Početak i kraj ramazana razlikuje se od geografskog prostora, tako da, nije ništa novo da se vode rasprave da li je nastupio ili završio ramazan, jer, toga je uvijek bilo kroz historiju.
Međutim, kako ne bismo vodili besplodne rasprave i produbljivali jaz među muslimanima, budimo širokih pogleda i shvatanja kao što su to bili ashabi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Evo kako su ashabi postili 29-30 dana ramazana, bez ikakve rasprave ili međusobne netrpeljivosti, naprotiv, u ovakvim situacijama u kojima se mi nalazimo, postupali su jedni prema drugima sa razumijevanjem i uvažavanjem.
Muslimani u Bosni i Hercegovini izabrali su sutrašnji dan kao dan Bajrama, iako je ta odluka oprečna većini, da ne kažem svim zemljama svijeta, no, običan svijet ne treba mnogo time da se opterećava niti udara glavom o zid, jer, muslimani koji su odlučili da sutrašnji dan “bajramuju” imaju uporište u sljedećim hadisima i stavovima učenjaka:
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Postite kada se posti, i bajramujte kada se bajramuje Ramazanski i Kurban bajram.”[1]
Neki od učenjaka ovaj hadis protumačili su sljedećim riječima: “To znači da se posti i bajramuje sa džematom i većinom ljudi.”[2]
U drugom hadisu, koji prenosi Aiša, radijallahu anha, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Bajram je kada ljudi bajramuju Ramazanski i Kurban bajram.”[3][4]
Pojašnjavajući značenje ovog hadisa neki od učenjaka su rekli: “Post biva kada zaposte svi ljudi, a također i Ramazanski i Kurban bajram kada bajramuju svi ljudi i ne treba se razilaziti sa džematom u tome, a pritom su stanovnici iste zemlje.
Također, rekao je imam Et-Tirmizi: “A protumačili su neki od učenjaka ovaj hadis i rekli su:‘Posti se i bajramuje sa džematom i većinom ljudi.’”[5]
Muslimani konačno moraju da prevaziđu dosadašnje besplodne rasprave i da prihvate druge i drugačije, ne samo u problematici „ramazana i bajrama“, nego općenito, jer, očigledno da dosadašnja “trvenja” ne urađaju plodom i treba odahnuti, a ni držanje naroda u tami u vremenu nevjerovatnog protoka informacija, nije rješenje za naše probeme, koji nerijetko nastaju usljed sučeljenja sa drugim i drugačijim, jer su ljudi ubijeđeni da ne postoji ispravno, a drugačije. Dakako da postoji ispravno i drugačije i dakako da sve što radimo nije ispravno.
Bez obzira da li će neko sutrašnji dan “bajramovati” ili postiti, to nije razlog da se ruši jedna bitnija stavka, a to je „muslimansko bratstvo“. Jedno ili nekoliko neslaganja nisu bitniji od stotinu drugih zajedničkih stvari koje imamo, niti je to razlog da se muslimani međusobno vrijeđaju, na neki drugi način omalovažavaju ili pak izbjegavaju nakon što sve prođe.
Stoga, ko želi da sutra “bajramuje”, neka “bajramuje”, ko želi da posti, neka posti. Ne osuđujmo jedni druge, uvažavajmo međusobne razlike, a eventualne pogreške neke strane snosit će oni koji su na sebe uzeli emanet vođenja muslimana, a ne mi, obični pojedinci.
Za što god se odlučili: Hižaslav Mubarek Olsun.
Piše: Resul S. Mehmedović
Bilješke:
[1] Rekao je Et-Tirmizi: Ovaj hadis je garib hasen
[2] Džami’ et-Tirmizi, Ebvab es-Sawm, Bab ma džae enne es-Sawm jewme tesumuun… br. hadisa 697.
[3] Ovaj hadis bilježe: Tirmizi 3/80; Abdur-Rezzaq es-San’ani u svom Musanefu 4/156; Ishaq b. Rahawejhi u svom Musnedu 1/429; imam Šafija u svom Musnedu od Aiše, radijallahu anha, 1/73; Ebu Davud 2/297; Ibn Madždže 1/531; Bejheki 4/252; i Darekutni 257-258.
[4] Šejh Albani je ocijenio hadis sahihom u Silsiletus-Sahihah, br. hadisa 224, 1/443-445
[5] Ovog stava su bili eš-Ša’bi, Ibrahim en-Nah’ij, Ibn Sirin, el-Hasen kao što bilježi imam Ebu Omer Ibn Abdil-Berr u svojoj knjizi et-Temhid 14/356. Spomenuo je Safijuddin el-Mubarekfuri u svom djelu Tuhfetul -Ahwezi 3/313, da su ovog stava bili Muhammed b. el-Hasen eš-Šejbani učenik Ebu Hanife, i poznati tabi’in ‘Ata b. Rebbah el-Mekkij. Također spominje Ibnu Tejmijje u svom djelu Medžmu’ul-fetava 25/114, da je ovog stava bio imam Ahmed u jednoj od predaja.
Dialogos.ba
