Lohn poslovi guše razvoj domaćeg brenda

Iako industrija tekstila, obuće i kože u BiH spada u perspektivnu granu, sa dugom tradicijom i znanjem u proizvodnji, zbog takozvanih lohn poslova, u kojima se samo radi za strane kupce, domaće firme iz ove branše nisu u poziciji da razvijaju vlastiti proizvod, a samim tim i svoj brend.

Naime, privrednici iz ove branše kažu da oni radom za strane kupce praktično prodaju i izvoze na inostrano tržište samo “živi rad”, jer materijal za proizvodnju dobiju unaprijed.

Amir Međić, sekretar Asocijacije proizvođača tekstila, obuće i kože BiH, rekao je da je ova branša izvozno orijentisana, jer se više od 90 odsto proizvodnje izveze, što smatra značajnim za BiH, s obzirom na okolnosti.

“Ukupni izvoz za prošlu godinu iznosio je oko 1.050 milijardi maraka, što je prava vrijednosti, jer novac dolazi iz EU i troši se u BiH”, rekao je Međić. On je dodao da je ovo niskoakumulativna grana, zbog niskih cijena rada, ali da je istovremeno i radno intenzivna, jer zapošljava oko 40.000 radnika na nivou BiH. Smatra da je za domaću ekonomiju važno da ima jaku tekstilnu industriju i da se BiH treba vratiti onome što najbolje zna i može, jer ima predispozicije, infrastrukturu i kadrove.

“Ovaj sektor ima svoj budžet da povećava zapošljavanje, od države ne tražimo novac, već samo da nam budu ‘vjetar u leđa’ kada su u pitanju propisi”, ističe Međić i dodaje da se ovdje proizvodi za većinu svjetskih i evropskih brendova, od “Bossovih” odijela, do najskupljih modela “Adidasa” i “Nikea”.

Kako navodi, šanse za domaću industriju tekstila, obuće i kože su u tome što se proizvođači iz EU, koji su dislocirali svoju proizvodnju na Daleki istok, polako počinju vraćati na evropsko tlo, s ciljem da 40 odsto ove branše ostane u Evropi.

“To je strateška odluka EU i naša šansa, jer se kupci vraćaju ovamo, gdje postoji industrijska kultura”, rekao je Međić. Ipak, on je istakao da, pored značajnog izvoza, ova branša i dalje nema svoj brend.

“Brend je teško napraviti pored toliko evropskih brendova, iza kojih stoje moćna organizacija i novac. Nemamo brend, jer su dominantni takozvani lohn poslovi, gdje se praktično radi za strane kupce”, kazao je on. Prema njegovim riječima, u ovim poslovima se materijal uopšte ne uračunava, već samo rad.

“Lohn poslovi zauzimaju učešće od 90 odsto u ukupnoj proizvodnji ove industrijske grane. Ima nekoliko firmi koje u cjelini rade gotov proizvod, ali objektivno ne mogu da konkurišu na evropskom tržištu”, rekao je on.

Rade Pazurević, direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente, rekao nam je da firma ima sklopljene ugovore za cijelu godinu i da su proizvodni kapaciteti u potpunosti iskorišteni. Što se tiče opšteg stanja, on kaže da je ključno pitanje stvaranje uslova u RS i BiH, kako bi firme mogle početi da razvijaju svoj vlastiti proizvod.

“U suštini, mi nemamo industriju, već samo prodaju živog rada, što je najgrublji oblik eksploatacije. Sve što proizvedemo, mi izvozimo, ali u suštini izvozimo samo rad”, rekao je Pazurević. Kako je naveo, niko nije u stanju da razvije svoj proizvod, od početka do kraja, sa domaćim repromaterijalom i da na taj način stvori novu vrijednost s vlastitim proizvodom.

Amir Šišić, direktor Fabrike konfekcije “Napredak” iz Tešnja, kaže da je ovo preduzeće znatno uvećalo svoj finansijski rezultat prošle godine, zahvaljujući novim ulaganjima.

“Smatram da je tekstilna industrija perspektivna grana u BiH, jer ova branša ima znanje i vještine, koji su ključni elementi uspjeha u ovom sektoru”, kazao je Šišić i dodao da bi država trebalo to da prepozna i da pruži pomoć i razumijevanje. Kako navodi, jedan od ključnih problema ovog sektora je nekvalifikovanost radnika.

Ipak, Marinko Umičević, tehnički direktor Fabrike obuće “Bema”, rekao je da su oni krenuli s vlastitom proizvodnjom domaćih cipela, što, kako kaže, predstavlja veliki iskorak za ovu industriju.

“Iako su skupi krediti, mi moramo to pokušati, jer se od lohn poslova ne može živjeti”, rekao je Umičević i dodao da za početak proizvodnja neće biti velika, te da će proizvoditi obuću za jesen i dječje cipele za školu.

Izvor: Nezavisne novine