ČOVIĆEV ČOVJEK I TROJKINE RUKE
Po čemu mi gospodina Vukoju poznajemo?
Piše: Redakcija Novinske agencije Patria
S obzirom na najave da bi aktuelna parlamentarna većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH mogla kreirati novi scenarij u još jednoj epizodi misije instaliranja HDZ-u bliskog Marina Vukoje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, novinari agencije Patria pitali su profesore prava, intelektualce, pravne eksperte… o ovom slučaju. U nastavku teksta, čitajte šta naši sagovornici poručuju zastupnicima u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, naročito klubovima zastupnika stranaka sarajevske trojke (SDP, NiP i NS).
Jasmina Bešlagić, profesorica ustavnog prava na Univerzitetu u Bihaću: Parlamentarci se moraju ponijeti državnički, u suprotnom gubimo državu
– Kada je riječ o Marinu Vukoji upitne su prije svega kakve su njegove pravničke kompetencije vezano za tu iznimno važnu pravničku, a ja bih istaknula još i državničku poziciju. Naime i pravila Ustavnog suda i Ustav Bosne i Hercegovine jasno ističu kako bi na tu poziciju trebalo da bude imenovana osoba koja je istaknuti pravnik i koja ima i druge kvalitete.
Eh sada, kada kažemo da je neko istaknuti pravnik, to znači da bi ta osoba u stručnoj, profesionalnoj, akademskoj javnosti i zajednici trebala da bude prepoznatljiva po svojim pravničkim kvalitetama, sposobnostima i tako dalje.
Po čemu mi gospodina Vukoju poznajemo?
Poznajemo ga po nekim njegovim relacijama sa političkim partijama i liderima političkih partija. Dakle, on već taj vrlo bitan uslov ne ispunjava. O njegovim moralnim i drugim kvalitetama ne mogu govoriti, pretpostavljam da nema tu vrstu tereta na svojim plećima, ali mislim da najznačajniji uslov definitivno ne ispunjava.
Da ne govorimo o tome da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zapravo jedina institucija na nivou države Bosne i Hercegovine gdje bi bilo šta što bi se moglo dovesti u vezu sa političkim, etničkim, nacionalnim, itd, trebalo da stoji po strani. U Ustavni sud BiH može biti imenovan bilo ko, bez obzira na njegovo etničko i nacionalno porijeklo, ko ispunjava ova dva uslova. I to što se cijelo vrijeme ističe da bi bivšeg sudiju Matu Tadića trebalo da zamijeni ponovo osoba iz reda hrvatskog etniciteta, to apsolutno ne stoji i nije u skladu s normama koje se tiču imenovanja sudija Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je posljednja linija odbrane države Bosne i Hercegovine i ukoliko se parlamentarci i Komisija za izbor i imenovanja ne bude ponašala državnički i ne bude imala u vidu tu činjenicu, izgubit ćemo državu Bosnu i Hercegovinu –
Senadin Lavić, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA: Etničko pravosuđe je nonsens!
– Izbor sudije Ustavnog suda BiH postao je nažalost etničko-partijska naracija s dalekosežnim posljedicama po pravosudni sistem Bosne i Hercegovine. Ustav Bosne i Hercegovine, Anex IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, osiguravao je sasvim dovoljno elemenata da se od 1995. godine do danas napravi građanski društveni i državljanski poredak, kakav je širom današnje Evrope, a ne pogubna konfliktna etnokratska provincija u kojoj velikosrpski i velikohrvatski projektanti razgrađuju državu i zemlju za račun Srbije i Hrvatske.
Zašto se nije uspjelo razviti građanski republikanski sistem, nego etnokratiju u čijoj je osnovi religijski fundamentalizam katolicizma, islamizma i ortodoksizma, treba pitati predstavnike etničko-tribalističkih političkih partija i vođe religijskih institucija koji su nas obasipali svojim anahronim političkim programima etnicizma i antibosanstva.
Podvala s “legitimnim predstavljanjem naroda” razara samu pravno-političku strukturu bosanskohercegovačkog političkog sistema. Na toj destrukciji jaše HDZ, samoproglašeni “legitimni predstavnik Hrvata”, a slijedi ga SDA sa svojim pričama o “legitimnom predstavniku Bošnjaka”. Tako je uvedena prevara da političke partije predstavljaju narode. Samo u Bosni danas narod je u nadležnosti političke partije. To je etnokratija koja odudara od savremene demokratije. U tom nedemokratskom kontekstu odvija se “igra” oko Izbornog zakona BiH, državne imovine BiH, izbora sudaca u Ustavni sud BiH i tako redom.
Bosanskohercegovačko sudstvo je, nažalost, reinterpretirano i rearanžirano u etničkom ključu neovisno od zakonskih određenja koja vrlo jasno kažu: četvero sudija mora biti iz entiteta “FBiH”, a dvoje iz entiteta “Rs”. Oni moraju biti dobri i kvalitetni pravnici. Stručnjaci s iskustvom i brojnim referencama. Ljudi od digniteta i moralnih vrlina, oni koji kod građana izazivaju poštovanje, ulijevaju čestitost i šire osjećaj sigurnosti. Nigdje ne stoji da moraju biti Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Svi mogu biti etnički Crnogorci ili Jevreji. Svi mogu biti Bošnjaci. Ali, nepisanim pravilom etnokratije tu moraju sjediti “naši ljudi” koji imaju zadatak da štite “naše etničke interese”. Oni nisu tu da štite interese građana, svih građana BiH. Oni su tu da budu pri ruci vođama “tribalističkih partija” koji stoje iznad zakona i stalno ih derogiraju. Sudski sistem je etniciziran i sada bi Vukoja trebao bez ikakvih bitnih referenci da se inaugurira u njega i sutra glasa prema potrebama Čovića i Dodika! Još da se otjeraju strane sudije koje etnokratija ne kontrolira. Sve odluke će onda biti prema potrebama SH antibosanskog pakta. Pa se može i državna imovina pretvoriti u imovinu entiteta. I tek time će se završiti proces agresije i uništenja Bosne.
Poštovati zakone i prema njima provoditi procedure izbora. E to ne odgovara Čoviću, Dodiku i nekom Bošnjaku (iz SDA, NiP ili SDP). Oni će u Ustavni sud ugurati svoje poslušne kadrove koji će decenijama da ih čuvaju od procesuiranja za sporne aktivnosti. Tako će biti ostvarena kontrola nad jednim stubom vlasti. Umjesto da sudije sude po zakona i čuvaju legalnost poretka – oni rade prema naputku onih koji su ih tu doveli…-
Enver Išerić, pravni ekspert: Platit ćemo cijenu jer bacamo struku pod noge
Mi smo u Bosni i Hercegovini svakako struku bacili pod noge. I to će nas koštati na duge staze. To onemogućava izgradnju jakih i funkcionalnih državnih institucija koje garantiraju ustavnost i zakonitost.
Kada je u pitanju izbor sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine i provedena procedura, tu zaista pamet stane. Kako je moguće da u komisiji budu mašinski tehničari, ljekari, ali i mladi pravnici (predstavnici Predstavničkog doma). Pa ljudi to je nedopustivo. I još, kako su mediji javljali, svim kandidatima su postavljena po dva ista pitanja.
Iz svega toga proizilazi da je cijela procedura zaista samo puka forma, kako bi se provela volja političkih stranaka. Zakazali su tu i predstavnici struke (vanjski članovi).
Članovi stručne komisije koji bi ocjenjivati kandidate bi morali biti sudije Ustavnog suda i profesori ustavnog prava koji bi cijenili i ocjenjivali kandidate za tu časnu funkciju na osnovu njihovog radno-profesionalnog iskustva, i stručnih i naučnih kvalifikacija.
To bi značilo da se prednost treba dati doktorima i magistrima pravnih nauka, koji su se istakli po svojim stručnim i moralnim kvalitetima, ali i koji su pokazali najbolje znanje i ponudili najbolje odgovore na postavljena pitanja. Za tako odgovornu poziciju kao što je pozicija sudije Ustavnog suda vode se vrlo ozbiljni i dugotrajni intervjui. Ali zato mora biti ozbiljna i stručna komisija. Pošto to nije tako, kandidati dobiju po dva pitanja i to vjerovatno čisto teorijska, odnosno „neka ustavna odredba“, a to su pitanja za studente.
Ni to nije dovoljno političkim strankama pa insistiraju na dostavljanju imena samo njihovog kandidata Predstavničkom domu. Ako ćemo tako raditi, zaboravimo na ustavnost i pravnu državu –
Sifet Kukuruz, pravni ekspert: Jesu li zastupnici svjesni da izborom Vukoje “udaraju” na temelje države Bosne i Hercegovine
– Najveći interes da ne bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, bez obzira koliko to čudno zvučalo, ima upravo Marin Vukoja.
Ukoliko na osnovu konkursne procedure, koja je ozbiljno ali i nepopravljivo pravno kompromitovana, bude ipak izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, onda će takav izbor upravo njemu biti hipoteka koju će morati nositi za cijelo vrijeme svog mandata.
Naravno, to će ozbiljno potkopati i povjerenje javnosti u rad samog Ustavnog suda BiH.
S obzirom da bi kao sudija Ustavnog suda BiH i sam bio u poziciji da procjenjuje procesni aspekt pitanja koja budu predmet razmatranja od Ustavnog suda BiH, Vukoja bi, osim sa pravnim, bio suočen i sa moralnim problemom.
Svaka njegova odluka, bez obzira kakva bila, nužno bi imala “urođenu manu”.
Ne treba zaboraviti činjenicu koja je upravo Ustavom BiH posebno naglašena, a to je da će sudije Ustavnog suda BiH biti istaknuti pravnici visokog moralnog kvaliteta.
Opravdano je postaviti pitanje da li osoba koja je svjesna ozbiljnih kršenja konkursnih procedura i koja je na takva kršenja svojevoljno pristala, uopšte i ispunjava uslov definisan kao “istaknuti pravni stručnjak” i posjedovanje “visokih moralnih kvaliteta”.
Koliko su važne ove stručne i moralne kvalifikacije budućih sudija Ustavnog suda BiH potvrđuje i činjenica da se one propisuju neposredno samim Ustavom BiH. Također, na njihovu važnost dodatno ukazuje i činjenica da se kao uslov za izbor uopšte ne propisuje etnička ili teritorijalna pripadnost kandidata.
Dakle, znanje, stručnost i moralnost su vrijednosti kojima se na najbolji način štiti i jača ustavni poredak BiH. Ove vrijednosti nisu samo na vrhu ljestvice ustavnih vrijednosti koje proklamuje Ustav BiH, nego i u samim temeljima države BiH. Zato se i može reći da oni koji odlučuju o izboru sudija za Ustavni sud BiH odlučuju na određeni način i o samim temeljima države BiH.
Pravo pitanje je da li su toga svjesni zastupnici koji će svojevoljno pristati da se izjašnjavaju o pravno invalidnom prijedlogu da se Marin Vukoja izabere za sudiju Ustavnog suda BiH –
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida: Svako ko glasa za Vukoju, mora biti svjestan posljedica
– Sudija Ustavnog suda BiH mora biti osoba s velikim sudijskim iskustvom od osnovnog do Vrhovnog suda, te kao takva i uzor svima u društvu. Jer, u Ustavni sud biramo svega šest sudija, što samo po sebi govori o kakvom kadru treba biti riječ. Također, treba imati na umu da jednom izabrani sudija Ustavnog suda ostaje sudija sve do penzionisanja.
Birati sudije u Ustavni sud bez iskustva ili bez prepoznatljivih rezultata je ponižavanje i Ustavnog suda ali i građana naše države. Svako ko glasa za takvog kandidata mora biti svjestan posljedica u budućnosti, ali i vlastite odgovornosti –
Jahja Muhasilović, profesor na IUS: Glas za Vukoju je izdajnički čin i pomoć raspadanju BiH
E sad tu ima nekoliko problema. Prvi problem je što je Vukoja jedini kandidat, što nisu ponudili drugog kandidata, i kao jedini kandidat nije kompetentan, jer nema iskustva. Druga problematična stvar je, što je i poznato, da je on u suštini HDZ-ov kadar i da na neki način Dragan Čović pokušava preko njega da poklopi hrvatskog člana u Ustavnom sudu.
To je problematično i u pogledu narativa koji Čović i Dodik guraju već neko vrijeme da treba otjerati strane sudije. A kada bi prošao Vukoja u Ustavni sud, tu bi oni mogli dobiti prevagu da taj narativ i proguraju.
Ali imaju tu jedan tehnički problem što ne mogu da formiraju komisiju. I sad se tu spominju razni scenariji, a kao jedan od njih je da pet sudija podnese ostavku, pa da se kasnije ta komisija formira. Međutim, mislim da je to jalov pokušaj, da im neće uspjeti. U suštini, bez kršenja Ustava i Poslovnika, oni jednostavno ne mogu Vukoju progurati. Ostaje im ta opcija da prekrše Ustav. I mislim da ne bi to ni bio prvi put, jer na neki način je i Schmidt svojim presedanom, eliminacijom Ustava na 24 sata pokazao da se to može raditi.
Mislim da će u ovom smislu i stav međunarodne zajednice biti od krucijalne važnosti. Mi znamo da međunarodna zajednica gura HDZ-ov prijedlog, odnosno taj HDZ-ov plan da se preuzme Ustavni sud. Ima nekih indicija da su ove strane sudije, naročito ovaj iz Njemačke i Švicarske, već kapitulirale pred ovim zahtjevima. Ne bih ništa da špekulišem, ali to su neke glasine koje kruže. Tako da je vrlo izvjesno, kako se sada čini, da će ipak uspjeti progurati Vukoju.
Naravno, ponavljam, to bi bilo kršenje Ustava, definitivno. Ukoliko bi Trojka pristala na takvo nešto, a vidimo da već jeste, jer je pod ucjenom Dragana Čovića i HDZ-a, to bi de facto poremetilo ustavni poredak u Bosni i Hercegovini u korist separatista Čovića i Dodika. Jer onda sve što oni budu radili u budućnosti će preko sudija koje budu imali u Ustavnom sudu biti ustavno. Naime, sudije će to njima naštimati da to bude na taj način tumačeno i onda im je bukvalno otvoren put u secesiju, i jednom i drugom.
Naravno, ja ne kažem da će se finalna secesija tako brzo desiti. Međutim, dovest će definitivno Bosnu i Hercegovinu u konsocijaciju, odnosno u konfederaciju, kako već dugo vremena i planiraju, da jednostavno Sarajevo nema nikakve kontrole nad entitetima i kantonima. I sljedeće pitanje koje će pokrenuti definitivno je državna imovina, gdje bi Ustavni sud mogao žmiriti i pomoći u prebacivanju nadležnosti nad državnom imovinom na entitete, i eventualno kasnije u entitetu Federacija BiH na kantone gdje su Hrvati većina, odnosno gdje HDZ ima vlast. Tako da bi SNSD i HDZ mogli dobiti i državnu imovinu. Mislim da je to sljedeći korak. I ukoliko Trojka bude nastavila da podržava ove zahtjeve HDZ-a, oni će definitivno otvoriti put tom scenariju i na direktan način oslabiti Bosnu i Hercegovinu, državnu imovinu i sva ustavna pitanja dat će u ruke Dodiku i Čoviću.
Ovima koji namjeravaju sutra eventualno podržati imenovanje Vukoje poručujem da rade izdajnički čin, tu nema dileme. Jer je jasno koja je agenda Čovića i Dodika, u to nema nikakve sumnje. Obojica su bili vrlo lokalni po tom pitanju, da su oni za protjerivanje stranih sudija, da su za slabljenje državnih institucija, da su obojica za prebacivanje državne imovine na njih konkretno, odnosno na njihove entitete i kantone. Tako da će oni u suštini pomoći raspad Bosne i Hercegovine. Sljedeći čin naravno će biti formalno otcjepljenje, na koje će vjerovatno čekati da bude povoljnija geopolitička klima. Ali će oni dovesti Bosnu i Hercegovinu pred taj konačni čin – raspad.
Šukrija Bakšić, profesor na Pravnom fakultetu UNSA: Vukoja je kandidat politike koja ugrožava ustavni poredak
– Po meni, konkretno imenovanje je sporno iz dva razloga. Prvo, radi se o kandidatu koji je eksponent jedne politike čije djelovanje ugrožava ustavni poredak zemlje. A drugo, pomenuti u konkursnoj proceduri nije bio najviše rangirani.
Mi živimo u vremenu degradacije svih vrijednosti položaja funkcija, tako da nam još jedan takav potez nije potreban –
Nurko Pobrić, stručnjak za ustavno pravo: Vukoja nema nikakvo pravosudno iskustvo
– Govoriti personalno o Vukoji ili bilo kome drugom i nije dobro. Govorim o jednoj praksi koja postoji i kod imenovanja prethodnih sudija Ustavnog suda, izuzimajući strance, da se imenuju ljudi koji jesu diplomirani pravnici, koij nemaju neko pravno iskustvo, ali su bliski vrhovima političkih stranaka. Pravo da vam kažem, prvi put čujem za Marina Vukoju. Navodi se da je bio sekretar u nekom parlamentarnom domu i da je blizak HDZ-u. Nek svako cijeni pojedinačnog sudiju. Vukoja, odnosno njegov izbor ukoliko bude izabran je nastavak dosadašnjih praksi, ali Vukoju kao pravnika ja zaista ne poznajem, nisam nikada ništa od njega pročitao, činjenica je da nema nikakvo pravosudno iskustvo u drugim sudovima, pa nema nikakvo iskustvo rada u sudovima i pravosudnim organima.
