Guardian: Proboj raka. Poziv na buđenje zbog opasnosti od onečišćenja vazduha

Naučnici otkrivaju vezu između automobilskih isparenja i raka pluća koja pomaže objasniti zašto toliko nepušača razvija bolest

Naučnici su otkrili kako zagađenje vazduha uzrokuje rak pluća u revolucionarnom istraživanju koje obećava da će ponovno napisati naše razumijevanje ove bolesti.

Nalazi pokazuju kako fine čestice sadržane u automobilskim isparenjima “bude” uspavane mutacije u stanicama pluća i dovode ih u kancerogeno stanje. Rad pomaže objasniti zašto toliko mnogo nepušača obolijeva od raka pluća i predstavlja “poziv na buđenje” o štetnom utjecaju onečišćenja na ljudsko zdravlje.

“Rizik od raka pluća zbog zagađenja zraka manji je nego od pušenja, ali nemamo kontrolu nad onim što svi udišemo”, rekao je profesor Charles Swanton s Instituta Francis Crick, koji je predstavio nalaze na konferenciji Evropskog društva za medicinsku onkologiju u Pariz u subotu.

“Globalno gledano, više je ljudi izloženo nesigurnim razinama onečišćenja vazuha nego otrovnim hemikalijama u dimu cigareta, a ovi novi podaci povezuju važnost bavljenja klimatskim zdravljem s poboljšanjem ljudskog zdravlja.”

Pušenje je i dalje najveći uzrok raka pluća, ali onečišćenje vanjskog zraka uzrokuje otprilike jedan od 10 slučajeva u Ujedinjenom Kraljevstvu, a procjenjuje se da 6.000 ljudi koji nikada nisu pušili umre od raka pluća svake godine. Globalno, oko 300.000 smrtnih slučajeva od raka pluća u 2019. pripisano je izloženosti finim česticama, poznatim kao PM2,5, sadržanim u zagađenom vazduha.

Međutim, biološka osnova za to kako onečišćenje zraka uzrokuje rak ostala je nejasna. Za razliku od pušenja ili izlaganja suncu, koji izravno uzrokuju mutacije DNK povezane s rakom pluća i kože, onečišćenje vazuha ne uzrokuje rak izazivanjem takvih genetskih promjena.

Umjesto toga, oni s rakom pluća nepušača imaju tendenciju da nose mutacije koje se takođe vide u zdravom plućnom tkivu – male pogreške koje nakupljamo u našoj DNK tokom života i koje obično ostaju bezopasne.

“Jasno je da ovi pacijenti dobijaju rak bez mutacija, tako da se mora dogoditi nešto drugo”, rekao je Swanton, koji je takođe glavni kliničar Cancer Research UK. “Zagađenje vazduha povezano je s rakom pluća, ali ljudi su ga uglavnom ignorisali jer mehanizmi iza toga nisu bili jasni.”

Najnoviji rad razotkriva ovaj mehanizam kroz niz detaljnih eksperimenata koji pokazuju da stanice koje nose uspavane mutacije mogu postati kancerogene kada su izložene česticama PM2.5. Zagađivač je ekvivalent paljenja iskre na plinskoj ploči za kuhanje.

U laboratorijskim studijama, Swantonov tim je pokazao da miševi koji su projektovani da nose mutacije u genu zvanom EGFR, koji je povezan s rakom pluća, imaju mnogo veću vjerojatnost da će razviti rak kada su izloženi česticama zagađivača. Takođe su otkrili da je rizik posredovan upalnim proteinom, zvanim interleukin-1 beta (IL1B), koji se oslobađa kao dio imunološkog odgovora tijela na izloženost PM2.5. Kad su miševi dobili lijekove za blokiranje proteina, bili su manje osjetljivi na zagađivače.

Rad objašnjava prijašnje slučajno otkriće u kliničkom ispitivanju lijeka za srčane bolesti, koje je napravio Novartis, da su osobe koje su uzimale lijek – IL1B-inhibitor – imale značajno smanjenje učestalosti raka pluća. To bi moglo otvoriti put novom valu lijekova za prevenciju raka, rekao je Swanton.

Tim je takođe analizirao uzorke zdravog plućnog tkiva, uzetih tokom biopsije pacijenata, i otkrili da je mutacija EGFR pronađena u jednom od pet normalnih uzoraka pluća. To sugeriše da svi nosimo uspavane mutacije u svojim stanicama koje imaju potencijal pretvoriti se u rak – a hronična izloženost onečišćenju vazduha povećava izglede da se to dogodi.

“To je poziv na buđenje o uticaju onečišćenja na ljudsko zdravlje”, rekao je Swanton. “Ne možete zanemariti zdravlje klime. Ako se želite pozabaviti ljudskim zdravljem, prvo se morate pozabaviti klimatskim zdravljem.”

Rosamund Kissi-Debrah , smrt čije je devetogodišnje kćeri Elle 2013. mrtvozornik pripisao nezakonitim razinama onečišćenja vazduha, rekla je da i dalje postoji “nedostatak zajedničkog razmišljanja” o onečišćenju i zdravlju. “Možete u NHS upupati koliko god želite novca, ali ako ne raščistite vazduh, sve više i više ljudi će se razboljeti”, rekla je. “Zabrinut sam za globalno zdravlje jer svake godine iznosimo brojke – onečišćenje vazduha uzrokuje devet miliona preuranjenih smrti – ali niko nije pozvan na odgovornost.”

Profesor Tony Mok s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je: “Već dugo znamo za vezu između onečišćenja i raka pluća, a sada imamo moguće objašnjenje za to. Budući da potrošnja fosilnih goriva ide ruku pod ruku s onečišćenjem i emisijama ugljika, imamo snažan mandat za rješavanje ovih problema – i zbog okoline i zbog zdravlja.”

Profesor Allan Balmain, genetičar raka na Sveučilištu California u San Franciscu, rekao je da otkrića takođe imaju implikacije na naše razumijevanje načina na koji pušenje uzrokuje rak. “I onečišćenje vazduha i dim cigareta sadrže mnogo tvari za promociju. To je poznato od ranih 1960-ih, ali je u biti zanemareno, jer su svi bili usredotočeni na mutacije,” rekao je. “Duhanske kompanije sada govore da bi pušači trebali prijeći na vaping jer to smanjuje izloženost mutagenima, a samim time će rizik od raka nestati. To nije tačno, jer naše stanice ionako dobivaju mutacije, a postoje dokazi da vaping može izazvati plućnu bolest i izazvati upalu sličnu promotorima.”

Izvor: Guardian, prevod BUKA