Vlast koja nije sposobna donijeti budžet za pola godine ne smije primati platu iz budžeta građana koje drže za taoce
Adem Džaferović – Buka
“Jedini smo koji se zalažemo za pravni red u Bosni i Hercegovini”, saopćit će iz HDZ-a BiH, između ostalog, nakon što su doživjeli niz kritika, kako domaćih političara, tako i stranih zvaničnika i ambasadora u Bosni i Hercegovini.
Nakon što Vijeće ministara BiH jučer nije obezbijedilo novac za implementaciju opštih izbora, planiranih za oktobar ove godine, saopćenjem se oglasio državni ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, te na taj način pokušao opravdati svoj, ali i postupak stranačkih kolega u Vijeću ministara BiH.
Nesposobna Viber koalicija
“Zakonom je jasno propisano da Vijeće ministara može donijeti odluku u slučaju privremenog financiranja, ali nikako iz ovih predloženih izvora, odnosno akumuliranih prihoda. U Mišljenju Ministarstva financija i riznice BiH sve je decidno navedeno, ali očito da zakon i zakonito postupanje nisu bili prioritet kod predlaganja ovakve odluke”, Bevandina je izjava nakon Viber sjednice Vijeća ministara a koju su jutros i citirali iz HDZ-a.
Onima koji pomno ne prate politiku i izborni proces pokušat ćemo sažeto objasniti o čemu se radi.
Naime, Centralna izborna komisija BiH (CIK) je u nekoliko navrata pisala Vijeću i tražila da iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina, dakle novca koji je ostao neutrošen, izdvoji sredstva za finansiranje izbora, kada već do sada nije usvojen budžet institucija BiH za 2022. godinu.
Vijeće je to nekoliko puta odbijalo, a sada je Bevanda objasnio i zbog čega.
Podsjetimo, zakonska obaveza CIK-a BiH bila je da raspiše izbore 150 dana prije prve nedjelje u oktobru, a zakonska obaveza institucija BiH je da 15 dana od dana raspisivanja obezbijede novac za provedbu izbora. Dakle, još jedan dan je ostao institucijama na raspolaganju da ne prekrše zakon, a posla preko glave.
No, vratimo se nekoliko mjeseci unazad, kako bismo pokušali objasniti da se trenutno vodi polemika oko nečega do čega nije trebalo ni doći, da smo imali sposobne političare na vlasti.
Zavirit ćemo malo u Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, pa pogledajmo šta on kaže.
Član 10. Usvajanje Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
(2) Vijeće ministara obavezno je Predsjedništvu Bosne i Hercegovine podnijeti Nacrt Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine. (3) U skladu s vlastitim poslovnikom, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra tekuće godine. (4) Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine razmatra Prijedlog Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH koji podnosi Predsjedništvo BiH, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja Zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.
Dakle, za one koji znaju i hoće čitati, Zakon o finansiranju institucija BiH jasan kao dan. Do kraja prošle godine budžetski korisnici su trebali imati usvojen budžet za ovu godinu.
Da su političari u BiH ljubitelji zakona, kako za sebe vole reći, budžet bi bio na raspolaganju već 1. januara ove godine i CIK ne bi imao potrebe tražiti od Vijeća ministara akumulirana sredstva iz prethodnih godina.
No, ispriku za sebe sve ove mjesece je imao ministar Bevanda, optužujući Fiskalno vijeće BiH da nije usvojilo globalni fiskalni okvir za naredne tri godine, a koje je preduslov da bi nacrt budžeta bio pripremljen i dostavljen Vijeću ministara na usvajanje.
Ministar Bevanda je na sjednici Doma naroda PSBiH 24. marta kazao kako je glavni uslov za predlaganje budžeta usvajanje globalnog fiskalnog okvira, te da nacrt budžeta nije mogao predložiti zbog toga što Fiskalno vijeće BiH mjesecima nije bilo u stanju usvojiti globalni fiskalni okvir za period 2022.-2024.
I to je tačno. Proces opstruiranja u ovoj državi je puno organizovaniji, ne pripada samo Bevandi. Neki vole reći kako je u ovoj zemlji organizovan samo kriminal, a ja ću reći i proces opstruiranja svega dobrog za građane.
Bahat odnos Fiskalnog vijeća
Članovi Fiskalnog vijeća, koji se nisu udostojili raditi svoj posao na vrijeme, su: predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, ministri finansija u Vladi Republike Srpske Zora Vidović i Vladi Federacije BiH Jelka Milićević, gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić, te guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Da se Fiskalno vijeće BiH nije ponašalo prethodnih mjeseci bahato samo prema građanima ove zemlje, potvrđuje i jedan njihov skandalozan potez iz prošle godine kada su odbili sastanak s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Naime, MMF je u novembru prošle godine uputio pismo predsjedavajućem Tegeltiji, u kojem izražava ozbiljnu zabrinutost zbog najava urušavanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a koje dolaze od vlasti RS-a.
U šturom saopćenju iz Vijeća ministara BiH javnosti nije predočen razlog zbog kojeg je to učinjeno, već je samo navedeno kako je odluka Fiskalnog vijeća jednoglasna.
Dakle, jednoglasno su bojkotovali i međunarodne institucije i brukali ovu zemlju isto kao što su u mjesecima koji su uslijedili bojkotovali i bh. građane.
Ipak, 30. marta ove godine, nekoliko dana nakon što ih je javno prozvao Bevanda, članovi Fiskalnog vijeća su se udostojili i konačno usvojili globalni fiskalni okvir za period 2022.-2024. godina.
Dakle, tada je otklonjen najveći kamen spoticanja za donošenje nacrta budžeta i posljednja isprika koju je u javnosti koristio ministar Bevanda.
No, iako je glavna prepreka otklonjena, od 1. aprila, do danas Vijeće ministara nije dobilo nacrt na usvajanje, pa samim time, nisu imale priliku o njemu da se izjašnjavaju ni ostale institucije – Predsjedništvo BiH i Parlament BiH.
Nismo vidjeli ni neku novu ispriku koja bi sada u javnosti mogla zamijeniti priču o usvajanju globalnog fiskalnog okvira, tako da se čini da budžet nećemo dobiti ni kada su ispunjene pretpostavke za njegovo donošenje.
Zalaganje za pravni nered
Umjesto nacrta budžeta, dobili smo priču kako je “HDZ jedina stranka koja se zalaže za pravni red u BiH.”
Isti onaj HDZ, čiji su kadrovi u javnosti uporno tvrdili da su članovi CIK-a izabrani protuzakonito, a Sud BiH presudio da je imenovanje izvršeno u skladu s Izbornim zakonom BiH. I nisu to tvrdili bilo kakvi kadrovi, to su tvrdili funkcioneri stranke koji su po struci pravnici. Paradoksalno, zar ne?
Za pravni red se zalaže i isti onaj HDZ čiji zastupnik u državnom Parlamentu kaže: “ma kakav zakon, kakav Sud, ja sam zastupnik, ja vam kažem…”
Isti onaj HDZ čiji kadrovi mjesecima tvrde kako ne postoje formalno-pravni uslovi za održavanje izbora, a Izborni zakon BiH ih, kao i uvijek, demantuje.
Ali, u ovom sukobu sa zakonima kadrovima HDZ-a BiH vjerovatno je uzor ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, kadar HDZ-a iz susjedne zemlje, koji također nije ljubitelj zakona i sudova u BiH.
Diplomata zemlje Evropske unije je prije nekoliko sedmica kazao, pazite sad, da “CIK ne može donositi odluke o provedbi Izbornog zakona”.
To u HDZ-u zovu zalaganje za pravni red, samo što u Evropskoj uniji, čiji je Grlić Radman diplomata, nazivaju nepoštivanje pravnih propisa.
Da rezimiramo, vlast koja nije sposobna donijeti budžet za pola godine ne smije primati platu iz budžeta građana koje drže za taoce. Gospodo, vi ste najslabija karika!
