Max Weber za 21. stoljeće

Djelo Maxa Webera danas je opće prihvaćeno u najrazličitijim znanstvenim i političkim krugovima. Svojim klasicima poput “Protestantske etike i duha kapitalizma” i “Gospodarstvo i društvo” do dan danas utječe na razvoj sociologije. Edith Hanke koja pri Bavarskoj akademiji znanosti iz Münchena radi kao urednica na izdanju sabranih djela Maxa Webera za Deutshe Welle govori o ulozi velikog sociologa u svakodnevici 21. stoljeća.

Deutsche Welle: Max Weber je rođen prije 150 godina. Kakva je njegova percepcija danas u znanstvenim krugovima ali i u obrazovanju?

Zanimljivo je da je Weber prisutniji u inozemstvu nego u Njemačkoj. Nedavno sam bila na jednom kongresu u Francuskoj gdje sam saznala da je ondje Weber obavezno štivo u višim razredima gimnazije. Dakle tamo budući studenti već dobivaju uvid u Weberovo djelo dok je ono u Njemačkoj predmet rasprava isključivo u znanstvenih krugova.

Kako objašnjavate taj manjak interesa za Webera u njegovoj domovini?

Mislim da mi u Njemačkoj uopće nismo svjesni Weberove važnosti. On je, zaista se može tako reći, izvozni hit, kad je u pitanju intelektualni materijal i to je nešto čega mnogi Nijemci nisu svjesni.

Weber sve popularniji

Gdje je trenutno zanimanje za Webera najveće?

U posljednje vrijeme se za ovog sociologa najviše zanima publika u naglo rastućim gospodarskim silama poput Brazila, Meksika, Kine ili Turske.

Zašto baš u tim zemljama?

Ja mislim da društva koja se nalaze u procesu radikalnih gospodarskih, političkih i društvenih promjena rado posežu za Weberom kako bi si objasnili te promjene. Naravno da se ovdje radi o jednom užem, intelektualnom sloju društva koji promjene u društvu pokušava razjasniti kroz Weberove pojmove. Weber se bavio tranzicijom agrarnih, predindustrijskih društava u industrijska, promjenom proizvodnih procesa ali i, to je Weberu bilo posebno važno, mentalnih procesa koji prate te promjene. I zbog toga je Weber upravo u ovim tranzicijskim zemljama toliko popularan i aktualan.

Max Weber nije bio samo sociolog nego se bavio i ekonomijom, poviješću, kulturom i politikom. Percipira li se i ovaj segment njegovog djela?

Uglavnom se radi o najpoznatijim djelima poput “Protestantske etike i duha kapitalizma” i “Gospodarstvo i društvo”. No i njegovi politički tekstovi su predmeti rasprava i analiza ali to se zaista razlikuje od zemlje do zemlje.

Vrši li Weberovo djelo i konkretne učinke?

Postoji jedan zanimljiv primjer iz središnje Turske gdje se već godinama govori o pojavi tzv. “islamskog kalvinizma”. Radi se o jednoj, gospodarski izuzetno uspješnoj, regiji koja je preuzela Weberov koncept protestantske radne etike. Politički i gospodarski čimbenici tamo se stalno pozivaju na Webera. I koncept građanske samouprave, također preuzet od Webera, je u ovoj regiji doživio velik uspjeh u praksi. Građani sami uzimaju stvari u svoje ruke, grade škole i dijele stipendije talentiranoj djeci. Tako je uočljiv i proces odvajanja od središnje vlasti u Ankari. Ovo je primjer kako Weberovo djelo može zaživjeti i u jednoj sredini potpuno različitoj od one u kojoj je poznati sociolog živio i razvio svoju teoriju.

Autori: Christoph Ricking/Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Belma Šestić