Mladi inovatori iz BiH žele mijenjati svijet

“Biznisi koji mijenjaju svijet su oni biznisi koji, prodajući svoj proizvod ili uslugu, žele učiniti svijet boljim”, kaže za Buku Keith Ippel, osnivač Univerziteta za preduzetnike Spring iz Kanade, koji je nedavno boravio u Bosni i Hercegovini, u sklopu programa podrške preduzetnicima Swiss Entrepreneurship Program.

Cilj njegove posjete bio je da pomogne domaćim startup organizacijama da razviju svoje programe podrške mladim preduzetnicima.

Objašnjavajući za naš portal na koji način biznisi mogu donijeti pozitivne promjene u svojoj lokalnoj zajednici ili u širem društvu, Ippel kaže da se to može postići kroz sam proizvod ili uslugu. On navodi primjere biznisa koji se bave reciklažom ili kompanija koje izrađuju opremu za osobe sa invaliditetom, ali dodaje da se to može postići i načinom na koji biznis posluje, kao što je kafić koji pruža mogućnost zapošljavanja i prihode određenoj ciljnoj populaciji, ili kompanija koja izrađuje kompjuterske programe i koja donira u zajednicu svoje vrijeme i profit.

“Ljudi pokreću poslove zbog problema koje iskuse ili vide, te zbog vrijednosti koje nose u sebi. Mi biramo da radimo sa preduzetnicima koji se fokusiraju na rješavanje nekih od najvećih svjetskih izazova, i na taj način zajedno ćemo doprinijeti pozitivnim promjenama u svim aspektima našeg života i društva”, kaže Ippel, govoreći o biznisima koje on svojim radom pomaže.

U Bosni i Herzegovini, Ippel je posjetio nekoliko organizacija koje pružaju podršku preduzetnicima, među kojima su START iz Banjaluke, Mozaik, Networks i Hub387 iz Sarajeva i druge. Tu je imao priliku upoznati mnogo mladih i inovativnih preduzetnika koji svojim radom žele doprinijeti pozitivnim promjenama u bh. društvu.

Na pitanje da li postoji univerzalni savjet za ljude koji žele pokrenuti svoj biznis, bez obzira da li žive u BiH ili Kanadi, Ippel kaže da postoji nekoliko univerzalnih istina:  ”Prvo, morate imati jak razlog za pokretanje biznisa. Ta strast će vas nositi kroz dobra i kroz loša vremena. Drugo, uvijek se fokusirajte na rješavanje problema koje vaš klijent ima. Treće je da izgradite što jaču zajednicu klijenata i partnera u svojoj lokalnoj sredini. Ovi ljudi se mogu identifikovati sa problemom koji vi nastojite riješiti i imaju interes i želju da vi u tome uspijete.”

Kada je izazova mnogo, pokretanje biznisa nije rizično kao što se čini

Komentarišući lošu ekonomsku i političku situaciju i uslove za pokretanje biznisa u BiH, on kaže da preduzetnici vide te izazove, ali da vide i prilike koje su vrijedne rizika. “Kada je mnogo izazova, onda je lakše uvidjeti da pokretanje posla i nije tako rizično kao što neki misle. Na taj način preduzetnici preuzimaju sudbinu u svoje ruke. “

Mlada bh. preduzetnica koja je zasigurno preuzela sudbinu u svoje ruke je i Nađa Zubčević iz Sarajeva, koja je magistrirala na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Ona je osmislila patent za“Antibakterijski podmetač za WC daske”, za koji sada traži firmu koja bi mogla da ga proizvodi. “Antibakterijska daska (podmetač) za wc-šolju ima za cilj da poboljša stanje higijene u javnim toaletima, jer ima sposobnost da uništava bakterije 99.8% i može da traje izmežu 5-10 godina”, objašnjava Nađa Zubčević za naš portal. Dodaje da je podmetač idealan za mjesta na kojima je velika frekvencija ljudi – kafići, hoteli, tržni centri, fakulteti, javni toaleti, klinike, bolnice i slično.

“Već smo pričali sa nekolicinom investitora, ali sami dogovori i eventualni ugovori koji bi se potpisivali se mogu ostvariti tek nakon što registrujemo firmu. Samim tim, među budućim glavnim koracima jesu registracija firme i dovršavanje našeg biznis modela i biznis plana. Tu je ključno istraživanje tržista i konkurenecije, kao i definisanje toga na koji način planiramo da prodajemo naš proizvod. Sada nastojimo da nađemo najjednostavniji i najisplativiji način proizvodnje našeg proizvoda, kao i da pustimo jednu seriju proizvoda da vidimo kako će ljudi da reaguju na njega, te ćemo na taj način znati da li imamo pravi proizvod u našim rukama. U toku svih ovih procesa, vrlo je bitna edukacija kroz koju u zadnjih 10 mjeseci prolazim zajedno sa svojim timom, a koju nam pružaju Fondacija Mozaik, Centar za promociju civilnog društva i BusinessAcademy od koje sam dobila stipendiju upravo kako bi realizovala svoje planove i stekla zvanje o preduzetništvu.”

Nađa i njen tim imaju velike ambicije i planove za budućnost. Namjera im je da kreiraju “Laboratoriju ideja” u kojoj bi mogli da razvijaju različite proizvode na bazi svog prvobitnog proizvoda “Antibakterijske daske (podmetača) za wc-šolju”. To će, kažu, zahtijevati dodatni napor, ali vjeruju da je trudom i radom sve moguće osvariti. Smatraju da njihova ideja ima globalni potencijal i da činjenica da djeluju iz BiH ne predstavlja nikakvu prepreku. Dodatni podstrek za takvo razmišljanje dobili su kada su strani mediji počeli izvještavati o njihovom patentu. Japanski, ruski i turski portali objavili su tekstove o ovim mladim inovatorima i njihovom proizvodu.

Mladi ljudi nisu letargični, već im treba podrška da pokažu šta sve mogu

Nađa smatra da svako može slijediti njen primjer i podstiče mlade da se odvaže i krenu u realizaciju svojih ideja. “Nije gubitnik onaj koji nije uspio nakon par pokušaja, nego onaj ko nije nikada ni pokušao. Bez obzira da li neka vaša ideja uspije ili ‘propadne’, sve je jedna škola iz koje svakako naučite nešto novo što će vam pomoći u budućnosti da ne pravite iste greške.”

U zemlji u kojoj su mladi većinom demoralisani zbog loše ekonomske i političke situacije, ključ uspjeha Nađa vidi u spremnosti da se konstantno uči i saznaju nove stvari, kao i u želji da se uradi nešto pozitivno, ne samo za svoju lokalnu zajednicu, nego i šire. “Najveću podršku upravo imam od svog tima sa kojim sam i krenula sa ovom idejom i jednostavno želimo da pokažemo da mladi ljudi nisu letargični i pasivni, nego nam jednostavno treba prilika i podrška kako bi se iskazali i dokazali da možemo učiniti nešto pozitivno.”

Ono što im nedostaje da bi lakše realizovali svoje ideje jeste podrška države

Stanje u BiH u pogledu finansiranja inovacija i istraživanja, u odnosu na zemlje u regiji, nije na zavidnom nivou, iako bi se upravo kroz podršku inovacijama mogao postići veći rast i razvoj, zapošljavanje i bolji ekonomski rezultati, smatra Nađa.

Ona podsjeća da je poticanje inovacija važna aktivnost u Evropskoj uniji, jer se na njima bazira cijeli program razvoja EU narednih nekoliko godina, dok se u BiH ne radi gotovo ništa povodom toga.

“Koeficijent primijenjenih inovacija u BiH kreće se oko 20%, što je 10-ak puta više od svjetskog prosjeka. Na bazi ovih činjenica definitivno je potrebno da se izdvajaju veća sredstva za podršku inovacijama kako bi one konačno mogle da krenu u proizvodnju, a ne da se sve završi na zlatnoj medalji sa takmičenja.”

Slična priča dolazi iz Mostara, gdje je grupa mladih, još uvijek tinejdžera, osmislila i dizajnirala proizvod koji bi se za nekih 12 mjeseci trebao naći na američkom tržištu. Radi se o tzv. pametnom privjesku, spravici koja će imati masovnu upotrebu uz smartfone.

“Razvili smo mnogo prototipskih verzija proizvoda i trenutno radimo na onoj konačnoj. Naravno, pored toga radimo na ispitivanju svih funkcija. Aplikacija je završena, ali ju kontinuirano dorađujemo. Trenutno smo u potrazi za investitorom, a potrebni novac ćemo pokušati prikupiti na Kickstarteru. To je platforma na kojoj ljudi iz cijelog svijeta mogu podržati vaš projekt kako bi uspio u svojim ciljevima.”, pričaju za portal Buka mladi inovatori iz tima Amplius.

Nadaju se da će postati jedan od prvih startupa iz BiH koji bi imao uspješnu kampanju na Kickstarteru, nakon čega bi otvorili firmu u Mostaru, jer smatraju da ako imate dobru ideju i dobre ljude nije bitno iz koje države dolazite. Jedan dio njihovog proizvoda izrađivao bi se u BiH.

Mladi iz tima Amplius kažu da je ekonomska situacija u BiH loša i da se mladi ljudi ne podržavaju dovoljno, zbog čega napuštaju BiH. Oni su podršku našli u biznis akceleratoru SPARK business park, gdje se, pored njih, nalazi još mnogo startup-a i talentovanih judi željnih uspjeha.

Ukoliko se ostvare njihove želje o osnivanju firme i početku masovne proizvodnje, ključni faktori uspjeha, kažu, biće njihovi mentori, koji su im pružili ruku kada im je bila potrebna pomoć.

“Startupima nedostaje potpora iz BiH. Fizičke i pravne osobe u BiH trebaju podupirati startupe jer ukoliko uspijevaju startupi, porasti će ekonomija, otvarat će se veći broj radnih mjesta i sl. Ukoliko pojedine firme koje se nalaze u BiH imaju neke financije koje daju na sponzorstvo i slično, predložili bismo da dio tih financija odvoje za startupe, jer i male količine novca startupu mogu značiti puno, a investitoru mogu omogućiti odličan povrat na uloženo”, poručuju iz tima Amplius.

Njihovi sugrađani, takođe mladi inovatori, iz kompanije Eynio, razvili su mnoštvo inovativnih softverskih rješenja za automatizaciju, nadzor i bezbjednost domova i kancelarija.  “Možemo reći da su naši proizvodi u finalnoj fazi – aplikacije su dovršene i obavljaju prvobitnu funkciju. Međutim, konstantno pratimo trendove u IoT (Internet of Things) svijetu i radimo na tome da ih unaprijedimo, dodamo nove opcije i mogućnosti te prilagodimo potrebama različitih tipova korisnika”.

“Cilj nam je da, pored aplikacije za nadzor i aplikacije za upravljanje pametnim uređajima, razviju i treću aplikaciju – Shield, koja će biti specijalizirana za alarme i sigurnost domova ili kompanija. Također, nastojat ćemo podržati što više pametnih uređaja i dodati nove i zanimljive opcije i mogućnosti te tako korisnicima osigurati potpuno i najbolje iskustvo u opremanju i upravljanju pametnim domom. Trenutno radimo na omogućavanju opcija prepoznavanja (face recognition) i detektiranja lica (face detection) putem naše aplikacije kako bi smo korisnicima omogućili i potpuni nadzor i sigurnost.”, objašnjavaju iz firme Eynio.

Ovih dana učestvuju na svjetski poznatom događaju  ICE Totally Gaming u Londonu. “Ovo je najvažnija konferencija u svijetu igara na sreću koja okuplja sva poznata imena u industriji i čast nam je što ćemo ove godine među više od 400 kompanija imati priliku predstaviti svoje proizvode. Osim sudjelovanja na ovom događaju, cilj nam je, samostalno, ali i u suradnji sa Spark poslovnim parkom, posjetiti mnoštvo drugih sajmova, konferencija i događaja diljem svijeta na kojima možemo naučiti nove stvari, predstaviti se, a i razgovarati s klijentima.”

Sve što smo planirali, možemo ostvariti iz BiH

Na pitanje da li je moguće raditi ovaj posao iz Bosne i Hercegovine, iz firme Eynio kažu da sve što su planirali, mogu ostvariti radeći u BiH.  “Smatramo da ako imate dobru podršku, kao što smo mi do sada imali, i ljude koji svaki dan daju sve od sebe i rade marljivo na ostvarivanju vizije, granice ne bi trebale predstavljati problem. Mišljenja smo da sve što planiramo ostvariti, možemo i u BiH, ali naravno, kada god budemo imali priliku, posjetit ćemo događaje u inozemstvu koji nam mogu pomoći u razvoju.”

Nismo izuzetak, već samo primjer koji i drugi mogu slijediti

Vjeruju da je moguće mijenjati stvari u BiH, te da ima dosta onih koji žele nešto promijeniti i koji daju sve od sebe da to svojim radom i ostvare. “Mi se, sigurno, ne smatramo izuzetkom, već samo primjerom koji i drugi mogu slijediti. Voljela bih naglasiti da u zadnje vrijeme, samo u Mostaru, takvih primjera ima mnoštvo, ali pored puno loših vijesti, ne dođu do izražaja.”

Najzaslužniji za njihov uspjeh upravo su ljudi koji rade na projektu. “Svjesni smo kako je teško naći prave ljude koji će se slagati, surađivati, te nastojati biti najbolji u onom što rade, ali evo nekako smo uspjeli. Odlično je što nam se tim sastoji od različitih, ali snažnih i kreativnih pojedinaca koji imaju mnoštvo ideja, te vole ono što rade.”

Ističu da je jedna od bitnih stvari to što se nisu bojali nepoznatog, što su konstantno pratili trendove u svijetu, prihvatali promjene i djelimično mijenjali koncept, prilagođavajući se potrebama tržišta na kojem vlada sve veća konkurencija. “Naravno, ništa od toga ne bismo mogli učiniti da nismo imali odličnu podrška od strane SPARK poslovnog parka koji nam je omogućio prostor i opremu, bio tu u svakoj fazi razvoja startupa te pomogao u razvoju poslovnog modela.”

Njihova ambicija je da ostvare ciljeve koje su postavili pri samom pokretanju startupa, a to je da osiguraju jednostavno i lagano upravljanje pametnim uređajima – stvaranje i opremanje pametnog doma ili tvrtke -, te da približe automatizaciju i nadzor svim korisnicima diljem svijeta. Najveći izazov u tome  jeste činjenica da rješenja za pametne kuće razvijaju u Bosni i Hercegovini, gdje tržište nije dovoljno razvijeno i korisnici nisu toliko upoznati sa njihovim proizvodima. “Ali tržište pametnih kuća i automatizacije raste ogromnom brzinom, tako da smo sigurni da će brzo proširiti i na BiH te povećati osviještenost ljudi”, optimistični su.