Međureligijsko vijeće BiH: Asfalt može, spomenik Papi ne može
Silno su se danas čelnici vjerskih zajednica, članovi Skupštine Međureligijskog vijeća BiH, trudili pokazati kako bi život u zemlji bio još mračniji da nije njihovih aktivnosti, koje je, čuli smo i to, prihvatio i narod, no da je malo razloga za bilo kakvo zadovoljstvo otkrili su oni sami odgovarajući na pitanja novinara.
Vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić je, tako, rekao da sve oko spomenika Papi Ivanu Pavlu Drugom počinje ispočetka, jer je, prema njemu, tako naložila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Gurnuli ga uz stepenice
Podsjetivši na to kuda je sve spomenik u idejnom planu ‘šetao’, jer su ga inicijatori njegovog podizanja, (HKD Napredak i KC) htjeli prvo postaviti na trg pored sarajevske Katedrale, kardinal je naglasio da je javna rasprava u Opštini Stari Grad spomenik “gurnula uz stepenice Katedrale”.
“Kada je Stari Grad odlučio da se asfaltira prostor uz Katedralu, nikog za to nije pitao, a Komisija za nacionalne spomenike je zakazala sjednicu nakon šest mjeseci i odbila rješenje po kojem bi spomenik bio uz stepenice. Rekao sam: Ali, niste se protivili asfaltu”, prenio je danas kardinal, na što mu je, tvrdi, Amra Hadžimuhamedović, predsjednica Komisije, odgovorila da za asfaltiranje suglasnost nije ni tražena.
Kardinal je rekao da je projekat koštao 25.000 KM:
“I sada bi trebalo da pravimo novi. Gospođa Amra me je jako zabrinula”, iskren je bio nadbiskup Puljić, kasnije objasnivši da je najpravednije da troškove promjena idejnog plana ne snose samo inicijatori podizanja spomenika.
Novinari su saznali i to da je propao projekat uspostavljanja instituta za međureligijski dijalog, bombastično najavljen u julu, doduše, uz prisustvo Patricka Moona, sada bivšeg američkog ambasadora. Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je rekao da, što se tiče vraćanja zgrade Ekonomskog fakulta Bogosloviji, “nije se došlo ni dokle”:
“A ta je zgrada jedna od najupečatljivijih slika stanja u BiH”, dodao je episkop, naglasivši da još ratni mentalitet vlada, pa je Bogoslovski fakultet i dalje izmješten u Foči.
Nema Moona, nema instituta
“Ne postoji politička, niti dobra volja, a to onda proizvodi stvari koje nisu dobre”, zaključio je episkop Grigorije, napomenuvši i to da su svi dekani vjerskih fakulteta u BiH potpisali pismo o uspostavljanju pomenutog instituta, no, dekan Ekonomskog fakulteta UNSA ga je obavijestio da od toga nema ništa. Čuli smo i to da se dvije noći zaredom skidaju bakreni oluci sa Sabornog hrama, na što je episkop Grigorije iznio utisak da je tu riječ o krađi, “ali država bi trebala da zaštiti vjerske objekte”. Na to je muftija sarajevski Husein ef. Smajić kazao da su u 2013, procentualno gledano, napadi na vjerske objekte manji nego prošle, ocjenjujući da je to i stoga što su, na inicijativu MRV-a, mnogi objekti sada osvijetljeni.
U MRV su pristigle 34 prijave o napadima na vjerske objekte, po 17 u svakom entitetu. Od toga, 17 je napada bilo na objekte IZ, 9 na objekte SPC-a, 7 na objekte KC i jedan napad na objekat JZ. Od 34 napada, samo u 9 slučajeva su identifikovani počinioci. Ali, čelnici MRV-a su naglasili da oni, kada su u pitanju njihovi neposredni kontakti s državom, zapravo nemaju s kim razgovarati. Od ureda koji je trebalo poslužiti za saradnju, ni traga.
Najpopularniji član MRV-a, kako je danas nazvan čelnik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, sam je rekao da u državi nemaju pravog sagovornika.
“Protokolarno mi dobijamo čestitke, ali o konkretnim pitanjima, kao što je pravni položaj vjerskih zajednica, položaj službenika u njima, restitucija, nema nikakvog odgovora, ni pozitivnog ni negativnog. A BiH može ući u Evropu bez Sejdića i Fincija, ali bez restitucije ne može”, upozorio je Finci.
Narednu godinu MRV je proglasio godinom porodice, o čemu govori i poslanica kojom su se čelnici vjerskih zajednica zajednički obratili javnosti.
