Prevela Mubina Muftić
Novovrijeme.ba
Film “Shal” (2012) Ermeka Tursynova jedno je od mnogih remek-djela kazahstanske kinematografije, kako za vrijeme sovjetske ere tako i nakon proglašenja nezavisnosti. Film prikazuje nekoliko dana u životu jednog starca u stepama prelijepog Kazahstana, po veličini devete zemlje u svijetu. Usred Evroazije, Kazahstan se rasprostire hiljadama kvadratnih kilometara i ima kontinentalnu klimu.
Lokalno znanje protiv globalnog
Kasym živi sa svojim unukom i snahom u stepi. Ove stepe, koje su prepoznatljiva obilježja Kazahstana, mogu biti veliki izazov, posebno u vrijeme zime. Oštra klima i specifične geografske karakteristike otežavaju život. Za one koji nisu rođeni i odrasli u ovom okruženju život može biti vrlo težak. Svakodnevnica, posao, putovanje i druge aktivnosti zahtijevaju od čovjeka da se bori s prirodom. U filmu, Kasym čuva stado ovaca tokom zime po stepama i bori se s poteškoćama ovog godišnjeg doba. No, lovci koji ne žive tu i koji imaju naprednu modernu tehnologiju, oružje i navigaciju, znaju se izgubiti u stepi. Neki tu čak i umru.
Ekstremno hladno vrijeme i divlje životinje, uglavnom vukovi, veliki su izazov za starca i njegovo stado i upitan je njihov opstanak. Unuk Erali krene u potragu za djedom jer se ovaj već neko vrijeme ne vraća kući. Iako Erali i starac nisu baš u najboljem odnosu, Eralijeva potraga za Kasymom otkriva njegovu ljubav prema djedu. Lokalno stanovništvo i neki spasioci pridružuju se Eraliju u potrazi. Kasym, koristeći se svojim znanjem o rodnoj stepi, preživljava hladnoću i napade vukova. Stalno se krećući, uspijeva ostati živ a ujedno i pomoći jednom lovcu da preživi. Danima kasnije, taman kad počne gubiti nadu, Erali pronađe Kasyma koji je uspio nadmudriti prirodu dok su lovci izgubili svoju bitku protiv stepe.
Neki kritičari naglašavaju poveznicu između “Shala” i Hemingwayovog romana “Starac i more” koji govori o starcu i njegovoj borbi da ulovi ribu. To se na prvi pogled može činiti sličnim, jer obje priče govore o starcu i njegovom odnosu s prirodom. Ali i jedna i druga priča nose dublju poruku: prednost domaćeg stanovništva. Kasymove izbrušene lokalne vještine omogućavaju mu da se bori s velikim stepama, dok tim nedomaćeg stanovništva biva bespomoćan. Kao čovjek koji posjeduje “dalu” (veliku otvorenost), Kasym poznaje svaki trik stepske zime i spreman je uzvratiti. Kasymov unuk Erali, koji je pomogao da se pokrene spašavanje, mogao bi – na jednom drugom novu – biti smatran nasljednikom lokalnog znanja. Svjestan izazova u stepama, usprkos tome što je veoma mlad, Erali je zabrinut da bi njegov djed mogao biti u opasnosti.
Globalizacija kao problem lokalnih kultura
“Shal” uspješno prikazuje život “dale”, velike otvorenosti Kazahstana. Priče poput Shalove inspiriraju razmišljanja o globalizaciji i identitetu. Umjetnička sfera odražava globalne i lokalne probleme i nudi uvid u ljudski doživljaj. Globalizacija se ispriječila kao jedan od većih problema lokalnih kultura. Kako se svijet globalizira, nameću se pitanja o zajedničkoj globalnoj kulturi u odnosu na lokalni identitet.
Globalna kultura nastaje tokom raznih društvenih i kulturnih procesa tokom kojih nastaje i zajednički pogled na svijet, jezik, prilike, pa čak i hranu. Kulturni identitet definiraju koncepti zajedničke historije i iskustva, običaja i kulturnog kodeksa. Kulturni identitet, koji dijeli nacija, narod ili zajednica, pa i dijaspora, može ljudima dati snagu za preživljavanje. On je živ i mijenja se s novim iskustvima.
Mnogi se brinu da kulturnom identitetu zajednice prijeti globalizacija, jer se globalna kultura smatra protivnikom lokalne kulture. Nameću se mnoga pitanja poput: predstavlja li globalizacija prijetnju lokalnom znanju? Treba li se od globalizacije štititi lokalno? Poštuju li globalni ugovori lokalne identitete?
Planeta je postala “ravna”
Finansijske dobiti i društveni utjecaj globalizacije teme su mnogih diskusija i priča. Čini se da savremeni razvoj u internetskim tehnologijama i komunikacijama, zahvaljujući pristupu koji nudi te unaprijeđenom transportu, podržava globalizaciju. Društveni mediji pomažu da se pošalju poruke širom Planete u trenutku. Vijesti iz svijeta možemo saznati samo jednim klikom. Planeta je postala “ravna”, s obzirom na to da multinacionalne kompanije ruše granice. Internetske stranice prodaju proizvode međunarodnim klijentima.
Iako zvuči kao prijetnja nekima, globalizacija služi kao zajedničko dobro u mnogim aspektima. Pametni telefoni, tableti i drugi elektronski uređaji prate ljude svake sekunde, a aplikacije predstavljaju zajedničko okruženje u kojem se prepliću globalne i lokalne osobine. Naprimjer, ljudi koji putuju svijetom mogu da prate međunarodne i lokalne letove u trenutku, bez obzira na to gdje su. Međunarodne lokacije kakve su aerodromi nude servise koji su pristupačni i poznati putnicima širom svijeta.
Globalne humanitarne organizacije poput “Kimse Yok Mu” i “Doktora bez granica” mogu doći do onih kojima je potrebna pomoć u cijelom svijetu. Političke odluke o određenim pitanjima kakvo je globalno zagrijavanje tiču se miliona, pa i milijardi ljudi. Svijest mnogih o našoj planeti proradila je zahvaljujući globalnom naporu da se zaštiti okolina.
Globalne vrijednosti kakve su ljudska prava štite mase ljudi. Globalni međuvjerski i kulturni dijalog dolazi i do zajednica koje pokušavaju izbjeći konflikt. Razne grupe, zajednice i nacije mogu shvatiti jedne druge, razriješiti konflikte putem globalnog dijaloga. Različita iskustva se razmjenjuju putem globalne zajednice.
Globalizacija kao izvor identiteta
Istovremeno, ono što smatramo globalnim može nam pomoći da definiramo i suprotni pojam – ono što je lokalno. Tomilsonov pristup globalizaciji i kulturnom identitetu donosi i šire razmatranje globalizacije i identiteta. Suprotno od viđenja globalizacije kao pojave koja uništava kulturni identitet, Tomilson uzima globalizaciju kao izvor identiteta.
Ljudi se znaju poistovjetiti sa svojom zajednicom najviše u slučaju globalizacije; njihove zajedničke vrijednosti, osjećaj prostora, kulturni identiteti jačaju njihov kontinuitet. Na neki način, svijest o globalizaciji donosi svijest o lokalnom kulturnom identitetu. Ponovo se vraćaju lokalnoj mudrosti kako bi se osigurali veći prostori za življenje pokoljenjima koja dolaze.
Lokalna mudrost nastavlja život unutar kulturnog postojanja lokalnog okruženja. Na jednoj drugoj razini, Dupuis promatra rješavanje kulturnih problema između kanadskih i francuskih okruženja. Njegov zaključak može važiti za sva mjesta širom svijeta. On naglašava razlike u lokalnim kulturama i varijabilnost interakcije između globalne sile i lokalnih elemenata. Prema tome, moguće je da se globalni doprinos oslanja na lokalnu mudrost.
Milan Kundera piše u svom eseju “Tragedija Srednje Europe” (1984) da se identitet koji posjeduje jedan narod odražava u njegovoj kulturi, te kultura postaje vrijednost koju sve više posjeduju ljudi ako je njihov zajednički identitet pod prijetnjom. Kad globalne aktivnosti prijete lokalnom identitetu, onda će se lokalni identitet samo još više štititi i naglašavati.
Utjecaj globalizacije na lokalne elemente zaslužuje longitudinalnu analizu. Ali, danas, kad god se raspravlja o globalizaciji, lokalnost se neminovno upliće u raspravu pa se govori o lokalnim elementima na koje utječu globalne aktivnosti.
Kulturni identitet je moćna dimenzija zajedničkog života
Slično tome, kad se analiziraju dokumenti s obilježjima globalnog, pravila Evropske unije se skoro uvijek spominju zajedno s lokalnim elementima. Zakoni EU se brinu za ono što je lokalno. Tomilson smatra da je kulturni identitet, koji neće lahko biti poljuljan globalizacijom, moćna dimenzija zajedničkog života.
Ustvari, globalne aktivnosti, umjesto da budu prijetnja, mogu naglašavati lokalne identitete koji predstavljaju razne oblike pripadnosti – pripadnosti zemlji, određenoj kulturi, zajednici ili grupi. Naprimjer, nema sumnje da lokalno stanovništvo posjeduje prednost na svojim teritorijama kad se radi o ekstremnim lokacijama kakve su pustinje, Sjeverni i Južni pol itd. Stanovništvo oko tih teritorija posjeduje lokalno znanje, iskustvo i poznavanje prirode – a sve to definira njihove identitete. Strancu, koliko god on opremljen bio, trebale bi godine da ovlada tim znanjem.
Međuzavisnosti lokalnog i globalnog
Interakcija globalizacije i lokalnih elemenata može se posmatrati i iz drugih uglova. Naprimjer, iako je konflikt na međunarodnom nivou vidljiviji (više nego međusobna zavisnost), globalne aktivnosti mogu ukazivati na dimenziju međuzavisnosti lokalnog i globalnog, slično međuzavisnosti saveznih država u SAD-u ili međuzavisnosti država unutar EU.
Prema Wittgensteinovim riječima, međuzavisnost je veliki dio prirodnog konteksta: “Onako kako ne možemo misliti o prostornim predmetima kao odvojenim od prostora, ili vremenskim predmetima kao odijeljenim od vremena, tako ne možemo misliti da je ijedan predmet odvojen od mogućnosti povezivanja s drugim stvarima.”
Razna razmatranja globalizacije i lokalnog donose nove koncepte kakvi su “glocalization” i “grobalization”. Glocalization se odnosi na interakciju globalnog i lokalnog, s različitim ishodima u određenim geografskim regijama (primjer za to je Singapur). Grobalization se odnosi na rast (eng. “growth”) i globalizaciju u jednom korporacijskom smislu. I glocalization i grobalization, kao i slični hibridi i kreolizacije, vrijedni su pažnje. A ovdje su spomenuti samo kao prijedlog za dalje istraživanje takvih pojava.
Prema tome, u “Shalu” bi Kasymova priča imala drukčiji ishod da su oni lovci sarađivali s njim koji tu živi od rođenja. “Shal” je prelijepa metafora borbe u okrutnoj zemlji u kojoj su lokalno znanje, mudrost i stručnost, za razliku od globalne informiranosti, beskrajno vrijedne.
Prevela Mubina Muftić
