Marš solidarnosti u Parizu, protesti podrške širom sveta

Veliki marš solidarnosti počeo je u 15 sati na Trgu Republike u Parizu, gde su se, osim ogromnog broja građanki i građana, okupili i brojni evropski zvaničnici. Protesti solidarnosti zakazani su i u drugim evropskim gradovima. Napad na nemački list koji je objavio karikature proroka Muhameda iz “Šarli Ebdoa”.

Na hiljade ljudi popunilo je Trg Republike u Parizu. Kako javljaju mediji, okupljeni uzvikuju “Sloboda” i “Šarli”, a na svakom koraku može se videti slogan “Je suis Charlie” (Ja sam Šarli), u znak sećanja na žrtve nedavnog terorističkog napada na satirični magazin “Šarli Ebdo”. Osim sada već svetski poznate parole, na skupu koji obezbeđuju jake policijske i vojsne snage, može se videti i mnoštvo francuskih zastava.

U pariškoj šetnji učestvuje oko 40 lidera evropskih zemalja i funkcionera EU, svega dan nakon što je u Parizu održan protest u kojem je učestvovalo 700.000 ljudi. Na Marš solidarnosti došli su: nemačka kancelarka Angela Merkel i premijeri Španije, Britanije, Turske i Italije, Marijano Rahoj, Dejvid Kameron, Ahmet Davutoglu i Mateo Renci.

U intervjuu koji je iz Pariza dao za BBC, britanski premijer Dejvid Kameron, rekao je da je danas važno pokazati solidarnost sa francuskim građanima i vladom.

“Ovde smo da pokažemo da branimo vrednosti demokratije, slobode, slobode izražavanja i tolerancije. No, tu je još nešto sa čime se i mi u Britaniji suočavamo – to je pretnja fanatičnog ekstremizma kojem se moramo suprotstaviti na svaki način”, kazao je Kameron.

Italijanski premijer Mateo Renci kaže da je ovo trenutak solidarnosti, ali i nade.

“Ovo je veoma značajan trenutak, jer šaljemo poruku da je Evropa mesto budućnosti, a ne samo mesto koje je 70 godina pružalo slobodu”, rekao je Renci, te dodao:

“Ako terorizam pokuša da uništi naše vrednosti, uslediće zajednički odgovor.”

Pored brojnih političkih lidera iz cele Evrope, pozivu francuskog predsednikaFransoa Olanda da učestvuju u manifestaciji odazvali su se predsednici Evropske komisije Žan-Klod Junker, Evropskog saveta Donald Tusk i Evropskog parlamenta Martin Šulc, kao i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini, najavljeno je iz Brisela.

Marš obezbeđuje oko 2.000 policajaca i 1.300 vojnika koji su raspoređeni širom francuske prestonice. Skup predvode članovi porodica žrtava terorističkog napada koji se dogodio 7. januara. Očekuje se da će u šetnji solidarnosti učestvovati oko milion ljudi.

Na hiljade ljudi šeta i ulicama Marseja, grada sa najbrojnijom muslimanskom populacijom u Francuskoj, javlja BBC.Gradonačelnik Marseja Samia Ghalirekao je da ljudi šetaju za toleranciju i koegzistenciju.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Bernard Cazeneuve rekao je da će narednih sedmica u Francuskoj ostati na snazi visok nivo bezbednosti. Cazeneuve se u nedelju pre Marša sastao sa kolegama iz drugih evropskih zemalja, s kojima je razgovarao o pretnjama militantizma.

Pre današnjeg marša, francuski predsednik Fransoa Oland sastao se sa predstavnicima jevrejeske zajednice, koji su još uvek šokirani ubistvom četiri osobe u košer radnji pre dva dana u Parizu. Kako javlja AFP, četiri jevrejska civila biće sahranjena u petak utorak u Izraelu.

Veruje se da je naoružani napadač Amedy Coulibaly dan pre zločina u jevrejskoj radnji ubio jednu policajku.

Protesti podrške u svetu

Paralelno sa šetnjom u Parizu, organizovani su protesti podrške od Londona, preko Brisela i Madrida. U Madridu je skup zakazan kod železničke stanice, gde su radikalni islamisti sproveli napad 2004. godine kada je ubijena 191 osoba. Na tom skupu će biti i predstavnici 50 džamija u Španiji.

U Nemačkoj je okupljanje zakazano ispred francuske ambasade u Berlinu i ispred Branderbuške kapije. Više od 5.000 ljudi najavilo je učešće na drušvenim mrežama.

U Londonu će skup nazvan “Mi smo Šarli” biti na trgu Trafalgar dok će Tauerbridž biti u bojama francuske zastave.

“Marš protiv mržnje i za slobodu izražavanja” biće organizovan u Briselu, dok će skup “Zajedno protiv terorizma” biti održan u Beču.

Skupovi su predviđeni i u Lisabonu, Lozani, Stokholmu i Atini.

Francuska ambsada u Vašingtonu je zakazala marš u Vašingtonu, a slični skup je predviđen u Njujorku.

Okupljanje u znak solidarnosti predviđeno je i u Kvebeku, Montrealu i Otavi.

Skupovi su zakazani i u Gvineji, kao i u Johanesburgu, Bangiju i Bejrutu.

U međuvremenu, nemačka policija saopštila je da je u nedelju ujutro na list “Hamburg Morning Post” koji je reprintovao karikature proroka Muhameda iz lista “Šarli Ebdo”. U napadu niko nije povređen.

“Kamenice i zapaljivi predmeti bačeni su kroz prozor”, rekao je za AFP portparol policije.

“U požaru su oštećene dve prostorije na nižim spratovima”, kazao je on.

Policija je saopštila da su dve osobe uhapšene, dok je državna bezbednost otvorila istragu.

“Ključno pitanje je da li postoji veza između karikatura “Šarli ebdoa” i napada , rekao je portparol policije, ističući da je “prerano” da se to sigurno zna.

Podsetimo, u odvojenom napadu na satirični magazin “Šarli Ebdo” koji se dogodio 7. januara, dva napadača, braća Cherif i Said Kouachi, ubili su 12 osoba, među kojima su osam novinara i dva policijska službenika. U napadu je ranjeno 11 ljudi.

Braća Kouachi ubijeni su 9. januara u policijskoj akciji.

Policija još uvek traga za saučesnicima napadača, uključujući i Hayat Boumeddiene, partnerku Amedya Coulibalya. Turska policija veruje da je Boumeddiene preko ove zemlje otišla u Siriju.

“Varvarski čin”

Porodice žrtava, ali i nekih od napadača osudile su zločine koji su prethodne sedmice potresli francusku i svetsku javnost.

Porodica Ahmeda Merabeta, jednog od policajaca koji je ubijen u napadu na “Charlie Hebdo”, kaže da je “opustošena ovim varvrskim činom”.

Merabet je “bio musliman, veoma ponosan što kao policijski službenik brani vrednosti Republike”, kazao je njegov brat Malek Merabet.

U porodica Amedya Coulibalya takođe je osudila napade. Njegova majka i sestra izrazile su “iskreno saučešće” porodicama žrtava, te su poručile:

“Mi apsolutno ne delimo ove ekstremne ideje. Nadamo se da neće biti konfuzije između ovih gnusnih zločina i mislimanske religije.”

RSE

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close