za globalnu ekonomiju.

Piše: Borivoje Simić
Indikator.ba

Nakon sankcija za pojedine ličnosti, bankovne račune i sl. ušlo se u ozbiljan rat sankcijama koje će, sasvim izvjesno, ostaviti traga na ekonomije širom svijeta, pa i one poput naše koja “niti je luk jela niti ga mirisala”.
Zaoštravanje je počelo sa evropskim sankcijama za pet ruskih banaka, među kojima je i Sberbanka, inače banka koja je sa dva odvojena društva prisutna u oba bh. entiteta.
Ova banka je dobila tako žig koji potencijalno može stvoriti problem, ali radi njenih klijenata i partnera treba naglasiti da novonastala situacija praktički ne donosi implikacije za ovu banku u BiH. Centrala za dvije bh. Sberbanke je u Beču, a ona nije pod sankcijama, te straha za operacije banaka-kćeri u BiH koje su dobro kapitalizirane, solventne i likviidne, ne treba biti.
Opasnost koja je svo vrijeme visila and sukobom u Ukrajini o sankcijama koja će udariti na čvrsto povezane ekonomije Zapada i Rusije ovih dana je postala realnost ruskim sankcijama na poljoprivredne proizvode iz EU, SAD, Australije, Kanade i Norveške.
Vjerovatno se na tome neće stati, jer kad krene “utuk na utuk” onda je teško predvidjeti dokle će se daleko u ratu sankcijama stići.
No, jedno je jasno, ova odluka imat će uticaja na krhki ekonomski oporavak od recesije, pogotovo EU i njenih ekonomija za koje je i BiH “pupčanom vrpcom” vezana. Na to je upozorio i predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi, kazavši kako zbivanja oko Ukrajine i sukob u Iraku predstavljaju prijetnju za ekonomiju eurozone, te će usporiti oporavak iz recesije.
Kako to obično biva u ovakvim slučajevima “kad se jednome smrkne, drugome svane”, te mnogi već vide šansu da uskoče na rusko tržšte koje će biti gladno prehrambenih proizvoda narednih godinu dana.
Gubitnici su prvenstveno Njemačka i SAD koji su najveći izvoznici prehrambenih proizvoda u Rusiju, dok se na drugoj strani otvara prostor za zemlje“trećeg svijeta” kao što su Brazil, Argentina, Turska, ali šansu sigurno vide i dijelovi Balkana, među kojima Srbija zbog ugovora o slobodnoj trgovini sa Rusijom ali i tradicionalnih veza ovih zemalja. Srbija, prema medijskim izvještajima, već računa da će na embargu profiitirati 100 miliona dolara.
Nismo ni mi bez šanse, iako stvari na teorijskom nivou izgledaju mnogo bolje nego u praksi.
Problemi bh. izvoza u Rusiiju postoje odranije, ali treba reći i da smo imali nekih rezultata, prije svega u izvozu voća i povrća.
Problem su osim nepostojanja slobodne trgovine skupi transportni troškovi mada kada se kompanije udruže kao što je to u slučaju izvoza u zemlje Zaliva, ovaj faktor može biti ublažen.
Glavni problemi u vezi s izvozom u Rusiju su količina, rokovi, cijene, a problem je i nedostatak velikih kompanija koje bi svojim kapacitetom mogle pratiti izvozne poslovne operacije za veliko tržište kakvo je rusko. Jer, Rusija godišnje uveze voća i povrća za oko 6 milijardi eura.
Ipak, trebalo bi razmišljati i o povezivanju bh i srbijanskih kompanija, a to je naravno nešto što zahtijeva rad na duži rok.
Predsjednik Uprave Perutnine Ptuj kazao je kako ova grupacija može iskoristiiti naklonjenost Rusije Srbiji i BiH i iz svojih pogona u ovim dvjema zemljama plasirati svoje proizvode u Rusiju. Mogućosti izvoza piletine i proizvoda od pilećeg mesa, kojih je Rusija veliki uvoznik, svakako postoji.
Privrednici bi u svakom slučaju trebali razmotriti mogućnost “uskakanja” na rusko tržište, u kojem se otvara “rupa” od nekoliko milijardi dolara koju treba popuniti, pa i poraditi na uklanjanju nekih od prepreka koje na putu izvoza trenutno postoje.
No, reakcija bi morala biti brza, jer će embargo natjerati ruske trgovce da brzo potraže nove dobavljače.