Kolumne

Kako pomiriti vlast, radnike i poslodavce?

ZASAD NAUČNA FANTASTIKA U BIH: Kako pomiriti vlast, radnike i poslodavce?

Svi moraju sjesti za jedan sto zbog budućnosti ekonomije ove zemlje

Socijalni dijalog osnova je evropskog socijalnog modela koji je u potpunosti priznat u Ugovoru nakon amsterdamske reforme. Stoga socijalni partneri (predstavnici poslodavaca i radnika) njime mogu aktivno doprinositi izradi evropske socijalne politike.

Prema članku 151.Ugovora o funkcionisanju Evropske unije prmovisanje dijaloga između poslodavaca i radnika prepoznato je kao zajednički cilj EU-a i država članica. Cilj socijalnog dijaloga je poboljšati evropsko upravljanje uključivanjem socijalnih partnera u postupak donošenja odluka i njihove implementacije.

Prema originalnom tekstu Ugovora iz Rima, jedan od zadataka Komisije u socijalnom području bio je promovisanje bliske saradnje između država članica u vezi s pravom udruživanja i kolektivnog pregovaranja između poslodavaca i radnika. Međutim, ta se odredba počela provoditi tek mnogo godina kasnije.

Proces socijalnog dijaloga iz Val Duchessea, koji je pokrenut 1985. na inicijativu predsjednika Komisije Jacquesa Delorsa, imao je za cilj u proces stvaranja unutrašnjeg tržišta uključiti predstavnike socijalnih partnera: Evropsku konfederaciju sindikata (ETUC), Uniju industrija Evropske zajednice (UNICE) te Evropski centar javnih poduzeća i poduzeća od oošteg privrednog interesa (CEEP).

Sastanci tih socijalnih partnera rezultirali su brojnim zajedničkim izjavama o zapošljavanju, obrazovanju, osposobljavanju te drugim socijalnim pitanjima.

1992.godine je osnovan Odbor za socijalni dijalog kao glavni forum za dvostrani socijalni dijalog na evropskom nivou. Odbor za socijalni dijalog trenutno se sastaje tri ili četiri puta godišnje te se sastoji od 64 člana (32 predstavnika poslodavaca i 32 predstavnika radnika) koji dolaze iz evropskih sekretarijata ili nacionalnih organizacija. U međuvremenu se Jedinstvenim evropskim aktom stvorila pravna osnova za razvoj „socijalnog dijaloga na nivou Zajednice”.

U oktobru 1991.godine UNICE, ETUC i CEEP donijeli su zajednički sporazum kojim se traži uvođenje obaveznog savjetovanja sa socijalnim partnerima pri pripremi zakonodavstva u području socijalnih pitanja te mogućnosti da socijalni partneri pregovaraju o okvirnim sporazumima na nivou Zajednice. Taj je zahtjev priznat u Sporazumu priloženom Protokolu iz Maastrichta o socijalnoj politici, koji su potpisale sve države članice osim Ujedinjenog Kraljevstva. Time je na nacionalnom nivou socijalnim partnerima dana mogućnost provedbe direktiva o kolektivnim ugovorima.

Na osnovu zajedničkog doprinosa socijalnih partnera na samitu u Laekenu u decembru 2001.godine Savjet Evrope je u martu 2003. pokrenulo Trostrani socijalni samit za rast i zapošljavanje kojim je zamijenjen Odbor za zapošljavanje. Održavanjem Samita olakšava se neprekidno savjetovanje između Savjeta, Komisije i socijalnih partnera o privrednim i socijalnim temama te pitanju zapošljavanja.

Uz to Evropski parlament neprekidno poziva i zauzima stav o važnosti socijalnog dijaloga te poziva najačanje uloge socijalnih partnera u novom procesu privrednog upravljanja.

Najnovija zakonodavna rezolucija Evropskog parlamenta je iz septembra 2016. godine u kojoj je ponovljeno stajalište o prijedlogu odluke Savjeta o smjernicama za politike zapošljavanja država članica te se poziva na poboljšani socijalni dijalog a posebno na poduzimanje mjera za borbu protiv deregulacije tržišta rada i nedostataka pri kolektivnom pregovaranju.

Ovako izgledaju smjernice Evropske unije o socijalnom dijalogu, koje bi trebale biti obavezujuće i koje se drže osnovnih principa “dijaloga” odnosno “trijaloga” među socijalnim partnerima. U BiH sve ovo izgleda kao naučna fantastika. Socijalni dijalog postoji, ali ne može se govoriti o njegovoj kvalitetnoj implementaciji.

Pa čak je i Ministar rada i  boračko-invalidske zaštite u Vladi RS Milenko Savanović priznao ranije kako postoje određena dijametralno suprotna viđenja nekih rješenja, ali i da socijalni partneri budu spremni na određene kompromise koji bi vodili ka opšte prihvatljivim rješenjima.

Svi se slažu da je kolektivno pregovaranje između vlasti , poslodavaca i radnika nephodno ali istovremeno i daje proces socijalnog dijaloga veoma komplikovan.

Udruženja poslodavaca bi trebalo da radnicima obezbjeđuju bolje uslove rada, a sa sindikatima ostvariti što kvalitetniji dijalog.

Projekt “Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu” finansirala je Evropska Unija i ima za cilj poduprijeti poboljšanje socijalnog dijaloga u Bosni i Hercegovini. Implementacija projekta je počela u januaru 2016. i trajaće do januara 2018. godine.

Opšti cilj projekta je povećanje kapaciteta socijalnih partnera institucija vlasti da se učinkovito uključe u socijalni dijalog. Projekt pruža tehničku podršku svim socijalnim partnerima – vladama, organizacijama, poslodavcima i sindikatima – u skladu sa zahtjevima koje iskažu. Projekt ima za cilj da pokaže kako socijalni partneri i njihove organizacije mogu i moraju igrati ključnu ulogu u razvoju politika, posebno u područjima gdje socijalni partneri imaju određenu stručnost.

Jelena Katić, voditelj projekta “Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu” ističe za BUKU kako socijalni dijalog u Republici Srpskoj, odnosno u Bosni i Hercegovini trenutno funkcioniše na principu da svaka strana u tom dijalogu nastoji da nametne svoje interese.

“Naime, svaki od socijalnih partnera kompromis doživljava kao ustupke koje pravi, a pravi ih isključivo onoj drugoj strani, dok su opšti i zajednički interesi u potpunosti gurnuti u stranu. U takvom kontekstu puno je teže postići kompromis, jer se kompromis doživljava kao poraz. Prirodno je da partneri imaju različite interese. Međutim nema društvenog razvoja bez priznavanja tih različitosti, kao i bez priznavanja nužnosti zajedničkog rada na izgradnji društva po mjeri svakog člana zajednice”

Upravo konstruktivni i efikasni socijalni dijalog predstavlja alat koji se koristi u procesu donošenja politika, kako bi se politike i zakoni usvajali u dogovoru sa socijalnim partnerima. Na taj se način usvajaju politike i propisi u interesu društva, usmjereni na smanjivanje društvenih nejednakosti, socijalnu uključivost, povoljnije ekonomsko okruženje i otvaranje novih održivih radnih mjesta. Ono što je iznimno bitno je da sve strane uključene u proces socijalnog dijaloga budu istinski uključene, i to na svim razinama. Praksa drugih zemalja pokazala je kako je uključivanje socijalnih partnera u reforme od vitalnog značaja, budući da su rješenja pronađena kroz socijalni dijalog bolje i šire prihvaćena, lakše ih je provesti u praksi i manja je vjerojatnoća da će dovesti do konflikta i štrajkova.
“Kakav model socijalnog dijaloga će partneri u Republici Srpskoj, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini usuglasiti je zapravo do partnera u socijalnom dijalogu, a EU je tu da pomogne podrškom, kako to, između ostalog, čini i projektom «Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu». Potrebno je unaprijediti socijalni dijalog na svim razinama, isto je moguće ostvariti suradnjom sa svim socijalnim partnerima: vladama, sindikatima poslodavcima kao i zagovaranjem konstruktivnijeg pristupa socijalnom dijalogu” navodi za BUKU Katić.

S krajem godine smo u Republici Srpskoj imali pregovore oko cijene minulog rada, pa je Savez sindikata RS odlučio da izađe na ulicu. Usprkos tome vlast je donijela Zakon o smanjenju plata.
“Spomenuti izazovi i zapreke su rezultat nedostatka solidne infrastrukture, manjka funkcionalnih mehanizama konsultacija i institucija sa financijskim i ljudskim resursima, izostanka jasnih procedura i pravila, nedovoljne političke volje za dijalogom sa socijalnim partnerima i uzimanja u obzir njihovih prijedloga te ulaska u konstruktivan dijalog koji bi doveo do izgradnje konsenzusa o javnim politikama” kaže Katić za BUKU.

Pored toga, dodaje ona, veliki nedostatak je i manjak iskustva i tehničkih kapaciteta da učinkovito zastupaju interese svog članstva, ali i da provode bipartitne i tripartitne pregovore i konsultacije, traže saveznike i razvijaju zajedničke strategije u procesima donošenja politika.

Praksa je naime pokazala kako se konsenzusom sa socijalnim partnerima pomaže osigurati dugoročna održivost ekonomskih i socijalnih reformi. Zemlje u kojima su i socijalni dijalog i institucije industrijskih odnosa snažne su zemlje u kojima su privredna i socijalna situacija otpornije na krize i probleme i nalaze se pod manjim pritiskom.

Socijalni dijalog u Bosni i Hercegovini je mehanizam novijeg datuma te je  vrlo teško usporediti mehanizme koji se u državama članicama EU, kroz državne sisteme industrijskih odnosa, razvijaju i više od 100 godina te one koji se u EU razvijaju od njenog osnutka. Socijalni dijalog u Europskoj uniji nema isti razvoj i istu tradiciju, jer se u većini slučajeva razvijao uzimajući u obzir specifičnosti radno pravnih i socijalnih odnosa koji su karakteristični za pojedinačnu osnovu društva.

“Tako je primjerice u skandinavskom modelu tržište rada regulisano uglavnom preko sistema kolektivnih ugovora, pri čemu je socijalnim partnerima omogućen visoki sistem autonomije. Dok se u mediteranskom modelu socijalnog dijaloga neke osnovne karakteristike u pojedinim zemljama između sebe značajno razlikuju, a svima je zajednička relativno jaka, odnosno, važna uloga države u dijalogu” ističe naša sagovornica

U državama u kojima se, u skladu sa modelom socijalnosti države i tržišne ekonomije, može govoriti o kontinentalnom modelu socijalnog dijaloga, industrijski odnosi su uglavnom regulirani kolektivnim ugovorima. Aktivnosti i dogovori socijalnih partnera po pravilu imaju prednost u odnosu na preuzimanje mjera države, a karakterističan je i visoki stepen konsenzusa.

Socijalni dijalog jedan je od osnova približavanja EU u kojoj se komunikacija radnika, poslodavaca i vlasti sprovodi više od tri decenije. EU će u okviru dvogodišnjeg projekta do 2018. godine podržati vlasti u izradi strateških okvira da bi stvorili povoljniji ekonomski ambijent za rast i toliko potrebna radna mjesta.

Piše: Elvir Padalović – BUKA
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close