Može li BiH inovativnim rješenjima smanjiti troškove javne uprave?
Nekoliko milijardi maraka se svake godine troši na javnu administraciju u BiH. Iako vlast na svim razinama najavljuje reformu javne uprave, koja je predviđena i Reformskom agendom, još uvijek nije jasno kako će to biti urađeno.
Premijer FBiH Fadil Novalić je već najavio da otpuštanja radnika neće biti, ali da budući da je na snazi moratorij na nova zapošljavanja, neće biti ni novog zapošljavanja.
Sa druge strane Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini, u svojoj nedavnoj izjavi upućenoj medijima koja se odnosi na Reformsku agendu rekao da se sektor javne uprave mora smanjiti.
”Javni sektor je i više nego preskup za zemlju veličine Bosne i Hercegovine i to ne samo zbog složenih daytonskih struktura na više razina. Ovo je također i posljedica decenija političkog kronizma. Ozbiljna reforma javne uprave će također i povećati povjerenje investitora a nadamo se i potaknuti domaće banke da ponovno počnu plasirati sredstva kroz zajmove u značajnijoj mjeri”, naveo je on.
U Reformskoj agendi, koju su prihvatile vlasti BiH, navodi se da će biti utvrđen ukupan fond plaća i svih tekućih rashoda na svim razinima vlasti, koji se neće moći povećavati bez obzira na rast poreskih prihoda.
Istaknuto je također da će smanjenje rashoda najvećim dijelom biti rezultat provođenja reformi javne uprave, uključujući stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plaća u javnom sektoru te mirovinske i reforme socijalne zaštite, kao i od transparentnijeg prioritetnijeg planiranja i provođenja javnih investicija.
Entiteti, kantoni i Brčko Distrikt će morati unaprijediti fiskalne kontrole i financijsko upravljanja kroz donošenje novih zakona o fiskalnoj odgovornosti (u RS-u) i financijskoj kontroli i upravljanju (u FBiH) i vlasti na svim razinama će usvojiti nove razvojne strategije javne unutarnje financijske kontrole.
Sa druge strane u cilju reforme javne uprave i smanjenja troškova, Srbija je prije par mjeseci usvojila Zakon kojim se predviđa otpuštanje radnika iz javne uprave. Resorna ministarica u srbijanskoj Vladi je nedavno iznijela podatak da je oko 9.000 ljudi indentificirano kao višak u javnom sektoru te najavila da bi otpuštanja trebala biti provedena do kraja ove godine.
Kako domaće vlasti namjeravju refome provoditi bez otpuštanja radnika ostaje da se vidi.
RJEŠENJE KOJE JE IMPRESIONIRALO STRUČNJAKE SVJETSKE BANKE
Ipak, kako su novim inovativnim rješenjima neke vlade uspjele nemoguće pokazuje primjer Ontarija, jedne od najmnogoljudinijih pokrajina Kanade, koji je impresionirao stručnjake Svjetske banke toliko da su poslali svoje ljude da odu i pogledaju kako sustav funkcionira na licu mjesta.
Njihova tajna je bila inovativno rješenje posuđeno iz privatnog sektora. Oni su se, priznali su, ravnali potezima poslovnog sektora kada dođe u krizu. Objedinili su odjele koji su radili računovodstvo,procjene, planiranje, IT sektor i sve ostale aktivnosti koje su dio dio tzv. back-office aktivnosti u jedno tijelo.
Naime, kasnih 90-tih suočavajući se sa krizom, vlada Ontarija, je imala težak zadatak da smanji trećinu poračuna za administraciju za jednu godinu. Drugim riječima administracija je morala raditi više posla za manje para. Ovim rješenjem, tijekom sljedećih deset godina, Vlada je uspjela uštedjeti 43 millijuna kanadskih dolara u direktnim troškovima i 227 millijuna dolara kroz povećanje efikasnosti.
Logika dijeljenih korporativnih servisa je jednostavna. U biti, ideja je bila da ujedine pružatelji usluga kao što je financijski menadžment, nabavke, IT, upravljanje ljudskim resursima i sl. pod jedno tijelo.
Dok se ova ideja već dugo koristi u privatnom sektoru, tehnološki napredak ga je učinio dovoljno laganim da bude usvojen i javnom sektoru.
OBJEDINILI SLUŽBE JAVNE UPRAVE
Zanimljivo je da ne samo da su srezali troškove nego su ovim potezom uspjeli povećati efikasnost i kvalitetu usluge. Na primjer, kada građanin mora ispunit neke formulare, oni su sada kraći, standardizirani i polja za koje ste u nekim prethodnim prijavama unosili podatke automatski se popune.
Uspjeh njihovog provotnog napora motivirao je studiju kako to može biti preneseno dalje od tradicionalnih administrativnih aktivnosti neke organizacije/ državne institucije. Sada se sve od proračunskih predviđanja, zbrinjavanja otpada i administacije za poslovne troškove radi jedno tijelo.
Dakle, ako ima toliko pozitivnih strana ovog modela, pitanje je zašto nije usvojen u više zemalja? Jedan od razloga je, smatraju stručnjaci Svjetske banke, što u javnom sektoru, ministarstva često izolirana u svojoj organizaciji i može biti vrlo teško spojiti procese i sustave, koji zahtijeva organizacijske promjene (neki ministri su vrlo vezan za njihovo osoblje i proračune).
Vlada Singapura, koja pored Ontarija također primjenuje model dijeljenih servisa, primjerice, prepoznala je to kao glavnu prepreku za provedbu ove reforme. Kako bi napravili pomak u institucionalnoj kulturi, morali su uvjeriti osoblje u ovaj koncept i sagledati javne usluge iz potpuno drugačijeg kuta.
Kako bi sve ovo dogodilo, istaknuto je, da je potrebna i politička volja koja će osigurati provedbu ovih procesa.
D.Kozina
Akta.ba
